Prošli ponedjeljak, 6. kolovoz, bio je dan kada je turska lira pao na rekordno nisku razinu, što je bio odgovor tržišta na objavu sankcija od strane Donalda Trumpa dvojici turskih ministara zbog uhićenja američkog pastora Andrew Brunson u Turskoj. Sve više je onih koji se pitaju hoće li taj dan ostati upamćen kao crni ponedjeljak za tursko gospodarstvo?
Tog dana je turska valuta pala na 5,11 lira za jedan dolar, probivši psihološku granicu tečaja od 5 lira. Oko ponoći se već trgovalo s 5,42 lire za jedan dolar. Cijeli prošli tjedan se taj trend nastavio i danas je turska valuta ponovno probila drugu granicu, onu od 7 lira za jedan dolar, na kojoj Wall Street predviđa bankrot turskih banaka.
Turska je lira pala nakon što je predsjednik Recep Tayyip Erdogan pozvao poduzetnike da ne kupuju devize. U roku od samo nekoliko minuta je umjesto 6,43 dolar koštao 7,02 turskih lira. U vrijeme pisanja članka je cijena dolara bila 6,99 lira. Za tursko gospodarstvo ovo je katastrofa, pogotovo jer je vrijednost nacionalne valute u odnosu na dolar u samo jednoj godini prepolovljena.
Jučer je na sastanku čelnika stranke AKP u crnomorskom gradu Trabzonu predsjednik Erdogan tvrdio da krivnju za kolaps valute trebala tražiti izvan zemlje.
“Nema gospodarskih razloga za pad lire. To je operacija protiv Turske”, rekao je turski čelnik.
“Pozivam industrijalce da ne napadaju banke i da ne kupuju stranu valutu. Dužnost industrijalaca je držati ovu naciju na nogama. Ako ne, provest ćemo plan B i C”, rekao je Erdogan.
Ova prijetnja, koja bi mogla uključivati kontrolu kapitala, pa čak i oduzimanje zlata i dolara, dovela je do masovnog mijenjanja kapitala iz lire u strane valute. Kao da se svi vode sloganom “neka se spasi tko može”, bilo zbog straha od teških odluka vlade ili straha od hiperinflacije koja će Turcima uništiti štednju i financijske rezerve.
Podsjetimo da je nedavno Goldman Sachs upozorio kako će se turske banke kretati prema bankrotu pri tečaju od 7,1 lira za dolar, jer će im rezerve kapitala biti uništene. Ovakav scenarij bi za Europsku uniju bio gori od grčke krize, ne samo zato što su mnoge europske banke i tvrtke aktivne u Turskoj, nego nitko ne bi mogao kontrolirati procese u zemlji od 80 milijuna ljudi, koja se na južnim i istočnim granicama suočava s ratom, izvan zemlje, ali i unutar Turske u kojoj na jugoistoku zemlje ratno stanje u kurdskim područjima nikada nije prestalo.
U pozadini svih tih događaja, predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji je ipak vrhovni vođa zemlje i mnogi njega smatraju odgovornim za novonastalu situaciju, pojavio se u javnosti samo jednom. Ironija sudbine je da se Erdogan taj dan susreo s dužnosnicima iz Venezuele, zemlje koja se također suočavaju s ozbiljnom krizom i istim neprijateljem.
Godišnji porast cijena u Turskoj također izaziva zabrinutost kod međunarodnih ulagača, koji predviđaju duboku gospodarsku krizu. Inflacija je u lipnju iznosila 15,39%, što je najviša razina od 2003. godine.
Novinska agencija Bloomberg je 22. lipnja ove godine, dva dana prije izbora koji su još više jači zabetonirane sustav vladavine jednog čovjeka, sugerirala je da će Erdogan biti ponovno izabran, kao što se dogodilo, ali njegova politička budućnost će ovisiti o tome hoće li uspjeti ostvarivati isti rast gospodarstva koji ga na vlasti drži već 16 godina.
Bloomberg piše “kako je ovo logičan rezultat ekonomske politike koja ignorira inflaciju i financijska tržišta, a zbog rasta velikih razmjera i zadanih ciljeva treba inozemnu pomoć, pa čak i nacionalizaciju”.
“Ekonomist koji je želio ostati anoniman vjeruje da Turska može ponoviti sudbinu Venezuele”, piše Bloomberg.
Istovremeno, poznati turski ekonomist i financijski stručnjak Atilla Yeşilada sumnja u takav razvoj scenarija, uglavnom zbog činjenice da ga sam Erdogan neće dopustiti.
“To se neće dogoditi. Možda neće graditi ono što je potrebno za održivi rast u budućnosti, ali njegov osjećaj za samoodržanjem neće dopustiti Turskoj se sunovrati u krizu”, rekao je Yeşilada.
“Mnoge promatrače plaši jačanje nacionalizma i antiameričkih osjećaja među Turcima. Tursko društvo za kolaps turske lire gotovo jednoglasno okrivljuje Washington i odbija vidjeti pogreške u Erdoganovim postupcima”, piše Bloomberg.
Dolijevanje ulja na vatru može biti novčana kazna od 20 milijardi dolara koju je američko Ministarstvo financija obećalo nametnuti turskoj banci Halkbank. Ako se to dogodi, teret novčane kazne će pasti na tursku riznicu, što ozbiljno može ugroziti sposobnost Ankare da se bori protiv budućih financijskih izazova.
“Turska nije tako jaka kao što bi željela Ankara, ali neće pustiti američkog pastora i odbiti kupiti ruske S-400, iako takvo ponašanje može imati razorne posljedice za nacionalnu ekonomiju”, piše Bloomberg, tvrdeći kako je ovu izjavu dao “drugi anonimni stručnjak iz Ankare”.
Turska je juče pokrenula provedbu akcijskog plana kako bi umirila ulagače. Plan je jučer predstavio turski ministar financija Berat Albayrak.
U intervjuu za list Hürriyet, Albayrak je kazao da je slabost lire posljedica “napada”, ponovivši izjavu predsjednika Tayyipa Erdogana, svog punca, da je akcijski plan spreman.
“Od ponedjeljka ujutro će naše institucije poduzeti potrebne korake i obavijestiti o tome tržišta. Pripremljen je plan za banke i sektor realnog gospodarstva, uključujući male i srednje velike tvrtke, na koje najviše utječu oscilacije tečajeva valuta. Brzo ćemo poduzeti potrebne korake s našim bankama i bankarskim regulatorom”, kazao je Albayrak.
Odbacio je sve špekulacije da bi Turska mogla intervenirati na bankovne račune u dolarima, rekavši da bilo kakvo oduzimanje ili pretvaranje tih depozita u lire ne dolazi u obzir.
Trenutno je tečaj pao ispod 7 lira za dolar, ali se zadržao na još uvijek visokih 6,88 turskih lira.
Plan Erdogana – Suradnja s Kinom, Rusijom, Indijom i Meksikom
“Mi ćemo se okrenuti novim savezima i novim tržištima. Pripremili smo poseban akcijski plan za suradnju s Kinom, Meksikom, Rusijom i Indijom. Popis roba koje se mogu izvoziti iz Turske u te zemlje iznosi 2800 milijardi dolara, rekao je Erdogan”, prenosi provladin list Yeni Safak.
Ministar trgovine Ruhsar Pekcan je rekao da je pokrenut plan izvoznog napada, specifične tržišne strategije turskog izvoza za koju su već provedena temeljita istraživanja.
Do 2017. ukupno uvozno tržište Kine, Meksika, Rusije i Indije je premašilo 2800 milijardi dolara, a samo kinesko je iznosilo 1800 milijardi.
Nakon ekonomskog rata kojeg su Sjedinjene Države objavile Turskoj, predsjednik Erdogan je rekao kako se cijeli svijet suočava s trgovinskim ratom, a turski odgovor će biti novi savez i otvaranje zemlje i davanje prilike novim tržištima.
Realni tečaj turske lire i američkog dolara: Currencies/usd-try
Američki napad na liru Tursku može gurnuti u bankrot – Hoće li Erdogan popustiti?
Zadrzace Liru izmedju vrijednosti da ne osteti turski financijski sistem i da gubitke snosi ECB.. Jos plus ima mogucnost da ekonomski pusti niz vodu nelojalne privatnike…
Hej amerokenjci, hebat će vam Turci mater.
Nećete više u Turskoj uživati u vojnim bazama.
Dobit ćete nogu u guzicu. Ali samo vi nastavite sa svojim sankcijama, i financijskim malverzacijama.
S druge strane čekaju Rusi i Kinezi svoju priliku, ko što su je Kinezi dobili u Iranu.
Pljuc.
Eto ga.
Neka mi netko objasni kako može jedan post na Twiteru od Trumpa skoro gurnut u bankrot jednu ogromnu ekonomiju ?
Onda je najisplativije hakirat Trumpov acc i napisat da oprašta dugove cijelom svijetu
Ja stvarno ne znan ciji je trump igrac pazi ovo nekako razmisljam u glavi …turska trazi pomoc od rusije rusija kaze nema problema povucite nadzorne tocke i to je to idlib oslobodjen…a onda na redu kurdi…..
Molim Boga da se oformi sila kao oponent Moćnom Cionističkom lobiju. Mislim da će se to desiti kad shvate da svu politiku, kulturu, medije pa i javno mijenje SAD-a apsolutno kontorlišu Cionisti, a da je Izrael najmoćnija i ubjeldjivo najopasnija zemlja na svijetu. Ne znam da li im iko može vojno ili medijski parirati, mislim da je učinkovitiji način ratovati s njima u osvješćivanju naroda, oplemenjivanju pa će se oni sami iznutra urušiti. Vidite da sve treperi na ivici rasnog sukoba i među njima pa su zato ovoliko nervozni i agresivni.
Kako bi bilo kada bi netko šapnuo Trumpu da je turska vojska jedina respektabilna vojna sila NATO pakta na euroazijskom kontinentu?
Ma da je pravi Sultan nabio bi on jednog popa na kolac bez da ikoga pita 🙂
I stari pacov se oglasio…
„Nakon 9. novembra i finansijske krize iz 2008. godine, svetske sile su radile zajedno na uzajamnom pristupu. Saradnja se danas pokazuje teško ostvarivom. Izlažemo riziku ekonomiju i sigurnosni poredak“, upozorio je Rotšild tokom polugodišnjeg brifinga u svom investicionom fondu.
Pustanje na slobodu Gulena i ovog Amera pratra evangelista je samo bzvz dodatak,stvarni bit je kupovina oruzja od Rusije. Imati S-400 i F-35 u istoj drzavi se realno nesvidja ni Amerima ni Rusima,al realno,Rusi dobivaju vise logicno. Kreno si prodavat oruzije NATO clanici i jos ces ju najvjerovatnije primiti u BRICS,a Ameri dobro znadu da im je Turska najpotrebnija na Bliskom istoku od svih clanica,svakako su tu KSA i Izrael,al se nemogu pomiriti da izgube u NATOu silu kao sto je Turska i trude se svim silama da natjeraju Erdogana da odustane od trgovine sa Rusijom i Iranom. Znadu da za par godina il miseci ako krene neka invazija na Iran da moraju racunati i na Turke i KSA,jer nema vise jakog Iraka kojeg su sjebali,koji je drzo balans izmedju Irana i KSA. Turska jednostavno kvari plan stvaranja velikog Izraela i jos bitnije Amerima,kvare im plinovod koji treba preko Katra,Sirije(Kurdistana)… Čitaj više »
Turska nece bankrotirati a lira ce se oporaviti. Dace ameri dolare da lira bude 2:1. Juce su amerina zakljucana vrata kaspijskog jezera pa im ostaje samo Turska za prolaz u Crno more i blizinu Rusiji. Teca najveca luka u Istambulu je 60% u vlasnistvu Kine koja zeli i luke u Egejskom, Crnom i Mramornom moru pa nema problema za pare za oporavak lire. Turska vojna baza u Sudanu moze da zatvori prolazal Al Bab pa tankeri KSA mogu da se slikaju ida posalju koju milijardicu dolara za liru
Meni je smiješan taj Erdogan kako škrguće zubima, a ne smije ni pisnuti protiv usa. Nema do Irana, najjači su.
Nista od ovog. USA u Turskoj drzi skoro 50% dionica firmi koje su na burzi. 20% drzavnih obveznica je u rukama USA. Sad vas pitam tko reze granu koja ce mu pasti na krov…
sultanu se ne piše dobro ultra liberalna ekonomija zasnovana na praktički robovskom radu sa golemim učešćem turizma u prihodima bez realne proizvodnje i izvoza a očito da mu nije pomogla ni trgovina sirijskom naftom