Bloomberg: “Nakon ’90-ih Rusija s ovim timom ne može pasti u pravu krizu”

Rusija u očima Zapada može biti kriva za što god oni rekli, ali u ekonomskoj sferi, u Kremlju vjerojatno sjedi najučinkovitiji upravljački tim. Ti su ljudi stekli dragocjena iskustvo tijekom krize ’90-ih godina, izvukli su pouke i sada su spremni učiniti sve kako bi spriječili njezino ponavljanje, rekao je u intervjuu za Bloomberg američki ekonomist Martin Gilman.

“U očima Zapada Rusija radi puno grešaka. Počinje se  miješati u izbore. Truje ljude na teritoriju drugih država. Apsolutno zanemaruje slobodu govora i demokratskih vrijednosti. No, prema jednom od istaknutih zapadnih ekonomista u ovoj zemlji u sferi gospodarstva vjerojatno djeluju najodgovorniji menadžeri”, piše Bloomberg.

Najveći dio svoje višedesetljetne karijere u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) je američki ekonomist Martin Gilman proveo kao predstavnik organizacije u Rusiji, kada su zemljom “bjesnile ’90-e godine”. Od 2005. Gilman predaje na moskovskoj Visokoj ekonomskoj školi i pozorno prati politiku ruskih vlasti.

Prisjećajući se krize u Rusiji u posljednjem desetljeću XX stoljeća, Gilman je rekao kako je danas situacija u ruskom gospodarstvu puno bolja, a po njegovom mišljenju je to posljedica što financije i ekonomiju vode ljudi koji su stekli iskustva ’90-ih. Tako je guvernerka Središnje banke Rusije banke Elvira Nabiullina bila zamjenica ministra gospodarstva, predsjednik Proračunske komore je Aleksej Kudrin, bivši zamjenik ministra financija, a predsjednik Sberbanke je German Gref, koji je bio zamjenik ministra državne imovine.

“Ti su ljudi spremni učiniti sve kako bi spriječili takvu krizu. Dakle, dok taj tim upravlja ruskim gospodarstvom, neće se dogoditi još jedna dužnička kriza”, rekao je stručnjak.

Prema riječima profesora Gilmana, tim koji vodi rusku ekonomiju je izvukao dobre pouke iz ’90-ih. Na primjer, tijekom krize su mnogi uporno htjeli očuvati fiksni tečaj nacionalne valute u odnosu na dolar. Međutim, uz dozvolu Vladimira Putina je Elvira Nabiullina na kraju priznala devalvaciju i odredila plutajući tečaj rublje. To se na kraju pokazao kao pobjednički potez koji je potaknuo proizvodnju u zemlji i olakšao diversifikaciju uvoza.

Zatim, kada su 2014. i 2015 pale cijene nafte, Središnja banka Rusije je uspjela obraniti svoje devizne rezerve, bez obzira na pad rublje.

“To je s političkog stajališta bila vrlo odlučna odluka”, rekao je analitičar.

Osim toga, vrlo je važno i to što Rusi imaju stabilizacijski fond koji štiti ekonomiju od fluktuacija na tržištu nafte. Kada su cijene energenata visoke, fond se nadopunjuje, a inače se novac koristi za potporu gospodarstvu.

“Kada je 2014. Kudrin predložio stvaranje stabilizacijskog fonda po norveškom modelu, MMF se tome oštro usprotivio. Mislili smo da je u smislu upravljanja, transparentnosti i korupcije Rusija bila bliža Nigeriji nego Norveškoj. Stoga smo vjerovali, kako prije nego što nastoji postati Norveška, Rusija mora stvoriti institucije. Ali Bože, Kudrin je dokazao da smo pogriješili”, rekao je Martin Gilman.

“S obzirom na trenutne ekonomske pokazatelje, ruske su vlasti sebi postavile ne baš realne ciljeve. Žele postati peta ekonomija svijeta i povećati očekivano trajanje života za šest godina”, piše novinar Bloomberga Mark Whitehouse.

No, unatoč njegovom mišljenju kako ovi ciljevi nisu realni, prema Martinu Gilmanu su ovi planovi ekonomskim i financijskim dužnosnicima u Rusiji poslali vrlo snažan signal da nitko neće tolerirati korupciju, a ako ministri ne uspiju ostvariti zadane ciljeve, izgubit će svoja mjesta.

Jednog dana će se investitori umoriti od rasipnih zemalja i gdje će početi ulagati?

“Na kraju, nitko ne može točno predvidjeti budućnost. Ali će se jednog dana investitori umoriti od financijskog rasipništva Sjedinjenih Država i zapadnih zemalja, njihovih ogromnih javnih dugova i ne previše strogom proračunskom disciplinom. Kada se to dogodi, tko će im  izgledati atraktivno? Možete li mi reći zemlju G20 koja je gotovo bez javnog duga, da ima pozitivne realne kamatne stope, fleksibilnost tečaja, impresivne devizne rezerve i vrlo oprezno makroekonomsku politiku?”, kaže profesor Gilman.

Stručnjak Međunarodnog monetarnog fonda naglašava kako uopće nije iznenađujuće da se u tako ogromnoj zemlji kao što je Rusija reforme provode teško i sporo, ali to ne znači da treba odustati.

Gilman se prisjetio kako je tijekom prvog predsjedničkog mandata Vladimir Putin objasnio Međunarodnom monetarnom fondu, koji je u Rusiji tada pokušao provesti cijeli paket reformi, da se ne može sve učiniti odjednom.

Čak i tada, oslanjajući se na iskustva prethodnika, čelnik Kremlja je bio svjestan da će se, ako u isto vrijeme bude išao protiv svih, oni ujediniti i zajedno pružiti otpor.

“Više ne vidimo velike reforme i nećemo ih ni vidjeti. Reforma je u Rusiji prljava riječ, povezana s kaosom devedesetih. Ipak, male su reforme još uvijek u tijeku i tiču se sfere rada, internetskih usluga vlade, sustava plaćanja poreza i borbe protiv korupcije. Prvi zamjenik predsjedničke administracije, Sergeja Kirienko, provodi cijelu revoluciju u području regionalne uprave”, tvrdi Gilman i navodi kako su u  Rusiji “poboljšanja vidljiva i stvarna”.

Bloomberg