Guaido je uvjeren da je predsjednik Venezuele, iako ga je odbacio i MMF

Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda je potvrdila je da ne postoji većina koja bi “uličarskog predsjednika” Juana Guaidóa priznala za predsjednika Venezuele.

Nakon sastanka kojeg je MMF održao u subotu, Christine Lagarde je zaključila da među većinom njegovih članova ne postoji konsenzus o legitimnosti mandata predsjednika oporbe Venezuele, Juana Guaidóa, predsjednika Narodne skupštine koja je raspuštena zbog nepoštivanja suda.

“Možemo samo dopustiti da nas vode članovi i to nije pitanje o kojem odlučuje izvršni odbor. Mora postojati velika većina naših članova koji diplomatski priznaju vlasti koje smatraju legitimnima, a čim se to dogodi, mi ćemo djelovati”, izjavila je Lagarde na tiskovnoj konferenciji u Washingtonu.

Njeni komentari dolaze istoga dana kada je američki ministar financija Steven Mnuchin naveo da je kontaktirao visoke dužnosnike Međunarodnog monetarnog fonda kako bi s njima razgovarao o priznanju Guaidóa za predsjednika “zaduženog da predstavlja Venezuelu”.

MMF je, pod pritiskom Sjedinjenih Država, u četvrtak suspendirao pristup venezuelskoj vladi zajmu od 400 milijuna dolara iz Specijalnih prava vučenja (SDR), pod izlikom političke situacije koja opterećuje latinoameričku zemlju. Zajam je odbijen usprkos činjenici da Caracas redovito otplaćuje sve inozemne kredite, ili ih restrukturira u dogovor s vjerovnicima, kao što je slučaj s Rusijom. Dakle, nije bilo nikakvih pravnih prepreka za uskratu pomoći.

Guaidó je zaista uvjeren da je predsjednik i traži od Rusa da napuste Venezuelu

Usprkos teškoj krizi koja potresa Venezuelu, vjerojatno je sudbina Juana Guaidóa još tužnija. U cijeloj ovoj farsi on je, kako se čini, sam sebe uvjerio da je zaista predsjednik zemlje.

Naime, Guaidó je izjavio da ruski vojnici, koji su “neovlašteno u Venezueli”, obzirom da im on nije dao odobrenje da tamo budu,  uskoro moraju napustiti zemlju.

“U Venezueli je u tijeku nelegitimna vojna intervencija Rusa i Kubanaca, pod zaštitom predsjednika Nicolasa Madura”, izjavio je Guaidó u intervjuu za argentinski list Clarín.

“Činjenica je da ruske trupe nemaju odobrene da budu u Venezueli i one moraju otići”, govoreći o ruskoj vojnoj nazočnosti je izjavio samoproglašeni “privremeni predsjednik zemlje”.

Caracas je naveo da su ruski vojni stručnjaci u zemlji kako bi odradili  misiju remonta zrakoplova kupljenih od Moskve još u vrijeme Chaveza, što je dio tog kupoprodajnog ugovora.

Ipak, došlo je do obrata u retorici i Guaidó sada odbacuje vojnu intervenciju u Venezueli, kojom je prijetio Washington.

Konačno svjestan patriotskih osjećaja u narodu Venezuele, koji ne podržava dolazak američke vojske čak ni među dijelom koji se ne slaže s politikom Madura, Guaidó je odjednom počeo tvrditi da SAD to nikada nisu namjeravale učiniti i da je Maduro “jedini” koji je govorio o toj opciji.

“Optimalno bi bilo postići stabilnost po najnižoj mogućoj cijeni. Mi nikada nismo stavili vojnu opciju na stol. Razgovarali smo o međunarodnoj suradnji”, izjavio je, čime je proturječio vlastitim izjavama od veljače, kada je kazao kako je “spreman učiniti sve samo da svrgne Madura”.

U drugom dijelu intervjua, Guaidó je rekao kako se očekuje dolazak humanitarne pomoći u Venezuelu, koja se sastoji od 20 tona medicinske opreme i proizvoda, što nije ni dio onoga što su već poslali Rusija i Kina.

Oporba Venezuele nije štedjela napore u diskreditiranju Madurovih pokušaja da ne eskalira situaciju u zemlji i da stabilizira ekonomiju, za koje je imala punu potporu Washingtona koji nije prestao nametati sankcije različitim gospodarskim sektorima zemlje, samo kako bi se oslabilo gospodarstvo Venezuele i nezadovoljstvo naroda usmjerilo prema palači Miraflores.

Venecuela od 23. siječnja proživljava velike turbulencije zbog samoproglašenja Guaidóa za privremenog predsjednika, za što je dobio potporu Sjedinjenih Država, iako je Nicolás Maduro zakonski izabran na izborima i započeo je svoj drugi mandat 10 siječnja.

Od tada u svijetu postoje različiti stavovi. Neke zapadne i latinoameričke zemlje predvođene Washingtonom su priznale Guaidóa, dok su druge, kao što su Bolivija, Kuba, Meksiko, Rusija, Iran, Kina, Turska i Sirija potvrdile Madura za legitimnog vođu Venezuele. Moskva i Peking su na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda blokirati projekt deklaracije Washingtona kojim bi se Guaidó priznao za predsjednika.

Ujedinjeni narodi  su upozorili da su restriktivne mjere Amerike protiv Caracasa prije svega utjecale na gospodarsku, političku i socijalnu situaciju naroda Venezuele.