Prema navodima Anadolu agencije (BiH izdanja), Gazi Husrev-begova biblioteka je najstarija ustanova na prostorima zapadne Evrope i Balkana, koja kontinuirano djeluje od osnivanja, 1573. godine. Posjeduje rukopise koji potječu iz raznih krajeva islamskog svijeta. Najstariji je rukopis četvrti svezak poznatog teološko-mističnog djela Ihja ulumid-din, tj. “Enciklopedije islama”, autora Ebu Hamida Muhameda el-Gazalija. Prijepis datira iz 1105. godine, pet godina prije smrti autora, i oko 85 godina je stariji od Povelje Kulina Bana.
Novinar agencije je povodom obljetnice razgovarao s direktorom biblioteke, Osmanom Lavićem, koji je govorio o vrijednostima inventara biblioteke, i značaju ustanove. Prema Laviću, biblioteka u svom fundusu ima 10.500 rukopisa na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, porijekla iz raznih dijelova islamskog svijeta, i s područja Bosne i Hercegovine.
Uz ovu vijest vrijedi spomenuti i nekoliko podataka o Gazi Husrev-begu, vojnom strategu i najznačajnijem namjesniku osmanske Bosne. Prema Wikipediji, rođen je u Seru u Grčkoj (1480. godine), otac mu je bio islamizirani mještanin Trebinja, a majka Turkinja i kćer sultana. Odrastao je na osmanskom dvoru i prvo zaduženje je dobio kao diplomat. Ratuje protiv Hrvata, Mlečana, Mađara i ostataka Bosanskog kraljevstva. Sudjelovao je i u osvajanju Beograda. Za manje od tri godine osvojio je Knin, Skradin i Ostrovicu, a odlukom carskog divana 1521. godine proglašen je bosanskim sandžak-begom.
Na web stranicama medrese koju je osnovao u Sarajevu, nalazi se više podataka životopisu Gazi Husrev-bega, poznatom po tri vakufa: iz 1531. godine (za džamiju, imare i hanikah), iz 1537. godine (medresa Kuršumlija, biblioteka) i iz dodatnom, iz 1537. od kojeg je osigurana imovina za uzdržavanje džamije. Vakufi su instituti islamskog prava, koji su se razvijali od XI do XIX stoljeća, i slični su institutu zaklade u zapadnim pravnim sustavima.
Izvori:
Anadolu agencija
http://www.medresa.ba/gazi-husrev-beg/
Gazi Husrev beg
Wikipedia | Vakuf
Okupator i zločinac
Za njega kazemo da je izgradio Sarajevo i navodno bi ga trebali slaviti. OK, definitivno covjek jest bio ispred svog vremena, ali SVI napravljeni potezi su vezani za korist Osmanskog carstva, stoga ja ne vidim neku potrebu za zahvalama. Ali isti slucaj je sa turskim vazalima…npr. slave se begovi i begluci, a to su najvece kvinsliške jedinice tog doba.