Haag: Rusija mora platiti štetu Kijevu – Atlantsko vijeće savjetuje otimanje ruske imovine u svijetu

Arbitražni sud u Nizozemskoj je 10. svibnja proglasio Rusiju krivom za štetu krimskih biznismena ljudima koji su se 2014. preselili u Ukrajinu.

Kijev legitimno može oduzeti rusku državnu imovinu širom svijeta, a ovo je pravo navodno stekao odlukom Stalnog arbitražnog suda u Haagu, koji je stao na stranu ukrajinskih tvrtki.

Naime, sud je obvezao Rusiju da ukrajinskim poduzećima nadoknadi štetu uzrokovanu gubitkom imovine na Krimu, nakon što se stanovništvo poluotoka 2014. na referendumu odlučilo za ujedinjenje s Ruskom Federacijom

Prema inicijativi  koju je na sudu pokrenuo ukrajinski Naftogaz, približan iznos naknade bi trebao iznositi 8 milijardi dolara.

“Prema Konvenciji iz New Yorka iz 1958. godine o priznavanju i izvršenju stranih arbitražnih odluka, sada ukrajinska strana može nadoknaditi štetu zapljenom ruske imovine bilo gdje u svijetu”, rekao je Anders Aslund, viši član Atlantskog vijeća, utjecajnog američkog think tanka sa sjedištem u Washingtonu.

“Stranka pobjednik u sporu ima pravo naplatiti štetu državnom imovinom praktično bilo gdje u svijetu. I zemlje Zapada stvarno tako postupaju, jer su sudski troškovi visoki, procesi su spori, ali to funkcionira “, napisao je Aslund na svom Twitteru, uz napomenu “kako ukrajinske tvrtke još uvijek imaju mnogo toga za učiniti”.

Naravno, Kremlj je reagirao na odluku Arbitražnog suda u Haagu, koji je  obvezao Rusiju da ukrajinskim tvrtkama plati štete koje su navodno pretrpjele zbog ponovnog ujedinjenja Krima s Ruskom Federacijom.

Tajnik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov je rekao kako za Rusiju ovo uopće nije tema razgovora, obzirom na činjenicu da se Moskva na ovom suđenju ne smatra strankom u procesu.

“Moskva ne smatra da je stranka u tužbi koju su ukrajinske tvrtke podnijele protiv Rusije”, istaknuo je Peskov.

Kao što smo rekli, 10. svibnja je Arbitražni sud u Haagu presudio u korist ukrajinskih tvrtki i naložio naknadu štete zbog poslovnih gubitaka nakon ujedinjenja Krima s Rusijom 2014.

Međutim, nije točno da se spominje svota koju spominje Naftogaz i prema presudi je Rusija dužna platiti naknadu od 159 milijuna dolara.

U Vijeću Ruske Federacije su ovu odluku nazvali “pristranom”, a nizozemske suce “ispolitiziranima”. Dodali su kako bi Rusija morala uložiti u žalbu protiv suda, nakon što predoči objektivne činjenice o neutemeljenosti zahtjeva ukrajinske strane. No, kako je Dmitrij Peskov rekao da ruska država nije stranka u postupku, ovaj je korak nepotreban.

Osim toga, presuda stvara presedan za pokrajine ili autonomne republike u svijetu koje su se odcijepile i čiju je odluku podržao Zapad. U tom bi slučaju Stalni arbitražni sud u Haagu mogao zaprimiti priličan broj tužbi i sve riješiti u korist državnih ili privatnih poduzeća koja su iz “političkih razloga” ostala bez teritorija na kojem su poslovala.

I za kraj, nije jasno kako se ova presuda uklapa u političko stajalište Kijeva da je krim privremeno okupirani teritorij i podmiruje li ovaj iznos ukupnu štetu ili samo onu koju su ukrajinska poduzeća pretrpjela od 214. do 2018. godine?

Dakle, nije baš sve tako jednostavno kako tvrdi Anders Aslund, viši član Atlantskog vijeća, think tanka unutar kojeg je, među ostalima, razrađena strategija ukrajinskog prevrata i stvaranja napetosti između Ukrajine i Rusije.