Dan poslije glasanja protiv Mađarske – Zašto je i tko u bloku EPP “izdao” Orbana?

Nakon glasovanja o pokretanju postupka za oduzimanje prava glasa Mađarskoj u Vijeću Europske unije Višegrad Post analizirao je dan u kojem su sestrinske stranke vladajućeg Mađarskog Fidesza glasale protiv politike Budimpešte.

Od 751 zastupnika Europskog parlamenta na glasanju je bilo prisutno njih 693.

448 glasova je bilo “za” kažnjavanje Mađarske, 197 glasova “protiv” i 48 “suzdržanih”. Osam zastupnika nije bilo na glasanju i njihovi glasovi su pribrojani većini i tako se stvorila dvotrećinska većina od 501. glasa. No, statut Europskog parlamenta propisuje takvo glasanje i za Bruxelles je sve po zakonu i propisu.

Intervencija Viktora Orbana u obranu Mađarske nije okrenula plimu, uključujući i Europsku pučku stranku, blok desnog centra u EP kojeg je dio  i Fidesz. Dokument od 109 stranica je napisan na engleskom i poslan svakom zastupniku EP.

Glasanje protiv Mađarske je naredio Berlin

Sam Orban nije bio optimist dan prije glasovanja, jasno navodeći na konferenciji za novinare da je nakon njegova govora došla naredba iz Berlina.

Valja napomenuti da je istog jutra, na plenarnoj sjednici 11. rujna, pozvan još jedan šef države da govori ispred europskih parlamentaraca. To je bio grčki premijer Alexis Tsipras, koji je govorio gotovo sat vremena na raspravi za koju je određeno da traje 2 sata i 30 minuta. Mađarski premijer Viktor Orban je dobio ukupno 11 minuta u raspravi koja je trajala 2 sata i 35 minuta.

Nakon glasovanja su mađarske vlasti cijeli proces nazvale prijevarom. Zapravo, pokretanje postupka predviđenih člankom 7. propisuje da 2/3 zastupnika Europskog parlamenta moraju glasovati za prijedlog. Prema navedenom zbroju, mađarske vlasti tvrde da za nije glasalo dvije trećine zastupnika Europskog parlamenta i Budimpešta će se žaliti.

Samo je skupina Europa nacija i slobode (ENF), koju je vodi Nicolas Bay, koju čine stranka Nacionalnog okupljanja, bivši francuski Nacionalni front, Slobodarska stranka Austrije i talijanska Liga, glasala protiv izvješća Judith Sargentini.

Na drugoj strani, skupina Zelenih je jednoglasno glasala za izvješće.

U skupini Europa slobode i direktne demokracije (EFDD), Nigel Farage je EU usporedio s doktrinom Brežnjeva o ograničenom suverenitetu, što je primijetio i Orban na tiskovnoj konferenciji. U toj su grupi samo predstavnici talijanskog Pokreta 5 zvijezda glasao u korist izvješća i protiv Mađarske.

Druga skupina koja je glasovala protiv izvješća je skupina Europskih konzervativaca i reformista, koja uključuje britanske konzervativce i članove poljske vladajuće stranke PiS.

Disciplinirani blok Europskih pučkih stranaka

Na razini bloka Europskih pučkih stranaka (EPP) se glasalo na sljedeći način:

– 114 glasova za

– 57 glasova protiv, uključujući i 12 zastupnika Fidesza

– 28 suzdržanih

Hrvatski zastupnici iz redova Europske pučke stranke (EPP), tri zastupnice HDZ-a, te Marijana Petir i Ruža Tomašić iz Europskih konzervativaca i reformista (ECR) u srijedu su glasali protiv izvješća o Mađarskoj.

Jobbik se suzdržao, LMP je dobrovoljno bio odsutan tijekom glasovanja, liberalni mađarski zastupnici su glasali za izvješće Judith Sargentini.

Na razini mađarskih zastupnika, osim Fidesza, liberalni lijevi zastupnici su glasali su u korist izvješća. Zeleni zastupnik Tamás Meszerics bio je namjerno odsutan tijekom glasovanja.

Jedini koji je ostao iz Jobbika, Zoltán Balczó, suzdržao se. Ovo potvrđuje Jobbikovu strategiju teškog protivljenja Fideszu i Orbanu, čemu je pridonijela kriza identiteta i nedavna podjela stranke. Međutim, ova apstinencija bi mogla razočarati birače Jobbika i dati veću podršku Fideszu na nacionalnoj razini.

Druga dva zastupnika izabrana na listi Jobbika 2014. godine su glasala protiv izvješća. Krisztina Morvai, dugogodišnja Jobbikova figura, definitivno je okrenula leđa svojim starim prijateljima i podržala Fidesz 2018. godine, kada je Jobbik prišao liberalnoj opoziciji i razmatrao koaliciju “svih protiv Orbana”.

Što se tiče Béle Kovácsa, od afere “KGBéla”, on je praktički odsutan iz javnog života i službeno je napustio Jobbik u prosincu 2017.

Austrija se udaljava od Orbána

Među porazima Orbána je najveći onaj kojeg mu je nanio austrijski kancelar Sebastian Kurz. Koji su razlozi? Odanost Europskoj pučkoj stranci ili nalog iz Berlina, ili pak odlučnost mladog kancelara da se udalji od Orbána.

U svakom slučaju, Othmar Karas, čelnik austrijske delegacije Austrijske narodne stranke (ÖVP), konzervativne austrijske stranke kancelara Kurza, bio je jasan: “Naša Europa je ona Junckerova, a ne ona Orbana.”

Othmar Karas je također tražio izbacivanje Fidesza iz bloka EPP.

Predstavnici rumunjske, češke i slovačke partneri nisu stali iza Orbana, koji im je formalno partner u europskom bloku.

Iako je “socijalistička” i članica Socijalističke skupine u Europskom parlamentu, rumunjski PSD djeluje u nacionalnom okviru u kojem pojmovi “desno” i “lijevo” gotovo da nemaju nikakvog smisla. To je stranka koja trenutno nastoji nametnuti isključivo heteroseksualnu definiciju braka i pokušava održati referendum o toj temi, čemu se snažno suprotstavlja predsjednik Johannesove rumunjske “desnice”.

Na slovačkoj strani, od četiri člana bivše stranke premijera Roberta Fica, tri su se suzdržala, a jedan je glasao za rezoluciju. Kao članovi socijalističke frakcije, nisu mogli učiniti ništa više.

Na češkoj strani zastupnici premijera Andreja Babiša su članovi liberalne ALDE skupine, koju vodi belgijski Guy Verhofstadt, svi glasali za izvješće Sargentini. Oni su tako već glasali i protiv Poljske.

Međutim, četiri zastupnika mađarske manjine iz Rumunjske i Slovačke si odbacili izvješće protiv Mađarske.

Što slijedi?

Ako se glasovanje parlamenta potvrdi, usprkos mađarskoj žalbi, pojavljuje se nekoliko pitanja o ishodu ovog izbora.

Što se tiče Fidesza, njegov ostanak u bloku EPP izgleda sve teži. Međutim, Orbán je jasno rekao da nema namjeru napustiti EPP, podsjećajući da je ondje bio pozvan krajem devedesetih godina od strane pokojnog njemačkog kancelara Kohla. Također je podsjetio da je u njegovom posjetu Milanu, gdje se sastao s novim talijanskim ministrom unutarnjih poslova Salvinijem, nije bilo političkih pitanja, nego je tema bila obrana granica.

Sljedeći korak u pravnom procesu aktiviranja članka 7. mora poduzeti  Europsko vijeće, koje okuplja šefove država i vlada članica Europske unije. U načelu, svaka država ima pravo veta, ali se to tehnički može zaobići većinom od 4/5, čime se izbjegava međusobna zaštita koju bi Poljska i Mađarska jedna drugoj mogle dati, jer i jednoj i drugoj prijeti članak 7. Vlade dvije zemlje su bliske i podržavaju se, a veže ih i višestoljetno prijateljstvo.

Također definitivno počinje bitka za izbore za Europski parlament u svibnju 2019. godine, gdje će se sukobiti projekti Orbana i Macrona, kao što je najavljeno.

U svakom slučaju, Orbán je već najavio “kako vjeruje da će, ako se EPP oslobodi Fidesza, nastati veliki savez pučana s liberalima i socijaldemokratima i tada će Europom vladati većina koja pogoduje imigraciji, a tada povijest više neće pisati Europljani”.

Dakle, Orban je ipak uspio nametnuti temu rasprave oko koje će se lomiti koplja do svibnja 2019., a tada nijedna središnjica biračima neće moći odrediti kako glasati, kao što je bio slučaj u Europskom parlamentu i nespornoj moći Njemačke, koja je, kako se čini, slomila čak i austrijski ÖVP.