Ivan Vilibor Sinčić, jedini hrvatski eurozastupnik u Odboru za okoliš, odgovara na pitanja o 5G

Ivan Vilibor Sinčić rođen je 1990. godine u Karlovcu gdje je završio matematičku gimnaziju, a onda u Zagrebu upisao i završio preddiplomski studij elektrotehnike i informacijske tehnologije na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Trenutačno je u mirovanju obaveza na diplomskom studiju na istom fakultetu.

Predsjednik je stranke Živi zid, zastupnik u Europskom parlamentu, politički aktivist, a bio je zastupnik u Hrvatskom parlamentu u 8. i 9. sazivu te kandidat na predsjedničkim izborima 2014. 

A.Š: Gospodine Sinčiću, vi ste jedini zastupnik u EP iz Hrvatske, koji je član  parlamentarnog Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) i sudeći po pitanjima koja postavljate i temama koje otvarate, vrlo ste aktivni. Posebno ste, kao inženjer elektrotehnike, usredotočeni na uvođenje 5G tehnologija, ali u fokusu Vam nije tehnički aspekt i prednosti koje bežične tehnologije donose, nego njihovi štetni učinci na zdravlje i okoliš. U našoj je javnosti stvorena percepcija kako je uvođenje 5G  „gotova stvar“  o kojoj je sve već odlučeno na EU razini te građani nemaju nikakvo pravo preispitivanja te odluke, nikakvu mogućnost utjecaja na uvođenje 5G u svojim sredinama,  kao i ni uvjetovanja da se bazne stanice ne postavljaju u neposrednoj blizini stanova, škola i zdravstvenih ustanova. Da li je zaista tako? Možete li, molim Vas, to komentirati ? Znamo da ste o tome postavljali zastupnička pitanja. https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/P-9-2020-000873_HR.html https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/P-9-2020-004818_HR.html https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/E-9-2020-005859_HR.html

Ivan Vilibor Sinčić: Činjenica je kako na razini EU Parlamenta pa niti od strane Europske komisije (EK) nije donesena nikakva Rezolucija niti Direktiva o obaveznom uvođenju 5G tehnologije u državama članicama. Postoji “Digitalna Agenda za Europu”, https://www.europarl.europa.eu/factsheets/hr/sheet/64/digitalna-agenda-za-europu a postoji i Ministarska deklaracija potpisana na marginama sastanka u Tallinnu 2017. koju je u ime Hrvatske potpisao državni tajnik u Ministarstvu  mora, prometa i infrastrkuture Tomislav Mihotić, a koja svojim Planom realizacije predviđa do kraja 2020. pokrivanje 5G mrežom jednog većeg grada u svakoj od članica     https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-14931-2017-INIT/en/pdf

Na moje pitanje kakav je pravni status Ministarske deklaracije i pripadnog Plana realizacije, EK je odgovorila kako daje političku podršku koordiniranom uvođenju 5G u države članice, ali to za njih ne predstavlja pravnu obvezu.

 EK je financirala studiju  Study on using millimetre waves bands for the deployment of the 5G ecosystem in the Union – Publications Office of the EU (europa.eu) koju su izradile konzultantske tvrtke fokusirane na na telekomunikacije, medije, tehnologiju,  IDATE Digital World, (IDATE DigiWorld)  i  PLUM (https://plumconsulting.co.uk/). U toj studiji navodi se kako će male ćelije vjerovatno uzrokovati tek neznatno povećanje izloženosti stanovništva elektromagnetskim poljima, uz ogradu  kako izloženost može jako varirati i kako se zaključak studije o vjerojatno neznatom povećanju zračenja zasniva na mjerenjima  koje je  francuski regulator izvršio u gradiću Annecy i koja  “možda nisu u potpunosti reprezentativna za implementaciju 5G”.

Činjenica je kako EK još nema niti jednu relevantnu studiju o procjeni povećanja zračenja zbog uvođenja 5G. Tezu o “vjerojatno neznatnom povećanju” iz gore navedene studije (i koja je dana uz ogradu) opovrgavaju pritisci teleoperatera za podizanjem granica dozvoljenog zračenja u regijama i gradovima koji imaju niske granice zračenja,  dovoljne za 4G , ali ne i za 5G. Takvi su primjeri  regija Bruxelles, brojni talijanski i francuski gradovi, kantoni u Švicarskoj…

Vezano za dio Vašeg pitanja koje se odnosi na  udaljenost baznih stanica od škola, vrtića i zdravstvenih ustanova, mogu samo potsjetiti na Rezoluciju EP “Zdravstveni problemi povezani s elektromagnetskim poljima”   Texts adopted – Thursday, 2 April 2009 – Health concerns associated with electromagnetic fields – P6_TA(2009)0216 (europa.eu) u kojoj se (točka  8.) traži da se ustanove kao škole, vrtići, domovi za umirovljenik i zdravstvene ustanove  drže na sigurnoj, jasno propisanoj  udaljenosti  od baznih stanica.

Zbog čega se to u Hrvatskoj ne primjenjuje, nije pitanje za mene. Imamo primjer Istarske županije koja je u svom prostornom planu iz 2016.  propisala sigurnosnu udaljenost najmanje 400m  od škola i vrtića te  primjer GUP-a Zagreb , također iz 2016. g., koji je propisao kako antenski stupovi moraju biti barem 12 m iznad svih zgrada u krugu 100 m, a propisane su i niže razine zračenja od onih u Pravilniku Ministarstva zdravstva. HAKOM je na oba ta dokumenta dao pozitivno mišljenje, odnosno svoju pisanu suglasnost, ali kad su kasnije druge jedinice lokalne ili regionalne samouprave (JLRS) pokušale u svoje prostorno planske dokumente staviti posve isti tekst, HAKOM je tražio da se to ne unosi, pozivajući se na neke podzakonske akte koji su bili na snazi i u vrijeme donošenja prostornog plana IŽ i GUP- Zagreb ( primjerice Uredba Vlade donesena kao pojašnjenje čl.25  st.3. Zakona o elektroničkim komunikacijama ili Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja MZ). Ne mogu se oteti utisku da službeni stav čelnih ljudi HAKOM-a ovisi isključivo o mjeri u kojoj na njih utječe telekom sektor.

A.Š.: Očigledno je kako nema suglasja o potencijalnim rizicima i štetnosti zračenja koja emitiraju uređaji i postrojenja bežične tehnologije. Industrija i njezini lobisti snažno promoviraju bežične tehnologije i tvrde kako nema nikakvih znanstvenih dokaza štetnosti, dok s druge strane mnogi renomirani znanstvenici s područja medicine, molekularne biologije, biokemije i ostalih biomedicinskuh znanosti pišu dramatične apele čelnicima Svjetske zdravstvene organizacije i UN-a, upozoravajući ih na rezultate  svojih istraživanja kojima dokazuju suprotno. Kakvo stajalište o tome zauzimaju EU institucije?

Ivan Vilibor Sinčić: To ste izvrsno uočili. S jedne strane imamo stotine znanstvenika s područja biomedicinskih znanosti, sveučilišnih profesora i istraživača s najuglednijih sveučilišnih klinika i instituta koji iza sebe imaju dugogodišnja istraživanja  i stotine objavljenih znanstvenih radova, s druge strane imamo desetak znanstvenika unutar privatne neprofitne organizacije iz Munchena, koja se proglasila “međunarodnom ekspertnom grupom sa znanstvenom misijom“ (ICNIRP https://www.icnirp.org/), koji su  1998. godine, na bazi istraživanja iz 80-tih i 90-tih, preporučili granice dopuštenog zračenja. Kod toga su uzeli u obzir samo  kratkotrajne toplinske učinke  (opekotine, podražaje živaca i mišića), bazirane na zagrijavanju tkiva usljed zračenja. Zaključili su kako, ako se tkivo ne zagrije više od jednog stupnja Celzija, nema štetnih učinaka. Naglasili su kako, zbog nedovoljnog broja istraživanja, nisu uzeli u obzir biološke učinke dugotrajne izloženosti na povećani rizik za rak. Prošle godine ICNIRP je “preispitao” svoje preporuke iz 1998. i zaključio kako i dalje nema nikakvih  dokaza za štetne biološke učinke. Na taj se dokument referencira industrija i žestoko ga brani.

Europska komisija (EK) je imala Savjetodavno tijelo za nove i novoustanovljene rizike (SCENIHR), koje je 2015. zaključilo, na osnovu pomno odabranih 700 studija, kako nema dovoljno dokaza o štetnosti zračenja. https://ec.europa.eu/health/scientific_committees/consultations/public_consultations/scenihr_consultation_19_en?elq=~~eloqua..typeemailfield..syntaxrecipientid~~

Taj su dokument argumentirano osporavali brojni europski znanstvenici koji su reagirali zbog ne uzimanja u obzir najvažnijih studija i istraživanja  koja su dokazala štetnost zračenja. Brojne europske udruge civilnog društva ukazivale su na  mogući sukob interesa većine vanjskih članova radne grupe SCENIHR-a, zbog njihove javno deklarirane  povezanosti s industrijom ili istovremenog članstva u ICNIRP-u. https://europaem.eu/attachments/article/120/2017-08_EU_5G_Appeal_10_August_2017.pdf http://www.stralskyddsstiftelsen.se/wp-content/uploads/2015/09/Annex_1_SCENIHR_Experts_2015.pdf

Europska komisija formirala je 2016. godine novi Znanstveni  odbor za zdravstvo, okoliš i nove rizike (SCHEER), koji je tek prošle godine dobio mandate za novu procjenu rizika i to nakon upita skupine nas europarlamentaraca koji zajedno radimo na ovoj temi, iako je još u jednom od svojih prvih dokumenata ukazao na mogućnost štetnih bioloških učinaka 5G i procjeni tog rizika dodijelio najviši prioritet. https://ec.europa.eu/health/sites/health/files/scientific_committees/scheer/docs/scheer_s_002.pdf

Kratki odgovor na Vaše pitanje – EU institucije još nemaju službeno stajalište o štetnosti zračenja 5G tehnologije. Čeka se izrada mišljenja SCHEER-a te javna rasprava o njemu.

A.Š.: Spomenuli ste kako su europski znanstvenici osporili mišljenje SCENIHR-a. Vi ste u kontaktu i s čelnicima međunarodnog udruženja znanstvenika koji se bave istraživanjima učinaka elektromagnetskog zračenja (www.emfscientist.org ). Možete li nam nešto više kazati o apelima tih znanstvenika?

Ivan Vilibor Sinčić: Više od 180 europskih liječnka i znanstvenika uputilo je  2017. apel čelnicima EU u kojem su upozorili na zdravstvene rizike  i zatražili moratorij na uvođenje 5G, dok se, neovisno o industriji, ne istraže mogući učinci na ljude i okoliš. https://www.jrseco.com/european-union-5g-appeal-scientists-warn-of-potential-serious-health-effects-of-5g/

Naglasili su da uvođenje 5G dovodi do masovnog povećanja prisilne izloženosti zračenjima bežične tehnologije, koju nitko neće moći izbjeći. Upozorili su čelnike EU na brojne znanstvene studije koje su dokazale štetne učinke kao i na međunarodne rezolucije koje obvezuju na zaštitu  građana od ove vrste zračenja.

Znanstvenici iz EMFScientist organizacije još su 2015. uputili apel čelnicima WHO, UN-a i svim vladama u kojem su zatražili strože standarde zaštite građana od radiofrekvencijskih  zračenja. https://www.emfscientist.org/index.php/emf-scientist-appeal

Apel su 2017. nadopunili pozivom za zaustavljanje uvođenja 5G dok se znanstveno ne utvrde dugoročni učinci na ljudsko zdravlje i eko sustave. Apel je potpisalo 255 znanstvenika iz 44 zemlje, koji zajedno imaju objavljenih nekoliko tisuća recenziranih („peer-reviewed“) znanstvenih radova s područja istraživanja učinaka zračenja radiofrekvencijskih elektromagnetskih polja na stanice tkiva i bioorganizme. https://www.emfscientist.org/Letter_to_UNEP_June_25_%202019.pdf   https://www.emfscientist.org/EMF_Scientist_Press_Release_22_July_2019.pdf

A.Š: Znamo kako su Vaši kolege Rivasi i Bucner pripremili opsežnu studiju u kojoj iznose vrlo ozbiljne pritužbe na rad privatne organizacije Međunarodne komisije za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP), čijim se preporukama rukovode tijela EU. https://klaus-buchner.eu/wp-content/uploads/2020/06/ICNIRP-report-FINAL-19-JUNE-2020.pd

U više navrata i vi ste EK postavljali pitanja o tome. Vaše pitanje u kojem pokazujete kako EK, zanemaruje stav novog Savjetodavnog  tijela za zdravlje, okoliš i nove rizike (SCHEER) koje dopušta mogućnost štetnih bioloških učinaka 5G i traži prioritetnu procjenu rizika, supotpisala je i grupa Vaših kolega. https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/E-9-2020-005245_HR.html  https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/E-9-2020-004994_HR.html

Molimo Vas pojasnite nam to?

Ivan Vilibor Sinčić: Sudeći prema različitim, kontradiktornim odgovorima koji su dobijali moji kolege na ista pitanja, može se zaključiti kako EK do sada nije imala u fokusu moguću štetnost zračenja bežičnih tehnologija. Na pitanje o sukobu interesa unutar SCENIHR-a odgovor je bio kako u novom savjetodavnom tijelu SCHEER nema sukoba interesa (što je točno) te kako je SCHEER izradio procjenu u kojoj nisu utvrđeni rizici (što je netočno, jer procjenu je izradio prethodni SCENIHR). Tek nakon učestalih upita zastupnika, SCHEER je konačno dobio od EK mandat za izradu svoje procjene.

Teško mi je komentirati da li su ovakvi nekonzistentni odgovori bili rezultat nedovoljne provjere činjenica od strane komesara koji odgovaraju na upite zastupnika  ili utjecaja određenih lobističkih grupa koje očito žele „progurati“ 5G prije nego li se na razini EU ozbiljno razmotre mogući štetni učinci. S obzirom da je takva pitanja počelo postavljati sve više zastupnika, vjerujem da raste svijest kako bi se o uvođenju 5G trebala u EP pokrenuti široka i sveobuhvatna rasprava. Nedopustivo je da standarde zaštite od zračenja, koji utječu na zdravlje milijuna Europljana kreira privatna nevladina organizacija ICNIRP, koja nije dio ni jednog međunarodno relevantnog tijela ( WHO ili UN-a), koja nikome ne odgovara, nitko ne nadzire njezine metode rada kao ni izvore direktnog, a posebno posrednog financiranja.

Na to su u vrlo opsežnom i dobro argumentiranom izvješću upozorili moji kolege Rivasi i Buchner. Do sada su takva upozorenja stizala iz redova međunarodne znanstvene zajednice i mislim da je kranje vrijeme da o tome progovore i zastupnici u EP, kojima je povjerena odgovornost za donošenje ključnih odluka za budućnost građana EU.

A.Š.: Početkom 2020. u Bruxellesu održana je dvodnevna konferencija o 5G, čiji je organizator bila konzultantska tvrtka koja tijesno surađuje s industrijom, a panelisti su bili predstavnici industrije i regulatornih tijela. Slična dvodnevna konferencija, ali u virtualnom obliku, planira se i krajem ovog mjeseca. (https://5gconference.eu/).  Na tim se konferencijama govori isključivo o tehničkim aspektima 5G tehnologije i uzima se u obzir samo stajalište korporativnog sektora, a zanemaruju se svi drugi aspekti, među njima i utjecaj na zdravlje i okoliš. Krajem prošle godine je u okviru EP  Panela za budući razvoj i tehnologiju (STOA) https://www.europarl.europa.eu/stoa/en/events/details/health-and-environmental-impacts-of-5g/20201127WKS03121 organizirana virtualna konferencija o utjecaju 5G na zdravlje i okoliš koja je trajala samo dva sata. Među osmero panelista bilo je i četvero znanstvenika s europskih biomedicinskih institucija i to je bio  je jedan od rijetkih primjera u kojima je nezavisnim znanstvenicima pružena mogućnost da u desetak minuta iznesu svoja stajališta. Evidentan je nesrazmjer u mogućnosti informiranja europarlamentaraca, koje imaju neovisni znanstvenici i u odnosu na industriju. Znamo da znanstvenici nemaju svoje sponzore i lobiste, znamo kako se njihova upozorenja i apeli Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji te UN-u ignoriraju, a sažetci znanstvenih radova ne dolaze do medija. Vi ste u kontaktu s čelnicima međunarodnog udruženja znanstvenika koji se bave istraživanjima učinaka elektromagnetskog zračenja (www.emfscientist,org ). Na koji bi se način prema Vašem mišljenju, tim znanstvenicima moglo omogućiti aktivnije učešće u raspravama o 5G unutar EU institucija i pružiti prilika da putem objektivnog i sveobuhvatnog informiranja  eurozastupnika, utječu na donošenje najboljih odluka za našu budućnost?

Ivan Vilibor Sinčić: Da, dobro ste primijetili kako je i na ovom području evidentan nesrazmjer utjecaja nezavisnih znanstvenika u odnosu na korporativni sektor. O znanstvenim otkrićima ne piše se u masovnim medijima, znanstvenici svoje radove objavljuju u časopisima koje prati samo uski krug njihovih kolega, znanstvenici ne kupuju oglasni prostor u novinama ni vrijeme za reklame u TV emisijama. Razlika u sredstavima koja korporacije ulažu u marketing i lobiranje i onih koje javni sektor ulaže u nezavisna znanstvena istraživanja je zapanjujuća. Primjerice, objavljeno je kako je do sada najskuplje dvogodišnje  istraživanje korelacije zračenja GSM mobitela i pojave tumorskih stanica kod laboratorijskih štakora (studija NTP američke vlade Partial Findings from the NTP Carcinogenesis Studies of Cell Phone RFR in Hsd Rats (biorxiv.org) stajalo oko 25 milijuna USD. Američki internet provideri su samo u jednoj godini 2018., prijavili 80 millijuna USD troškova lobiranja.

https://thehill.com/business-a-lobbying/445928-internet-service-providers-spent-80-million-on-lobbying-in-2018

Ključno je da građani, a posebno političari koji donese odluke, budu zaista kvalitetno i cjelovito informirani. Smatram da bi se na razini EU institucija trebala organizirati konferencije na kojoj bi ravnopravno sučelili svoje argumente znanstvenici koji tvrde kako su dokazani štetni učinci prekomjerne izloženosti zračenjima bežičnih tehnologija na staničnoj razini i znanstvenici koji to negiraju. Na konferencijama se uglavnom čuje samo glas znanstvenika iz ICNIRP-a i industrije. Kod toga se ne  prezentiraju podatci o njihovim objavljenim znanstvenim radovima, časopisima koji su ih objavljivali, broju citata, utjecaju u znanstvenoj zajednici, a ne raskriva se niti njihov mogući sukob interesa i financijska povezanost s industrijom. Savjetodavno tijelo SCHEER ima zaista odgovoran zadatak znanstvene procjene rezultata svih do sada objavljenih istraživanja i EK mora osigurati njegovu nepristranost i punu zaštitu od vanjskih pritisaka i utjecaja. Ne mislim da je itko protiv napretka i razvoja tehnologije, ali mislim da bismo se svi morali složiti kako tehnološki razvoj  ne bi smio ugroziti ljudsko zdravlje i  okoliš. Osobno sam, kao FER-ovac zaljubljenik u nove tehnologije i nove „ tehnološke igračke“, ali i svjestan rizika koje njihovo prekomjerno korištenje donosi, posebno za djecu koja su najosjetljivija na zračenje, a nažalost izložena su sve višim i višim razinama.

Premalo se govori o rizicima i odgovornom korištenju tehnologije. U našim medijima nema informacija kako se u mnogim europskim školama zabranjuje wifi jer se e-nastava može  jednako uspješno organizirati preko zdravstveno sigurne, ali skuplje optičke mreže. Važno je ne dopustiti isključivo korporativnom sektoru diktiranje novih tehničkih rješenja i razvoja, jer on se, što je razumljivo, prvenstveno rukovodi svojom profitabilnošću.

A.Š.: Masovno uvođenje 5G tehnologije i ogroman broj novih bežičnih uređaja koji će se međusobno povezivati i komunicirati u konceptu „Interneta stvari“ (IoT), otvara i pitanje povećane potrošnje električne enerije, potrebne za njihovo napajanje, kao i drastičnog povećanja i zbrinjavanja elektroničkog otpada jer će zbog sve bržeg razvoja tehnologije i uvođenja novih aplikacija, potrošači masovno odbacivati ispravne korisničke uređaje zbog njihove nekompatibilnosti s novim tehnologijama. Da li se na razini EU razmatra i taj aspekt?

Ivan Vilibor Sinčić: Nedavno sam na sjednici parlamentarnog odbora postavio upravo to pitanje. Trojica  predstavnika Komisije koji su odgovarali na zastupnička pitanja bili su potpuno zbunjeni, nitko od njih nije mi ni pokušao odgovoriti. Zaključio sam kako nikome u EK nije palo na pamet razmišljati o tome aspektu. A to je važno pitanje i na njega bismo trebali znati odgovor te sam nakon toga pitanje uputio pismeno. EK načelno pruža podršku uvođenju 5G, ali prije bilo kakve podrške za zemlje članice, trebala bi imati jasne i nedvosmislene odgovore na sva pitanja te procijeniti sve dalekosežne posljedice te odluke.

A.Š.: Kako se 5G akcijski Plan za EU – Europe’s 5G Action Plan | Shaping Europe’s digital future (europa.eu) uklapa u Europski zeleni plan (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?qid=1588580774040&uri=CELEX:52019DC0640) koji stavlja naglasak na gospodarski rast neovisan o korištenju resursa te na zaštitu zdravlja građana od rizika povezanih s okolišem? Vaše pitanje EK bilo je da li je u EU provedena sveobuhvatna analiza ukupnih koristi i troškova uvođenja 5G tehnologije, uzimajući u obzir povećanu potrošnju energije, troškove zbirnjavanja  povećanog elektroničkog otpada, zaštite okoliša te povećane troškove javnog zdravstva. https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/P-9-2020-006513_HR.html).

Kakav ste odgovor dobili?

Ivan Vilibor Sinčić: Za sada nisam dobio odgovor na najvažniji dio pitanja – procjenu potrošnje energije ogromnog broja novih bežičnih uređaja, a ni  procjenu povećanih troškova zbrinjavanja elektroničkog otpada, zbog odbacivanja ispravnih uređaja koji ne podržavaju 5G . Ali nadam se da će to moje pitanje osvijestiti činjenicu kako do sada očito nije sagledan i taj aspekt.

U odgovoru EK je navedeno: “Kad je riječ o potrošnji energije samih 5G mreža, tehnološkim razvojem nastoji se smanjiti potrošnju energije po prenesenoj podatkovnoj jedinici unutar mreža 5G kako bi bila do 90 % manja od potrošnje postojećih mreža 2G, 3G i 4G.”

Zanimljivo je da su nedavno objavljena iskustva iz Kine, koja je najdalje otišla u implementaciji 5G, suprotna. Priznaje se kako je trošak energije potrebne za napajanje 5G opreme “ najveća glavobolja” za kineske teleoperatere. Da bi se postigla ista razina pokrivenosti s 5G baznim stanicama kao što je sada s 4G, trebalo bi instalirati milijune 5G baznih stanica. U urbaniziranim područjima trebale bi biti međusobno udaljene 200-300 m. Procjena je kako će godišnja potrošnja električne energije biti 29 milijardi USD i da će  deseterostruko premašiti prihod koji je China Telecom ostvario 2019. 

https://international.thenewslens.com/article/141712?fbclid=IwAR1jbfc9O-2W0DWIp2dDE-R0m-_AVqR3xxfH_u990Bc4RoY7vxwAZ973_tM

A.Š.: Brojni znanstvenici upozoravaju kako je uvođenje 5G bez prethodnih znanstvenih istraživanja globalni eksperiment na ljudskoj populaciji. Vlada Regije Bruxelles je uvažila ta upozorenja i zaustavila uvođenje  5G. Regionalna ministrica za okoliš, Celine Fermault je, odbivši podizanje relativno niskih granica zračenja izjavila kako građani Bruxellesa nisu pokusni kunići čije se zdravlje može prodati. https://www.brusselstimes.com/brussels/55052/radiation-concerns-halt-brussels-5g-for-now/. Često ste u Bruxellesu, da li građani Bruxellesa imaju zadovoljavajuću telekom mrežu, kvalitetnu pokrivenost, puni dostup e-uslugama, zadovoljavajuće brzine prijenosa podataka i bez 5G mreže?

Ivan Vilibor Sinčić: Siguran sam kako svi, koji putuju u Bruxelles ili borave u njemu, mogu potvrditi kako nemaju baš nikakvih problema s korištenjem bilo koje telekom usluge. Uz to na ulicama Bruxellesa je dozvoljena razina zračenja, izražena kao gustoća toka snage elektromagnetskog vala  u iznosu od 0,024 W/m2, dok je na ulicama hrvatskih gradova dopušteno  8,9 W/m2, odnosno čak 370 puta više. Bruxelles je sjedište EU institucija, ima veliku količinu podatkovnog prometa, a nema bazne stanice na svakom trećem ili petom krovu. Ali tamo ministrica, kao što ste rekli, ne dopušta da građani budu pokusni kunići i  odbija  podići granice zračenja kako bi se mogla testirati 5G.

Bilo bi dobro kad bi HAKOM, usporedio hrvatske i belgijske propise, ne samo razine dopuštenog zračenja nego i sve kriterije po kojima se postavljaju bazne stanice. Vidjeli bi kako se u Bruxellesu uredbe i propisi temelje na načelu predostrožnosti (sprječavanje štetnih posljedica koje bi se mogle pojaviti u budućnosti) i načelu dovoljnosti (najniže moguće razine koje omogućuju kvalitetno funkcioniranje bežičnih mreža), kako planiranje baznih stanica mora biti u skladu s propisima na svim razinama vlasti, kako je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, dozvolu kojom se dokazuje da neće biti ugrožen okoliš (Environmental permit),dozvolu za nadogradnju na postojećoj lokaciji, te provesti konzultacije s lokalnim vlastima kao i javnu raspravu s građanima. Lokalne vlasti Bruxellesa objavljuju na svojim web stranicama obavijesti o novim baznim stanicama i građani imaju pravo žalbe mjerodavnom ministarstvu.

HAKOM nas uporno uvjerava kako Hrvatska ima izvrsne propise, ali ne govore da je to isključivo sa stanovišta teleoperatera.

A.Š.: Hrvatska u pravilu voli slijediti Bruxelles. Kako komentirate činjenicu da su primjer Bruxellesa za sada slijedili jedino gradovi Hvar https://www.croatiaweek.com/hvar-suspends-introduction-of-5g-technology/  i Biograd https://www.zadarskilist.hr/clanci/10082020/2-elektronicka-sjednica-grad-biograd-zabranio-uvodenje-5g-tehnologije-dok-se-ne koji su donijeli odluku kako neće uvesti 5G bez znanstvenih dokaza da nema štetnih učinaka?

Ivan Vilibor Sinčić: Prema informacijama koje dobivam od predstavnika lokalne samouprave i građana,  nadležne institucije, tu mislim na predstavnike HAKOM-a i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, vrše pritisak, uvjeravajući ih kako jedinica lokalne samouprave (JLRS)  nemaju pravo propisivati kriterije kojima bi eventualno ograničili samovolju operatera. To naravno nije točno, Hrvatska je EU povelju o lokalnoj samoupravi usvojila kao zakon još davne 1997. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/1997_10_14_95.html  te naše JLRS imaju ista prava kao lokalne jedinice u drugim EU državama. Trebaju ih samo konzumirati, ne podleći prijetnjama i zastrašivanjima telekom lobista iz nadležnih institucija.

Razumijem kako čelnicima JLRS nije lako, s jedne strane imaju opravdane zahtjeve građana, s druge  pritiske i strah da ih njihova “politička opcija” više neće staviti na izbornu listu.

A.Š.: U mnogim europskim sredinama sve više jača otpor uvođenju 5G tehnologije prije nego li se znanstveno utvrde mogući učinci na zdravlje i okoliš. Koji su još primjeri otpora EU građana i kako se unutar EP gleda na takve građanske inicijative?

Ivan Vilibor Sinčić: Nedavno je više od 70 francuskih gradonačelnika i izabranih dužnosnika, među kojima su gradonačelnici Lyona, Bordeauxa, Strasbourga, Marseillesa, Paris XII, uputilo svojim zastupnicima u EP te nacionalnom parlamentu peticiju sa zahtjevom za moratorij na 5G. Istu odluku donijelo je i stotinjak talijanskih gradova i općina, od Valle d’Aosta do Sicilije, uključujući gradove Rim (Municipio XII), Torino, Catania, Bologna… Slični primjeri postoje i u drugim EU članicama, primjerice Irskoj, Grčkoj, Bugarskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj…

https://childrenshealthdefense.org/defender/70-mayors-elected-officials-france-moratorium-5g/?utm_source=salsa&eType=EmailBlastContent&eId=8f36cc16-1a6b-49fd-b8b7-5564ca5a3434&fbclid=IwAR33cwJY6mTkEg89ES3yIpLiN6l25vx7gMlacBfjq5AiKDbsyF87GVmjtlk

https://www.alleanzaitalianastop5g.it/443193497?fbclid=IwAR3LFXs4OFYePflG2suxoy7HPi7oe9JIQUaiYP8Wj3t35bjPethTAv6Ptc4

https://smombiegate.org/list-of-cities-towns-councils-and-countries-that-have-banned-5g/

Europske građanske inicijative planirale su periodičke masovne prosvjede tražeći zaustavljanje uvođenja 5G  dok se ne dokaže da ta tehnologija nije štetna za ljude i okoliš,  https://stop5ginternational.org/5g-protest-day-march-20-2021/, kao i  potpisivanje ECI peticije za raspravu u EP, ali aktualna situacija je privremeno zaustavila te aktivnosti. Vjerujem da će EP to razmotriti, jer istu stvar traži i sve više mojih kolega, zastupnika.

A.Š.: Nedavno je Vaš  EU ured uputio dopis svim čelnicima jedinica lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj (JLRS), u kojem stoji kako prema europskoj regulativi JLRS imaju pravo donošenja dodatnih mjera za zaštitu stanovništva od elektromagnetskog zračenja. Uputili ste i dopis Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i upoznali ih sa službenim tumačenjem čl.57 Direktive (EU) 2018/1972 kao i službenim stajalištem o Ministarskoj deklaraciji iz Tallinna iz 2017. U našoj se javnosti nameću pogrešna tumačenja tih dokumenata koja se, nažalost bez provjere, prihvaćaju i unutar institucija. Jeste li na svoje dopise dobili odgovore?  

Ivan Vilibor Sinčić: U dopisu upućenom čelnicima JLRS navedena je argumentacija zašto su i prema našoj važećoj regulativi, a ne samo europskoj,  prostorni planovi jači od interesa telekoma, te objašnjeno da teleoperateri ne mogu oduzeti JLS-ima pravo utjecaja na određivanje lokacija baznih stanica, što vrijedi i za sve vrste 5G baznih stanica.

Reakcije čelnika JLRS na dopis bile su vrlo pozitivne, zahvalili su na informacijama i pokazali spremnost da se ozbiljnije pozabave tim područjem. Odgovor Ministarstva mora, prometa i infrastrukture još nije stigao.

Ukoliko i dalje budem dobivao informacije od strane JLRS kako HAKOM inzistira na brisanju kriterija sigurnosne udaljenosti 400m od škola i vrtića s kojim se suglasio kod prostornog plana za Istarsku županiju, ili ne prihvaćanju nižih razina zračenja za kakve je dao pozitivno  mišljenje za Zagreb, konzultirat ću se s nadležnim EU institucijama o koracima koji se mogu  i trebaju poduzeti.

Smatram nedopustivim da stav HAKOM-a ovisi o osobnom mišljenju čelnih osoba, odnosno mjeri u kojoj dopuštaju utjecaj teleoperatera na svoje odluke. Ne mogu drugačije objasniti različite odluke za koje se pravna podloga nije mijenjala.

Neosporno je kako je razvoj telekomunikacijske infrastrukture javni interes, ali neosporno je i kako je javni interes zaštita zdravlja građana i očuvanje okoliša i trebalo bi slijediti primjere uspješnih EU članica koje vode računa o oba aspekta.

Smatram kako se na razini EU moraju uspostaviti učinkoviti mehanizmi koji bi spriječili da javne politike, čiji bi cilj trebao biti  dobrobit europskih građana, kreiraju privatni partikularni interesi, odnosno lobisti u tijelima javne vlasti.

To je osobito zabrinjavajuće kad se radi o članicana s visokim indeksom percepcije korupcije. Kao eurozastupnik iz Hrvatske smatram svojom obavezom angažirati se na tom području, jer  nije tajna  kako je naša zemlja na samom vrhu EU ljestvice po  indexu percepcije korupcije (Special EBarometar 502 -Corruption). https://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/survey/getsurveydetail/instruments/special/surveyky/2247

EK već je počela problematizirati preveliki utjecaj snažnih korporacija na javne politike. Mislim da su toj opasnosti posebno izložene članice koje kao Hrvatska, znatno odskaču  indeksom percepcije korupcije od EU prosjeka.

A.Š.: Hvala Vam za Vaše vrijeme, gospodine Sinčiću.

Ivan Vilibor Sinčić:

Hvala Vama za interes za ovu važnu temu i pruženoj prilici da podijelim s Vašim čitateljima svoja saznanja i argumentiram svoja stajališta.