Iranska revolucionarna garda je na zapovijed spremna blokirati Hormuški tjesnac

SAD su odlučile pod svaku cijenu u potpunosti blokirati iranski izvoz nafte. Prijete sankcijama, pokrenule su diplomatsku ofenzivu u kojoj dužnosnici obilaze sve svjetske zemlje, uvjeravajući ih da moraju prekinuti kupovati iransku  naftu ili će se suočiti s posljedicama. Indija, Kina i neke azijske zemlje su rekle da će nastaviti poslovati s Iranom, kao i Rusija, koja je ionako pod američkim sankcijama.

“U slučaju takvog scenarija bi SAD nametnule imperijalističku politiku i prekršile međunarodne zakone”, rekao je iranski predsjednik Hassan Rohani i zaprijetio kako u tom slučaju naftu ne bi mogle izvoziti ni druge zemlje.

Iranski dužnosnici su ranije zaprijetili blokadom Hormuškog tjesnaca, geopolitički jednim od najvažnijih na svijetu, kroz kojeg Iran, Oman i Ujedinjeni Arapski Emirati u svijet šalju oko 20 posto svjetske nafte i oko 35 posto sve nafte koja se prevozi pomorskim putem. Kroz tjesnac dnevno u prosjeku prođe 14 tankera, prevozeći 17 milijuna barela sirove nafte od koje 85% završi u, Kini, Indiji, Japanu i Južnoj Koreji. U ovom scenariju, nafta ne samo da bi se i dalje prodavala po relativno visokoj cijeni od 75 do  80 dolara za barel, nego bi mogla poskupjeti do cijene od 150 dolara za barel Brenta. Manjak 20% nafte na svjetskom tržištu bi sigurno doveo do takvog razvoja događaja.

Jesu li iranske prijetnje ozbiljne? Vjerojatno jesu, jer je Iranska revolucionarna garda priopćila kako je spremna izvršiti zapovijed  predsjednika Hassana Rohanija, čije upozorenje da, ako Teheran ne bude mogao izvoziti sirovu naftu kroz Hormuški tjesnac, to neće moći nijedna druga zemlja koja se služi ovim prolazom.

VIDEO: Iranska protivbrodska raketa NOOR dometa 30+ km

Izjava zapovjedništva Iranske revolucionarne garde (IRGC) je uslijedila nakon što je predsjednik Rohani na nedavnoj europskoj turneji upozorio SAD da odustanu od bilo kakvog pokušaja blokade iranskog izvoza nafte zbog jednostranog povlačenja Washingtona iz nuklearnog sporazuma.

Glavni zapovjednik IRGC, general Mohammad Ali Jafari, pozdravio je “odlučni stav iranskog predsjednika u svjetlu prijetnji Washingtona i izrazio nadu da će se upozorenje Rohanija provesti u slučaju nužde ili u slučaju da cijela nacija i iranske vlasti traže takvo djelovanje”.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare sa švicarskim kolegom Alainom Bersetom u švicarskom glavnom gradu Bernu, Rohani je izjavio “kako je nepošteno i neoprezno pomišljati da će sve zemlje izvoznice nafte odjednom početi izvoziti svoje viškove nafte, a da će Iran ostati jedina zemlja kojoj to neće biti dozvoljeno”.

“Naravno, uz upozorenje i najnoviji stavovi čelnika zemlje znače da naši neprijatelji moraju razumjeti da će kroz Hormuški tjesnac prolaziti svi ili nitko”, naglasio je general Mohammad Ali Jafari.

Hormuški tjesnac je na najširem dijelu širok 39 km i nalazi se na ušću Perzijskog zaljeva i jedini je morski prolaz iz Perzijskog zaljeva do oceana, što ga čini jednim od najvažnijih strateški tjesnaca na svijetu. Veliki udio globalnog naftnog prometa prolazi kroz ovaj plovni put, a tjesnac je također važna pomorska ruta za promet ukapljenog prirodnog plina.

Za zemlje koje uvoze naftu ili plin, kao i za Sjedinjene Države, normalni prolaz kroz Hormuški tjesnac je od vitalnog značaja. Rohanijevo upozorenje je izazvalo je reakciju Pentagona, koji je poručio kako će jamčiti siguran promet kroz tjesnac i da ga nitko neće zatvoriti.

Tko blefira?

Suočen s ponovljenim prijetnjama Irana, koji je razradio vojnu opciju za blokadu Hormuškog tjesnaca, američki predsjednik sada poziva partnere da smanje uvoz iranske nafte na nulu.

Prijetnju iranskog predsjednika Rohanija, izrečenu tijekom posjete Švicarskoj, glavni zapadni mediji su protumačili kao “lažnu”. Ipak, mnogi su se zapitali kakve bi posljedice uzrokovala iranska blokada?

Cijene nafte su oštro porasle prošlog tjedna i trend rasta se nastavlja. 6. srpnja je jedan od dužnosnika iranskog Ministarstva za naftu zatražio od Donalda Trumpa da prestane objavljivati poruke na Twitteru, ako želi zaustaviti rast cijena nafta.

Iranske vojne i političke vlasti ne isključuju blokadu izvoza nafte iz Perzijskog zaljeva, ako SAD pokušaju ometati kupnju iranske nafte. Neki stručnjaci vjeruju da postoji visoka mogućnost da se zaustavi izvoz nafte iz Perzijskog zaljeva, kuda prolazi najmanje 20 milijuna barela dnevno. Naime, ako SAD nastave s ovom politikom i ako i dalje budu rasle napetosti između Irana i Saudijske Arabije, Iran može ostvariti svoje prijetnje.

Analitičari uvrede i prijetnje Trumpa tumače kao pokušaj da se europske i azijske zemlje prisili da se okrenu kupnji američke nafte.

Dakle, imamo američki potez kojim se želi izolirati Iran, ali i činjenicu da Washington i ovdje određuje Europi što smije, a što ne smije činiti.

Podsjetimo da ovo nije prvi put da Teheran prijeti zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, čime uzrokuje povećanje cijena nafte. Iran je isto učinio 2011. godine, a kada su Ujedinjeni narodi  odlučili nametnuti teške sankcije Islamskoj Republici. Tada je cijena nafte narasla na 110 dolara po barelu .

U 2012. godini, kao i danas, Pentagon je zaprijetio Teheranu da će vojno odgovoriti na bilo kakav pokušaj blokade Hormuškog tjesnaca. Zapravo, zatvaranje ovog plovnog puta bi zadalo smrtni udarac brojnim zemljama. Ako Iranska revolucionarna garda provede odluku političkog vrha, ne treba isključiti ni vojni sukob između Irana i Sjedinjenih Država. Međutim, taj scenarij bi opet podigao cijene nafte do neslućenih razmjera, tako da nije jasno tko ovdje blefira? SAD bi mogle računati na neke gubitke, možda i vrlo bolne, ali bi Iran zabranom izvoza kroz ovaj pomorski put izgubio sve i bio bi prisiljen reagirati.

Zatvaranje Hormuškog tjesnaca bi uzrokovalo globalnu energetsku krizu

Iz investicijskog društva Veles Capital upozoravaju da bi takva akcija dovela do teške energetske krize, uz rastuće cijene nafte s barelom po cijeni od 200 do 400 dolara.

“To bi bila prava katastrofa za predsjednika Trumpa i brzo bi mi se  približio istek mandata. Iran bi vrlo lako mogao zagorčati život predsjedniku Sjedinjenih Država”, vjeruje Aleksej Panin, direktor savjetodavnog  društva Urus iz Moskve.

Aleksej Panin je rekao kako iranska upozorenja ovaj put treba shvatiti ozbiljno.

“Ova prijetnja će biti iranski odgovor na ekstremni američki pritisak na Iran. Nakon toga, Iranci nemaju nikakvih razloga da dopuste drugima da prolaze pomorskim putem, ako već oni moraju izgubiti prihode od nafte. No, politika napetosti koju provodi Trump omogućuje destabilizaciju skupine OPE, a zahtjev upućen Saudijskoj Arabiji da poveća proizvodnju nafte za 2 milijuna barela dnevno je dio njegove strategije”, zaključuje Panin.

U međuvremenu, cijene energenata rastu i nafta se trenutno prodaje za više od 78 dolara za barel Brenta i nešto više od 73 dolara za barel američke lake WTI nafte.