Business Times u rumunjskom plinu vidi “kraj ruskog monopola”

Nedavno smo objavili vijest kako Rumunjska vjeruje da će postati “plinska sila u Europskoj uniji”. “Rumunjska će biti plinsko središte i čak može postati najveći proizvođač plina u Europskoj uniji. Ako budemo proizvodili plin u Crnom moru, nakon Brexita bit ćemo prvi proizvođači plina u EU”, izjavio je početkom ovog mjeseca rumunjski ministar energetike Anton Anton.

Sada isto tvrdi Business Times, koji navodi kako je Rusija i dalje najveći dobavljač energije u Europi, ali je Rumunjska, navodno, započela istraživanje i proizvodnju nafte i plina u poljima u Crnom moru. List prenosi kako su dokazane rezerve dovoljne za potpunu samodostatnost Rumunjske 15 godina, ali da Bukurešt istovremeno očekuje i da će dio resursa dijeliti sa svojim susjedima u istočnoj Europi.

“Jedna od najsiromašnijih zemalja u Europskoj uniji, Rumunjska, može se neočekivano natjecati s Rusijom i osloboditi istočnu Europu od njene ovisnosti o ruskim energentima”, piše Business Times, te dodaje “kako se čini  da Rumunjska ima velike depozite nafte i plina koje tek treba razviti”.

“Ove rezerve već osiguravaju visok stupanj samodostatnosti Rumunjske u energetskom sektoru, ali istodobno postoje mnoge neotkrivene rezerve na dnu Crnog mora koje privlače pažnju najvećih svjetskih naftnih i plinskih tvrtki. Neke od njih, kao što su američki ExxonMobil i austrijski OMV Petrom, već su počeli istraživanja u Crnom moru”, nastavlja Business Times.

“Pozicija Rumunjske kao potencijalno velikog proizvođača plina u regiji je jedinstvena, a ti resursi mogu predstavljati prijetnju de facto ruskom monopolu”, izjavio je Mark Beacom, predsjednik konzorcija Black Sea Oil & Gas, tvrtke u zajedničkom vlasništvu Carlyle Grupe i Europske banka za obnovu i razvoj.

Rumunjska danas proizvodi 10,5 milijardi kubnih metara plina godišnje i  uglavnom ga proizvodi na kopnu. Istovremeno je potrošnja zemlje  11 do 12 milijardi kubnih metara godišnje, što znači da je, za razliku od svojih susjeda u istočnoj Europi, Rumunjska praktički neovisna o opskrbi plinom iz Rusije.

No, Business Times iznosi zanimljivu tvrdnju kako se, prema različitim procjenama, neiskorištene rezerve ispod Crnog mora kreću od 170 do 200 milijardi kubnih metara i mogu se eksploatirati do 2040. godine. Ovaj količina pokriva potrebe Rumunjske 15 godina. Ako govorimo o zemlji kao što je Francuska, tada bi bile dovoljne za četiri godine potrošnje.

Rumunjska je već počela raditi na svom ogranku plinovoda BRUA, kojeg djelomično financira Europska komisija, a prolazit će kroz područje Bugarske, Mađarske i Austrije.

No, za provedbu svih ovih planova nužno je ulaganje plinskih tvrtki, a tih ulaganja, kao što smo objasnili u prolom članku, nema.

Velike energetske kompanije su obustavile provedbu svih svojih projekata nakon što je Bukurešt donio zakon koji kojim oporezuje offshore bušenja i nalaže da se polovica proizvodnje mora poslati na domaće tržište. Rumunjske vlasti očekuju da će od tog poreza tijekom idućih 20 godina dobiti 20 milijardi dolara.

No, Rumunjska i dalje nema infrastrukturu za transport i potrošnju energetskih resursa, a ne postoje jamstva da će na tom području doći do bilo kakvog napretka. Na primjer, tek trećina domaćinstava u gradovima je povezano na plinsku mrežu, dok se u ruralnim područjima svugdje za grijanje koristi drvo.

Međutim, vlasti u Bukureštu inzistiraju na tome da im je neprihvatljiva opcija da plin jednostavno izađe iz zemlje i da se rumunjskim plinom nastave razvijati njihovi susjedi.

Ova ležišta nisu ništa novo, ali su dobar izgovor za još jedan od brojnih članaka o neovisnosti u ruskom plinu, koja je tu, na korak do ostvarenja, ali samo treba učiniti dodatne napore.

Što se tiče rumunjskog plina, po prvi put se u Crnom moru počelo bušiti prije 50 godina, još u vrijeme Nicolaea Ceaușescua, što znači da su u Sovjetkom Savezu i Moskvi dobili sve tada dostupne podatke o tim ležištima.

Sada, prema ministru energetike zemlje, Antonu Antonu, Rumunjska može postati “regionalno središte” i pridonijeti energetskoj sigurnosti čitave Europe, iako su ukupne pretpostavljene, ne i dokazane rezerve količina koju Rusija godišnje isporuči Europi kroz postojeće plinovode.

Business Times za kraj ipak napominje kako Rusija u međuvremenu i dalje ostaje jedan od najvećih dobavljača nafte i plina u Europi, iako Zapad već dugo pokušava promijeniti ovu ravnotežu snaga, prije svega zbog stalnih geopolitičkih napetosti između bivših suparnika u Hladnom ratu.

Podsjetimo da su je službeno potvrđeno da se dokazane rumunjske rezerve plina u Crnom moru procjenjuju na 42 do 84 milijardi kubnih metara, a prema nekim procjenama, što treba utvrditi, ukupne rezerve bloka Neptun bi mogle premašivati 170 milijardi kubnih metara.

Ove godine Gazprom planira izvesti u zemlje EU najmanje 200 milijardi kubnih metara plina, a prema novom rumunjskom zakonu će investitori moći izvoziti izvan Rumunjske nešto više od 3 milijarde kubnih metara godišnje, što je potjeralo investitore iz zemlje i Rumunjsku ostavilo u nedoumici što joj je činiti?

Business Times

Rumunjska vjeruje da će postati “plinska sila u Europskoj uniji”