U Argentini danas završava summit skupine G20. Cijeli svijet je pratio ključni događaj ovog sastanka i hoće li američki predsjednik Donald Trump i kineski predsjednik Xi Jinping riješiti nesuglasice, nadajući se kraju trgovinskog rata kojeg je protiv Kine pokrenula američka uprava.
Alex Ward za američki Vox danas poslijepodne piše kako su Trump i Xi Jinping u Argentini mogli su poboljšati narušene odnose, ali se to neće dogoditi.
Predsjednik Donald Trump će se sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, ali na zajedničkoj radnoj večeri na summitu G20 u subotu. Sve sugerira a će to biti propuštena prilika za poboljšanje loših odnosa između dviju najvećih gospodarskih sila na svijetu.
Dva čelnika će zasigurno razgovarati o tekućem trgovinskom ratu. SAD su nametnule carine na kinesku robu vrijednu oko 250 milijardi dolara, dok je Peking dijelom uveo carine na američki uvoz, koji je puno manji od kineskog u SAD, ali je zato odgovorio prekidom uvoza američke soje, ukapljenog plina i drugih roba, koje sada kupuje od trećih zemalja.
Kina još ne pristaje na američke uvjete i ne želi kompromis na vlastitu štetu, samo kako bi se smirile napetosti. U ovim se uvjetima SAD više puta udaljavaju od mogućih dogovora, nadajući se da će Kina na kraju ipak pristati na američke zahtjeve.
Trumpova uprava je prije summita u Argentini izrazila nadu i poručila kako “postoji dobra mogućnost da se SAD uspiju dogovoriti s Kinom”, što je novinarima u utorak rekao Larry Kudlow.
“Stvari između dviju zemalja se polako kreću”, dodao je Kudlow.
Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton je napomenuo “kako Trump i Xi imaju dobar odnos, ali će svaki od njih u Argentini čvrsto zastupati interese svoje zemlje”.
Stručnjaci upozoravaju da će sastanak vjerojatno biti bezuspješan.
“Očekuje se da oba čelnika kažu neke lijepe riječi o važnosti bilateralnih veza, ali ništa se neće riješiti”, izjavio je Bonnie Glaser, stručnjak za Kinu iz Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.
Dakle, večeras bi i Trump i Xi mogli otići sa summita i ostaviti iza sebe neriješen spora između Sjedinjenih Država i azijskog diva, zemalja koje su ušle u razdoblje napetosti i neslaganja, za koje neki kažu da je razdoblje najgorih odnosa između SAD-a i Kine proteklih nekoliko desetljeća. Problem u ovom trenutku je što samo dva predsjednika imaju moć da poboljšaju te veze.
Kako Trump u Argentinu nije došao s nikakvim novim prijedlozima, kineski stav je jasan. Kompromisa po ranije iznesenim uvjetima ne može biti. To znači da će se najvažniji ekonomski odnos u svijetu samo pogoršati.
Uoči summita skupine G20 je američki predsjednik dodatno zakomplicirao mogući dogovor, kada je u intervjuu za Wall Street Journal u ponedjeljak za prijetio povećanjem carina na kinesku robu s 10 na 25 posto. Stručnjaci kažu da je ova prijetnja vjerojatno bila taktika za poboljšanje pregovaračkog položaja čelnika Bijele kuće prije razgovora sa Xi Jinpingom. No, od dolaska na vlast kineski predsjednik nijednom nije podlegao prijetnjama i ucjenama, stoga je Tumpova taktika unaprijed bila osuđena na neuspjeh.
Kako ova taktika ne može funkcionirati, sljedeći korak je vjerojatno uvođenje carina na ukupan kineski uvoz u SAD, uz postupno povećanje iznosa carina, dok će Kina odgovarati recipročnim odbijanjem uvoza iz Sjedinjenih Država i veliki dio roba kupovati na drugim tržištima.
“Iznenadio bih se ako se dogovore o prekidu carinskog rata, budući da Trump na carine gleda kao na alat pritiska. Možda će ishod susreta na summitu za kratko razdoblje izgledati pozitivan, a onda će Trump reći da je nezadovoljan ponudom Kina i najaviti još carina”, dodao je Bonnie Glaser
“Ali čak i ako se postigne sporazum, on vjerojatno neće trajati, kaže Abigail Grace”, stručnjakinja za Kinu i bivša članica Trumpovog vijeća za nacionalnu sigurnost, koja za sve optužuje vlasti u Pekingu i navodni “otpor kineskih komunista slobodnom tržištu kapitalizma i poštenoj konkurenciji”.
Trump je u intervjuu za the Wall Street Journal napomenuo kako još uvijek može uvesti carine na preostalih 267 milijardi dolara kineskog uvoza, koji još nije pod carinama, što bi mogao učiniti nakon G20, ako Peking ako ne potpiše sporazum.
Trump carinama misli srušiti kinesku ekonomiju
U rujnu su tri izvora koja su upoznata sa strategijom Trumpove uprave za Kinu rekla “kako Bijela kuća želi srušiti kinesko gospodarstvo”. Jedan od načina da se to učini je povećati carine tako da cijene troškova poslovanja u Kini za američke kompanije postanu previsoke.
Ranije smo objavili izvješće koje potvrđuje kako samo dio američkih kompanija koje posluju u Kini razmišlja o premještanju proizvodnje, ali ne u SAD, nego u neku od zemalja Azije. Samo jedna je rekla kako veći dio poslovanja namjerava vratiti u domovinu, što znači da među američkim poduzetnicima nema nacionalističkog duha ili patriotskog naboja, barem kada je profit u pitanju.
No, za novinare je povećanje troškova poslovanja za američke tvrtke u Kini razumno objašnjenje Trumpove politike i njegova odbacivanja dva prethodna trgovinska sporazuma s Kinom. U listopadu je Trump rekao kako više neće sudjelovati u trgovinskim pregovorima sve dok Kina ne pristane na njegove brojne želje, uključujući olakšavanje američkim kompanijama natjecanje na kineskom tržištu, ali da se prije svega okonča “krađa američke intelektualne imovine”.
Odnos SAD-Kina će se samo pogoršati
Ryan Hass, koji je bio glavni dužnosnik za poslove s Kinom u Obaminoj administraciji, napisao je 26. studenog da će sastanak Trumpa i Xi Jinpinga biti najveća prilika za SAD i Kinu da poboljšaju svoje veze.
“U ovom trenutku ništa manje od intervencije na razini dvojice vođa ne može zaustaviti trend pogoršanja odnosa. Osim toga, to stvara situaciju u kojoj postoji povećani rizik od uzajamnog pogrešnog izračuna, koji može dovesti do nenamjerne eskalacije”, rekao je Ryan Hass.
Nepostizanje dogovora, što je najvjerojatniji ishod ovog skupa, stvara ogroman problem. Dvije zemlje su duboko podijeljene oko vizije pravedne trgovine, tu su i nesuglasice oko američkog saveznika Tajvana i kako se nositi s nuklearnom armijom Sjeverne Koreje.
Dodatno narušavanje povjerenja između dviju zemalja će samo smanjiti izglede za suradnju o tim i brojnim drugim pitanjima.
Naravno, SAD nisu učinile mnogo za popravljanje odnosa. Zapravo, čini se da rade upravo suprotno, uvjerene u konačnu pobjedu u sporu s Kinom.
Američki potpredsjednik Mike Pence je 4. listopada održao govor o Kini koristeći retoriku koja podsjeća na Hladni rat između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza. Pence je rekao kako Amerika neće “popustiti” pred kineskom agresijom i optužio je Peking da pokušava utjecati na američke izbore, jer “želi drugačijeg američkog predsjednika”. Uz sve to je Kinu nazvao “carstvom zla”. Očekivano, Kina nije prihvatila optužbe na svoj račun i uzvratila je američkom potpredsjedniku, iako ne istom mjerom i držeći se tradicionalnog pristupa kineske diplomacije.
Uoči posljednje prilike incident američke i kineske flote u Južnom kineskom moru
Premda nitko ne očekuje da će Washington i Peking ikada postati veliki prijatelji, trenutno se ide smjerom u kojem se dvije svjetske velesile sve više udaljavaju jedna od druge.
U međuvremenu je Donaldu Trumpu i Xi Jinpingu ostala samo radna večera u Argentini, na kojoj bi trebali riješiti sve ove probleme. Očekivati da će se to dogoditi je iluzorno, posebice nakon vijesti da je kineska mornarica “izazvala sukob” s američkim brodom USS Chancellorsville u Južnom kineskom moru.
Kako prenosi novozelandski Herald, Kina je u subotu priopćila kako je razmjestila svoje pomorske snage da zaustave američki ratni brod koji je plovio kroz sporne vode u Južnom kineskom moru.
Naime, američko zapovjedništvo je potvrdilo da je još u srijedu brod USS Chancellorsville ušao u sporne vode bez odobrenja kineske vlade.
“Kina je organizirala mornaričke i zrakoplovne snage za praćenje američkog broda i upozorila ga da napusti to područje”, navodi se u priopćenju.
Zapovjedništvo američkog broda je pozvalo kinesku vojsku da pravilno upravlja svojim mornaričkim i zrakoplovnim snagama, “kako bi se izbjegle pogrešne procjene”.
Glasnogovornik američke flote, Nathan Christensen, potvrdio je kako je američka mornarica provela operacije u blizini spornih otoka u Južnom kineskom moru.
“USS Chancellorsville je otplovio blizu Otočja Paracel kako bi osporio prekomjerne pomorske zahtjeve Kine i očuvao pristup plovnim putovima prema međunarodnom pravu”, kazao je Nathan Christensen.
Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Kine, Geng Shuang, izjavio je u petak kako je američki brod ušao u kineske vode bez dopuštenja.
Najnovija američka operacija u Južnom kineskom moru je provedena uoči današnjeg susreta i očito je bila demonstracija sile u Južnom kineskom moru, što je onemogućilo bilo kakav dogovor Donalda Trumpa i Xi Jinpinga.
Ostalo je još nekoliko sati do završetka summita G20 u Buenos Airesu, nakon čega možemo očekivati eskalaciju sukoba između Sjedinjenih Država i Kine, uz nadu Trumpove uprave da će kinesku ekonomiju prije ili kasnije “baciti na koljena”.
VIDEO – Kratka snimka pripreme za zajedničku fotografiju uvanika summita G20 u Argentini
Bude li opleo carine na svim 500 milijardi uvoza, recipročno će Kina uvoziti robe iz ostalih zemalja. Kao što reče jedan, i to Amerikanac, Kina će možda krvariti, ali bi SAD mogle proći vrlo loše, kao bivše sile, Portugal, Španjolska, Velika Britanija i tko sve nije vladao svijetom i morima ranije
I baš sad Ameri sa mornaricom ulaze u Južnokinesko more… A tako žele da se dogovore…
Mogu Kinezi da pristanu i na više nego što Tramp traži, on će opet nastaviti sa zahtevima. Razne vrste sankcija će se nastaviti i Kini neće biti lako ali ni iznenađenje.
Ono što je najzanimljivije je kako će se Indija postaviti u ovoj priči. Američki i mnogi drugi kapital će početi da odlazi iz Kine a Indija je interesantna destinacija. Međutim, da bi Indija dobila te poslove moraće da “ispuni određene uslove”. Ja nisam ni pre imao dilemu da li će da ostane u istočnoj ili će da pređe u zapadnu sferu a vrlo brzo ćemo tu odluku imati i “na papiru”.
Ameri nek prvo vrate dugove Kini pa neka poslije se*u.
A ako baš mora doći do sr***a, što me ne veseli, ali me veseli da će ako već mora biti tako, amere sj***t baš komunisti. Svo njihovo sr**je od vw2 do danas se jim vratilo ka bumerang.
Da mi je juče neko reka da ću navijat za komuniste, opalija bi mu šamarčinu. Al eto, nikad ne reci nikad……..živjela komunistična partija Kine! God bless you!
300 milijuna Amerikanaca uvodi sankcije polovini svjetske populacije (Kina, Indija, Rusija, Brazil,…….)??
Kako je moguce da se celnici sastaju i normalno caskaju,cak i zajednicku sliku naprave?!
Jedan od njih je dao naredjenje da se ubije novinar, prekolje , fasira i odstoji u kiselini,
drugi optuzuje Rusiju za trovanje propali spijuna,
treci pobije agente polonijem i okupira poklonjeni teritorij,
cetvrti svim silama zeli da sprijeci gradnju sjevernog toka 2,
peti bi kupio americki ukapljeni plin da naskodi Rusiji,
sesti bi osnova europsku vojsku i poslao je na granice Rusije, itd
Kako je moguce ta opustena atmosfera, zajednicko slikanje, tapsanje, a kad zavrsi sastanak, prijetnja upotrebe nuklearni oruzja, otimanje brodova, uvodjenje ratnog stanja, borbe za demokraciju…
U posljednjem trenutku – 90 dana bez novih carina i ……. Ako se dogovorimo?????
Kina bi se trebala ugledati na Rusiju, naoružavati se i umjesto ajfona štancati dogfengove i liaonoinge u istim količinama, jedino tako će sačuvati ono što su im dozvolili da do sada naprave. Jedino dobro što rade je što prave kupolu nad Kinom ali mana ogromna je to što imaju pedesetak raketa interkontinentalnih, satraće ih đu junajted stejts jer za razliku od Rusije nad kinezima se mogu kurčiti. Dok ne naprave dovoljno nuks podmornica i interkonti zemljanog baziranja nek zamole ruse da ih štite inaće bit će satrani u ratu.