EU će možda preživjeti do izbora u svibnju 2019. – Što dalje?

U Europskoj uniji je nastao savez protiv francusko-njemačkog vodstva i migracijske politike Emmanuela Macrona i Angele Merkel. Italija i Mađarska u njemu igraju ključnu ulogu, piše Alex Gorka za Fond strateške kulture.

Europska unija se suočava s pravim problemom, jer je unutar zajednice formiran novi savez. Susret na visokoj razini između Mađarske i Italije 28. kolovoza je bio prekretnica koja ozbiljno ugrožava europsko jedinstvo i odražava duboke podjele u EU. Budimpešta i Rim su se dogovorili da će se boriti protiv Bruxellesa zbog politike migracija.

Mađarski premijer Viktor Orban i potpredsjednik talijanskog premijera i ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini su izrazili odlučnost u čvrstoj obrani svojih stavova. Stvorili su savez kojeg je CNN nazvao trojanskim konjem unutar Europske unije. Uoči predstojećih izbora za Europski parlament u svibnju iduće godine su se Orban i Salvini dogovorili da će zajednički provoditi svoj program borbe protiv imigracije.

Obojica su osudili francuskog predsjednika Macrona i njegov stav o ovom problemu. Premijer Orban je  Macrona opisao kao “vođu stranaka koje su danas u Europi naklonjene imigraciji”.

Prema njegovim riječima, “trenutno u Europi postoje dva tabora, a jednom je na čelu Emmanuel Macron”.
Prije ovog događaja se talijanski premijer Giuseppe Conte sastao se sa svojim češkim kolegom Andrejom Babišom, koji se također protivi prijemu i preseljenju migranata iz jedne države u drugu, što Merkel i Macron vide kao rješenje problema.

Massimiliano Panarari, profesor političkih znanosti na Sveučilištu LUISS u Rimu, smatra da je “Italija postala laboratorij europskog populizma i riskira da se udalji ne samo iz Europe, nego i od zapadnih demokracija, te da će se, zajedno s Orbanovom Mađarskom, približiti Vladimira Putinu, koji uživa simpatije Salvinija”.

Vjerojatno je bilo od posebne važnosti kada je Orban nakon sastanka sa Salvinijem u Milanu tijekom konferencije za novinare rekao da je u gradu u kojem je rođen Silvio Berlusconi, talijanski član Europske pučke stranke i bivši premijer Italije. Mađarski premijer je “zatražio dopuštenje” da se sastane s predstavnikom Berlusconija, koji je sa svoje strane dugogodišnji prijatelj ruskog predsjednika Vladimira Putina. Takav je mađarski premijer Viktor Orban.

Matteo Salvini, odbija sankcije protiv Rusije i član je vlade premijera Giuseppea Contea koji će uskoro posjetiti Moskvu. Dok se Europa opire američkim napadima, a trgovinski rat se nastavlja, utjecaj Rusije raste i mnogi čelnici traže poboljšanje odnosa s Moskvom.

Italija je to otvoreno zatražila tijekom summita ministara obrane i ministara vanjskih poslova Europske unije 30. i 31. kolovoza u Beču, kada je tražila i radikalne promjene u operaciji EU “Sophia”.

Međutim, nije postignut dogovor o lukama u kojima bi se iskrcavali migranti s brodova koji u okviru ove misije patroliraju Mediteranom. Misija EU za borbu protiv trgovine ljudima u Sredozemlju, takozvana “Operacija Sophia”, koji trenutno vodi Italija, našla se u opasnosti. Rim prijeti da će zatvoriti svoje luke za misiju i traži pronalaženje rješenja u roku od nekoliko dana. Ako je rješenja ne bude, to će biti ozbiljan udarac jedinstvu Europske unije prije sastanak 20. rujna u Salzburgu, u Austriji. Tamo bi se još jednom trebalo razgovarati o migracijama, vrućoj temi o kojoj EU nikako da postigne dogovor.

Protiv migracija su sve članice Višegradske skupine (V4), koja uključuje Češku, Poljsku, Slovačku i Mađarsku, ali i Austriju.

Sada su ove zemlje složne oko kampanje prava odlučivanja na razini nacionalnih država, a ne da članice EU budu dio zajednice pod vodstvom francusko-njemačkog saveza. Višegradska skupina otvoreno izaziva EU zbog migracijske politike, ali ne samo.

U srpnju je EU poduzela pravne akcije protiv Poljske zbog reforme pravosuđa. No, Varšavu podržava Budimpešta. Poljska i Mađarska udružile su snage protiv birokracije Bruxellesa o mnogim pitanjima. Ako se dvije zemlje međusobno podupiru, nijednoj se mogu nametnuti sankcija EU, jer su prema članku 7. EU dvije zemlje članice dovoljne da se ovaj mehanizam blokira.

Nizozemska je također saveznica koalicije “Anti Merkel / Macron”, koju već čine Višegradska skupina, Austrija i Italija, a uskoro bi mogla dobiti pojačanje zemlje poznate kao uzorne članice Europske unije.

Naime, parlamentarni izbori se 9. rujna održavaju u Švedskoj i očekuje se da će desničarski euroskeptični Švedski demokrati ostvariti veliki rezultat s 18,7 posto potpore. Tako barem govore predizborne ankete, iako bi stranka mogla dobiti i više glasova. No, čak i ovako, to je porast od gotovo 50 posto u odnosu na izbore 2014.

Ako ostvari bolji rezultat, ova stranka će odlučivati ravnotežu snaga u švedskom parlamentu. Švedske demokrati prijete da će odbaciti svaku vladu koja im ne dopusti da utječu na imigracijsku politiku. U svakom slučaju, oni će igrati nezaobilaznu ulogu u koalicijskom preslagivanju nakon izbora.

Ideja Europe s više brzina, koju je oživio francuski predsjednik, iako je zbog nje predviđao moguće podjele u EU, već je stvorila razne mini koalicije. Šanse da će EU ostati ujedinjena su prilično mršave i Europska unija bi se uskoro mogla raspasti. Mora jako teško raditi ako misli preživjeti, ali izgleda kako u najboljem slučaju samo želi spriječiti produbljivanje postojećih podjela.

Strategic Culture