Četvrtak 02. 05. 2019. – Gruzija ne želi američku bazu – Rusi ostaju u Tartusu – Masovna uhićenja Žutih prsluka – Bolest-profit-SAD

Gruzija ne želi američku bazu u zemlji

Nova gruzijska predsjednica Salome Zurabišvili ima negativan stav o izgradnji američke vojne baze u zemlji. Rekla je “kako ona ne bi preporučila da se to učini”. “Ova se zemlja nalazi na mjestu gdje je potrebno poboljšati sigurnost. Nema potrebe poduzimati takve korake, što se može smatrati provokacijom. Istodobno, ne mislim da su Sjedinjene Države spremne imati bazu koja će privući pozornost ne samo Rusije, nego i terorističkih pokreta koji su vrlo aktivno zastupljeni u našoj regiji”, rekla je gruzijska predsjednica. Kako je objasnila Zurabišvili, Gruzija bi trebala produbiti odnose sa Sjedinjenim Državama, ali ne treba poduzimati korake koji izazivaju druge zemlje. Podsjetimo da su Gruzija i Sjedinjene Države potpisale Povelju o strateškom partnerstvu 2009. godine. U kolovozu 2015. godine je u vojnoj bazi Krcanisi u blizini Tbilisija otvoren je Zajednički centar za obuku i evaluaciju Gruzije i NATO pakta.

Rusija dobila višedesetljetnu koncesiju na komercijalnu sirijsku luku Tartus

Za najveću luku u Siriji je osigurano 500 milijuna dolara ruskih ulaganja. Uz rusku pomorsku luku u gradu Tartusu, sada je i komercijalna luka dana u Koncesiju Rusiji u znak zahvalnosti za vojnu, gospodarsku i humanitarnu pomoć koju se tijekom rata Rusija pružala Siriji. To je izjavio ministar prometa Arapske Republike Ali Hammoud. Konkretno, ruska tvrtka Strojtransgaz dobila je koncesiju na komercijalnu luku na 49 godina. Prema riječima sirijskog ministra, očekuje se da će Tartus dobiti 500 milijuna dolara ruskih investicija, zahvaljujući kojima će se luka potpuno modernizirati i proširiti. Prije svega će ruska tvrtka takozvanim jaružalima produbiti pristupni pravac luci, tako će Tartus moći primati brodove velike tonaže, više od 100 tisuća tona, te povećati godišnji teretni promet na 38 milijuna tona. Podsjetimo, antiteroristička operacija u Siriji uz sudjelovanje Rusije počela je kada su se borbe već vodile u glavnom gradu Sirije. Zapadne zemlje, zaljevske monarhije i Turska su napale arapsku zemlju, ignorirajući međunarodno pravo i otvoreno podržavajući islamističke terorističke skupine, kojima su slali oružje i novac, tražeći svrgavanje legitimnog predsjednika Bashara Al-Assada.

“Prvi maj” u Parizu – Masovna uhićenja Žutih prsluka

Francuska policija je jučer u Parizu uhitila najmanje 165 pripadnika pokreta Žutih prsluka koji su 1. svibnja sudjelovali u povorci povodom Praznika rada. Policija je ispalila suzavac protiv prosvjedne skupine koja se okupila na Međunarodni dan radnika. Bilo je nekoliko ozlijeđenih. U srijedu su se Žuti prsluci pridružili tradicionalnim prvomajskim marševima koje organiziraju sindikati i u kojima sudjeluju umirovljenici i studenti. Francuska od studenog svjedoči valu mobilizacija Žutih prsluka, pokreta koji se tjedno okuplja manifestira protiv politike predsjednika Emmanuela Macrona. Francuski predsjednik je u četvrtak najavio niz mjera, uključujući smanjenje poreza na dobit od 5000 milijuna eura i revalorizaciju mirovina. Međutim, najava nije bila dobro prihvaćena i Žuti prsluci optužili su predsjednika da ne čuje njihove zahtjeve.

Prosvjedi protiv farmaceutske industrije u SAD-u koja nekontrolirano profitira na bolesnima

U Sjedinjenim Državama su zdravstvene organizacije, sindikalisti i aktivisti protestirali su protiv industrije koja profitira od bolesti ljudi. Amerikanci su prosvjedovali protiv farmaceutske industrije koja nekontrolirano primjenjuje proizvoljne cijene na lijekove, dajući prednost pohlepi nad zdravljem ljudi. Pokret predlaže provedbu zdravstvenog sustava koji će proširiti sadašnji “Medicare” na sve građane, a cilj je smanjenje cijena lijekova. Američka farmaceutska industrija zajedno s osiguravateljima u tajnosti određuje apsolutnu kontrolu cijena lijekova, budući da nisu podložni nikakvim saveznim propisima. Aktivisti su  identificirali lobiranje farmaceutske industrije kao glavnu prepreku koja sprečava regulaciju cijena i provedbu mjera poput “Medicare za sve”, što je jedna od glavnih tema brojnih unutarstranačkih kandidata za predstojeće predsjedničke izbore u Sjedinjenim Državama.