Britanski MI5 optužen je za pogrešno rukovanje ogromnih podataka o nadzoru građana

Domaća kontraobavještajna služba Velike Britanije, MI5, optužena je na Visokom sudu za kršenje prava za prikupljanje i pohranu podataka i informacija privatnih građana bez odgovarajuće zaštite.

MI5 nema kontrolu nad pohranjivanjem ogromnih količina poziva, poruka, povijesti pregledavanja weba, kao ni druge osobne podatke privatnih građana. Do tih podataka agencija je uspjela doći na temelju naloga za nadzor, koji su često izdavani pod lažnim izlikama.

Sud je u utorak saslušao pravnu tužbu organizacije za ljudska prava Liberty

Liberty tvrdi da MI5 uporno krši povlastice koje je dobio Zakonom o istražnim moćima (IPA), što sigurnosnim službama omogućuje hakiranje računala i telefona pojedinaca u ime nacionalne sigurnosti.

Neuspjeh agencije utvrdio je šef Ureda povjerenika za istražne ovlasti, Sir Adrian Fulford. Sir Adrian je zadužen za čuvanje i pravodobno brisanje velikih količina podataka. Sudu je podijeljen niz od 10 dokumenata i pisama između MI5 i IPCO-a koji idu u prilog tvrdnjama o pogrešnom rukovanju tim podatcima.

Špijunska agencija je, kroz razdoblje od tri godine, bila svjesna kršenja Zakona o istražnim moćima, ali je odlučila to zataškati, navodi se u dokazima. Sir Adrian Fulford je utvrdio nedvojbeno protupravno postupanje agencije s podacima građana, te je obavještajnu službu optužio za „povijesni nedostatak usklađenosti“ sa zaštitnim mehanizmima ovog Zakona o istražnim moćima.

Obmanjivanje sudaca prilikom izdavanja naloga za hakiranje

Nadalje, „aparat za špijuniranje“ optužen je za obmanjivanje sudaca prilikom podnošenja zahtjeva za nadzornim nalogom pod lažnim uvjerenjem da će biti zadovoljena ispravna pohrana podataka. „Nalozi za hakiranje nikada ne bi bili izdani da se znalo za ovo kršenje“ istaknuo je Fulford.

“MI5 već godinama ilegalno drži podatke ljudi – podatke običnih ljudi, vaše podatke, moje podatke – nezakonito”, rekla je Megan Goulding, odvjetnica Libertyja. “Ne samo to, oni pokušavaju zadržati svoje ozbiljne pogreške u tajnosti. Držeći ih tajnom od čuvara sigurnosnih službi, koji bi trebao znati za njih, tajnom od Ministarstva unutarnjih poslova, tajnom od premijera i tajnom od javnosti.”

Prema Yairu Cohenu, odvjetniku za društvene medije i autoru knjige “Mreža se zatvara: rođenje e-policije”, ovdje nije upitno prikupljanje podataka nego način na koji su nezakonito pohranjeni.

“Pohrana podataka premašila je vrijeme u kojem je njihova pohrana dopuštena, što znači da se cijela vježba može označiti nezakonitom”, rekao je Cohen. „Ovaj propust da se obrišu podaci nakon što više ne budu potrebni može ugroziti ljude čije podatke MI5 posjeduje“ tvrdi on.

“Ova vrsta podataka je čuvana na nesiguran način. To znači da su podatci možda bili otvoreni stotinama ljudi koji su ih mogli vidjeti … možda je moglo doći do curenja podataka svim vrstama organizacija koje zapravo ne bi trebale imati nikakav pristup ovim podacima zbog nacionalne sigurnosti“, objasnio je Cohen.