Danas u tišini završava 67. godišnji sastanak kluba “Bilderberg”

Danas u Montreuxu, Švicarska, završava 67. godišnje okupljanje skupine Bilderberg. Popis uzvanika je objavljen na službenoj stranici kluba, a opis gostiju obično uključuje političare, poslovne ljude, financijere, akademike i utjecajne članove medija. Internetska stranica skupa objavila je u utorak kako je oko 130 sudionika iz 23 zemlje potvrdilo svoje sudjelovanje ove godine.

Osim Trumpovog zeta i prijatelja obitelji Netanyahu, Jareda Kushnera, na ovogodišnjem popisu su francuski ministar gospodarstva Bruno Le Maire, izvršni direktor Credit Suisse Tidjane Thiam, guverner Banke Engleske Mark Carney i bivši izvršni direktor Googlea Eric Schmidt. Potvrđeni su i generalni direktor Patrick Pouyanne, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, glavni izvršni direktor Microsofta Satya Nadella i bivši američki državni tajnik Henry Kissinger. Kao i uvijek, jedna trećina sudionika dolazi iz Sjedinjenih Država, a ostatak iz Europe.

Teme na ovogodišnjem sastanku su:

1. Stabilni strateški poredak
2. Što je sljedeće za Europu?
3. Klimatske promjene i održivost
4. Kina
5. Rusija
6. Budućnost kapitalizma
7. Brexit
8. Etika umjetne inteligencije
9. Oružje društvenih medija
10. Važnost svemira
11. Kibernetičke prijetnje

Godine 1938. su poslovni ljudi utemeljili su Američko udruženje poduzetnika u strahu da će njihovi poslovi previše trpjeti od zahtjeva onih koji su previše opsjednuti pojmovima jednakosti i egalitarizma.1943. se ova organizacija ukopala u politički establišment u Washingtonu, preimenovana u Američki institut za poduzetništvo, koji se čak hvalio utjecajem u hodnicima predsjedničkih administracija.

Okupljanja elite, koja su se sama promovirala kao zastupnik trgovine povlaštenih i monstruozno bogatih, često privlači pozornost. To što bogati i moćni razgovaraju ne bi trebao biti problem, pod uvjetom da svoje štetne ideje zadrže u malom krugu. No, okupljanje kluba Bilderberg, transatlantski godišnji sastanak koji se održava od 1954. godine, potiče spekulacije iz raznih razloga, ne samo zbog nedostatka detalja razgovora i njihovih tajnih planova.

C. Gordon Tether je za Financial Times u svibnju 1975. pisao: “Ako Bilderberg grupa nije neka vrsta urote, ona se vlada tako da iznimno dobro tu urotu imitira.”

Svake se godine prigušeno mrmlja i razmišlja o popisu gostiju. Političari, vladari industrije i prljavo bogati imaju naviku da ne daju izjave. 2018. je Telegraph tvrdio da će uzvanici žvakati pitanjima kao što su “Rusija”, “post-istina” i vodstvo u Sjedinjenim Državama, umjetna inteligencija i kvantna računala.

Ovaj put je švicarski grad Montreux domaćin skupa, a među pozvanima su američki državni tajnik Mike Pompeo i viši savjetnik predsjednika Donalda Trumpa i njegov zet Jared Kushner.

Kratka priopćenja koja se objave su skripte koje malo kažu, iako se Bilderbergovo okupljanje vidi kao skup na kojem se donose odluke o službeno navedenim temama i onima koje nisu na listi.

Čvrsti razlog za sumnjičavost prema osobama s ovog skupa su njihove različiti antidemokratski akreditivi. Takva okupljanja imaju tendenciju da budu neprijateljski raspoložena prema narodima, preferirajući da ih se drži podalje, umjesto da se glas naroda čuje.

Bilderberg je potvrdio neumoljivu želju da se ne sluša narodna i voli funkcionirati kao zatvoreni klub i kontrolni kartel.

“Postoje moćne korporativne grupe, iznad vlada, koje manipuliraju stvarima”, tvrdi Alex Jones, čija sklonost teorijama zavjere ne umanjuje značaj ove tvrdnje. To su skupovi osmišljeni kako bi se šira populacija držala na lancu, čak i više.

Ocijeniti utjecaj skupine Bilderberg u empirijskom smislu nije jednostavno, iako je WikiLeaks nagovijestio da je “njegov utjecaj na poslijeratnu povijest zasjenila konferencije G8”  .

Pregled grupe, objavljen u kolovozu 1956. od dr. Jósefa H. Retingera, poljskog suosnivača i tajnika skupa, pružio nam je jednostavno objašnjenje. Trebalo je prodati američki brend skeptičnim Europljanima. Sastanci “neslužbeni i privatni” bili bi sazivani kako bi razgovarali “utjecajni i pouzdani ljudi koji su poštovali one koji rade na području nacionalnih i međunarodnih poslova”.

Dr. Jósefa Retinger je također rekao razloge zbog kojih su sastanci nejasni i tajni. Službene međunarodne susrete, zaključio je on, uznemiravali su oni koji su održavali “stručnjaci i državni službenici”. Iskrena diskusija bila je ograničena zbog straha od indiskrecija koje se mogu smatrati prijetnjom nacionalnom interesu. Izbjegavali bi se detalji o predmetu. I treće, ako oni koji sudjeluju nisu u stanju postići dogovor o određenoj točki, oni je odgađaju kako bi izbjegli da ostavljaju dojam nejedinstva.

Retinger je već zamislio Europu u svibnju 1946. godine, kada je, kao glavni tajnik Nezavisne lige za europsku suradnju, razmišljao o prednostima federalizma, poticanog od strane elitnog kadra pred publikom u Chatham Houseu.

Bojao se gubitka “velikih sila” na kontinentu, čiji “stanovnici ipak predstavljaju najvredniji ljudski element na svijetu.” Ubrzo nakon toga je ideju pozdravio američki veleposlanik W. Averell Harriman i pozvao ga u Sjedinjene Države, gdje su njegove ideje pronašle “jednoglasno odobrenje među financijerima, poslovnim ljudima i političarima.”

Na popisu uzvanika modernog Bilderberga je oligarhija. Među njima su bankar Russell Leffingwell, viši partner u JP Morgan, Nelson i David Rockefeller, predsjednik tvrtke General Motors Alfred Sloan, investicijski bankar New Yorka Kuhn Loeb i Charles Hook, predsjednik tvrtke American Rolling Mills.

Retingerove procjene o suverenosti su važne za razumijevanje moderne Europske unije, koja nastavlja patiti zbog paradoksalnih tenzija između stvarne reprezentativnosti i financijske oligarhije.

“Ne obazirite se na priče o gmazovima. EU je u umanjenoj mjeri Bilderberg. Vizija ovakve EU je napravila mehanizme i omogućila da svijet postane siguran za multinacionalne tvrtke, a da pritom zadrži privid narodnog suvereniteta. Bivši američki veleposlanik u Zapadnoj Njemačkoj, George McGhee, rekao je: “Rimski sporazum iz 1957. godine, koji je doveo do zajedničkog tržišta, osmišljen je na sastancima Bilderberga”, piše Binoy Kampmark za Oriental Review.

Bilderberg Meetings / Oriental Review