Kada su uvedene sankcije Rusiji i oborena cijena nafte, mnogi su predviđali urušavanje ruskog gospodarstva koje se, prema mišljenju stručnjaka, neće moći oporaviti zbog velike ovisnosti o izvozu. Čak su i Putinovi suradnici, poput savjetnika za ekonomiju, insistirali da se na čelo Središnje banke Rusije postave stari kadrovi vjerni fiksnom tečaju kao u vrijeme Sovjetskog Saveza i da ne vjeruje guvernerki Nabiullini i njezinoj politici slobodnog ili plutajućeg tečaja rublje. Međutim, danas, nekoliko godina kasnije, ispostavilo se da je “prokleti KGB špijun” Vladimir Putin za rusku ekonomiju i financije odabrao najpovoljnije opcije.
Rusija je uspješno preboljela “nizozemsku bolest” i ove će godine imati ekonomski rast veći od eurozone, koji usporava najviše zbog situacije u Njemačkoj.
Ograničeni stručnjaci gotovo uvijek imaju profesionalnu deformaciju da često mislite kako su određene stvari poznate, razumljive i očigledne, ali se kasnije za mnoge ispostavi da su griješili.
Usput rečeno, “nizozemska bolest” bi se trebala zvati “španjolskom bolešću”, jer se u Španjolskoj pojavila puno ranije, ali pogledajmo o čemu je riječ.
Dakle, “nizozemska bolest” ili “efekt Groningena” je pojava u gospodarstvu kada visoka dobit iz bilo kojeg sektora gospodarstva, najčešće izvozno orijentiranog ili na proizvodnju resursa, dovodi do propadanja drugih sektora.
Prvi primjer je Španjolska koja je od velikih geografskih otkrića počela uvozili gotovo besplatno zlato iz obje Amerike. Profit je bio toliko superioran u odnosu na sve druge gospodarske aktivnosti da ih je u smislu profita činio gotovo besmislenima. Jedina industrija koja je imala koristi od takve ekonomije je bila brodogradnja, jer je Španjolska trebala mnogo jedrenjaka da ovo zlato preveze iz Sjeverne i Južne Amerike u Europu, točnije u svoju kraljevinu. Ali tako veliki dotok zlata je uzrokovao njegovu deprecijaciju i Španjolska je bila pogođena inflacijom.
Drugi primjer je otok Nauru na kojem su tradicionalni obrti, kao ribolov, uzgoj banana, kokosa, papaje i ananasa, bili vrlo jaki i davali su ljudima sigurnost.
Tada su pronađene bogate naslage, ako se takvima mogu nazvati, guana, okamenjenog ptičjeg izmeta s visokom koncentracijom fosforita koji se koristi za proizvodnju gnojiva.
Zbog tog blaga je otok u posljednjih stotinu godina više puta osvajan, a zbog barbarskih metoda rudarstva je 90% površine otoka pretvoreno u pustoš u kojoj ne raste ništa.
Lokalni stanovnici, koji su u sedamdesetim godinama dvadesetog stoljeća imali 30 tisuća dolara prihoda godišnje, kao i tadašnja američka srednja klasa, mijenjali su automobile svake godine i kupovali elitne nekretnine u glavnom gradu Australije, koje sada prokišnjavaju.
Mnogi pokušavaju otići s Naurua, ali zato što su dugi niz godina živjeli u uvjetima slobodnog dotoka novca, često nemaju ni normalnog obrazovanja, niti bilo kakvu profesiju.
Treći je primjer zapravo nizozemski grad Groningen, blizu kojeg je 1959. pronađeno bogato polje prirodnog plina. Čini se da je dotok valute od izvoza tog plina trebao dovesti do povećanja blagostanja građana, ali je umjesto toga uzrokovao visoku inflaciju i nezaposlenost, a kasnije ćemo objasniti zašto.
Četvrti primjer je, nažalost, prekrasna Venezuela. Tamo je vlada Chaveza nacionalizirala samo naftnu industriju i nije dirala druge, ali se predugo oslanjala na prihode samo od prodaje nafte. Zbog toga su ostale industrije bile zapuštene, jer se država morala baviti samo sa sigurnošću hrane.
Efekt Groningena su također iskusili Meksiko, Nigerija, Saudijska Arabija i nekoliko drugih zemalja. Ali pojasnimo teoretski ovaj fenomen.
Za početak, budući da najveći dio ulaganja počinje ići u super profitabilnu industriju, većina, uključujući i elite, jednostavno ne žele sudjelovati u ostatku. Osim toga, u zemlji se počinje akumulirati previše deviza.
Zašto je višak deviznih prihoda zlo? Zato što masovan neregulirani protok deviza na domaće tržište dovodi do značajnog jačanja nacionalne valute. Naime, kako postoji mnogo tuđe valute, a malo vlastite, dolazi do jačanja nacionalne valute.
Tako da “dobitak” u ovom slučaju uopće nije tako pozitivan kao što se na prvi pogled čini. Uvoz strane robe postaje profitabilniji od proizvodnje u vlastitoj zemlji, a izvoziti bilo što drugo, osim resursa, postaje neprofitabilno. Tako se postupno ubija domaća proizvodnja u većini industrija.
Štoviše, kod “nizozemske bolesti” protekcionističke metode “zatvoriti i ne puštati”, odnosno uvesti kvote i carine, ne mogu riješiti problem, jer se umjetno smanjuje potražnja za devizama, što dodatno jača nacionalnu valutu.
Pokušaji da se to regulira monetarnim metodama, primjerice, prema preporukama Međunarodnog monetarnog fonda, da se odštampa domaće valute u iznosu koji odgovara zlatnim rezervama, samo kako bi se održala stabilnost tečaja, ne daje pozitivan učinak, već dovodi do značajne inflacije. A to znači rast cijena i deprecijacije ušteđevine ljudi.
Također se mora pokušati izbjeći distorzija na tržištu rada, tako da većina stanovništva ne navali u “unosnu” industriju, na primjer nafte i plina, jer društvo treba i učitelje, liječnike, policajce, industrijske radnike i poljoprivrednike.
Ali kako osigurati isplate umirovljenike? Primjer Naurua pokazuje da to nije moguće. Ako velika većina troši tako dobiveni novac, ne ulaže ništa u razvoj, obrazovanje ili druge korisne investicije, već se samo kupuju automobili, odjeća, razni gadžeti i drugo, to se zove “vremenski odgođeno siromaštvo”.
Statistike kažu da je većina dobitnika raznih lutrija brzo potrošila dobiveni novac, a onda su postali siromašniji nego što su bili. Neki su čak počinili samoubojstvo. To je normalno, jer ono što se ne zaradi ne cijeni se, dok je s velikim prihodima usvojena posebna kultura življenja koja ne proizvodi ništa i ne misli na ništa. Nakon svega se čuje krik, ali to nije krik radnika koji zahtijeva pravednu nadnicu, već stenjanje parazita i trutova.
Tako su u razdoblju od 2000. do 2008. godine brojni stručnjaci Rusiji dijagnosticirali “nizozemsku bolest”. Za osam godina je BDP rastao u prosjeku za 7% godišnje, ali je uvoz stranih proizvoda rastao za 30%, a sve to s velikim “financijskim genijem” našeg vremena Aleksejom Kudrinom, kojeg se Putin riješio u pravom trenutku, 2011. godine.
Što učiniti? Moderna ekonomska teorija nudi dvije metode za suzbijanje “nizozemske bolesti”
Prva metoda je “sterilizirati” ili umjetno smanjiti količinu deviza, prije svega u stabilizacijskim fondovima, Nacionalnim fondovima socijalne skrbi i svim drugima koji drže vrijednosne papire stranih zemalja.
Manje strane valute će oslabiti nacionalnu valutu, što znači da je robu isplativije izvoziti, ali ne samo sirovine, već i sve ostalo, od poljoprivrednim proizvoda, do visoke tehnologija i oružja. Točno, za mnoge uvoz na domaće tržište više nije profitabilan, ali je to njihov problem, jer se na drugoj strani razvija domaća proizvodnja.
Kao što smo imali prilike svjedočiti, ruska vlada i predsjednik su se odlučili na ovaj put, iako to znači državni intervencionizam u financijskom i realnom sektoru, koji su dobili zadaću da provedu supstituciju uvoza i rješavanja vrijednosnih papira stranih zemalja, prije svega zapadnih. Naravno, liberali su vrištali do neba, a njihov guru Milton Friedman se vrtio u grobu, no jedini gubitnici su bili financijski špekulanti i uvozni lobi.
Međutim, bilo je i ekonomista starog kova koji su tražili da se vrijednost dolara hitno vrati na 30 rubalja i da se zamrzne tečaj. Naravno, Vladimir Putin i vlada Dmitrija Medvedeva ni to nisu učinili, iako su takvi prijedlozi znali od Sergeja Glazjeva, koji je može biti sve, ali nikako ekonomski liberal.
Druga metoda za suzbijanje “nizozemske bolesti” je poticanje konkurentnosti gospodarskih sektora koji su zaostali. Na primjer, ulaganje u industrije visokih tehnologija Rosatom, Roscosmos i druge, kao i ulaganja u infrastrukturu.
To je ono što se događa? “Prokleti” Vladimir Putin u gospodarstvu opet sve radi kako treba. Istina, čak i Rusi moraju slušati kokodakanja liberalne oporbe, ali barem neće završiti kao Kraljevina Španjolska, Nauru ili Groningen, iako u posljednjem slučaju još uvijek imaju vremena otvoriti lanac “coffee shopova” i obične ulične svjetiljke zamijeniti crvenima. Postoji nada, jer “vesela industrija” u Nizozemskoj vjerojatno nikada neće propasti. Rusi će u međuvremenu orati i sijati pšenicu, i dalje će crpiti naftu i plin, ali će i stručni timovi u Roscosmosu i industrijama visoke tehnologije morati trpjeti “dosadne”, pretjerano izravne i nimalo politički korektne ljude poput Dmitrija Rogozina. No, cilj opravdava sredstva, a ako je cilj osoviti ekonomiju zemlje na noge, dovraga sve debele knjižurine nobelovca Miltona Friedmana i njegovih apologeta.
Eto,u Kroatistanu svi postali politicmari…
….s toliko vanjskih neprijatelja i njihovih unutarnjih vazala biti ruski suveren političar nije nimalo lako…naprotiv….gledao sam rusku seriju – trocki – i zadivljen sam njome jer mnogo govori o rusima i njihovom neovisno o ideologiji političkom instiktu koji se može povezati i s današnjim okolnostima.
Htjeli ste napisati kako je Putin unistio Rusiju.Sve Ruske banke su pod kontrolom americkih banaka. Tko kontrolira banke, kontrolira drzavu i predsjednika.Putin je jedan veliki igrač zidova i amerikanaca, lutka u rukama americkih zidova..
Ma da li je to moguće….
https://youtu.be/U2aZyc2DAJ8
Članak je za čistu peticu.
Hrvatska ima slične simptome nizozemske bolesti jer zivi od turizma i turizam je pokretač svega. Grade se samo apartmani i ugostiteljski sadrzaji koji donose dobru dobit ali vecina ulaganja je temeljem kredita jer ljudi zele siriti biznis preko noci jer dobro ide.
S druge strane industrija je gotovo unistena (ove godine pad ind pro oko 4 posto), poljoprivreda i stocarstvo su gotovo na umoru, ali sve u svemu nije lose jer stizu devize pa ima para i na crno i na bijelo za svakoga od baustelca do kuhara
Ako sutra netko odluci da opet bude svjetska kriza i ne bude turista ili se bitno smanji broj ko ce lokalcima i drugim poduzetnicima vracati kredite, gdje ce sezonski raditi pola slavonije i pola bosne i tko ce nam proizvoditi hranu?
Poslednjih godina, i u vreme visokih cena sirove nafte, Moskva je veći prihod ostvarivala od izvoza Nuklearne tehnologije.
Nafta jeste značajna stavka, zemni gas još bitniji, ….
Novac je bitan alat.
Brutalna sila vlada.
Vera i ideja pobedjuju!
Putinu su dani odbrojani ove godine i slijedi rusko proljeće i odlazak Putina.
roskosmos I rosatom su iz domena znanstvene fantastike za zapad. plutajuće nuklearne elektrane, mali raketni nuklearni energetski blokovi itd. itd. rosatom ima uplaćenog avansa oko 150 milijardi dolara za poslove u inozemstvu u vrijednosti od 360 milijardi dolara.
Samo bi dodao da ih je izlecio od svih mogucih bolesti,i ne samo izlecio nego ih podigao do te mere da danasnja Rusija je zaista za neprepoznati za razliku od one u Jelcinjove vreme.
Lik je supermen, od razvaljene drzave pijanih klauna stvorio zmaja Khalesi formata. On je puno veci od spijuna, tko je on ?
Slika prvog ruskog kagebeovca s američkim Ray ban-kama može se interpretirati na razne načine. Evo, Putinu od Ameikanaca trebaju samo sunčane naočalel. Ili – gle Rusa, ni naočale ne znaju napraviti. Tono je jedno i drugo. Današnja Rusija malo što od SAD treba, a s naočalama Putin pokazuje kako je pametnije raditi ono što znaš, a kupovati ono što drugi znaju napraviti bolje (što je jedan od liberalnih kanona koje Putin zna uvezati državnim intervencionizmom) Što god da su Amerikanci zajedno sa svojim europskim jatacima htjeli postići s uvođenjem sankcija Rusiji, nije im do kraja pošlo za rukom. Prekinuli su koliko-toliko uvriježene ekonomske tokove i napravili štetu sebi i Rusima. Zapad će reći da je to zbog aneksije Krima, koju će Rusi nazvati povratkom Krima matici zemlji. Rusi su priznali izravnu štetu od sankcija od oko 6,5 milijarda dolara, neizravne se dakako množe s nekim faktorom. Štete koje zbraja Zapad… Čitaj više »
Putin je potaknuo pravu revoluciju u ekonomskom shvaćanju svijeta, vratio je korijenima, jer je znao saslušati i druge osim dvodimenzionalnih ekonomskih analitičara, koji uvijek zbrajaju 2+2=4. Plošna matematika (2D). Ali postoji i dublja koja uzima više faktora u obzir, npr. osjećaje vrijednosti i mentalitet istočnjaka (Rusa, Indijaca, Kineza…). Nešto poput njemačke ideologije da sve moraš moći proizvesti sam, i tu su si bliski. Ne živjeti od usluga nego od proizvoda, kao da se stalno spremaju za kataklizmu. Oni ne investiraju u dionice kao temelj ekonomije zapada, možeš ih bičem goniti ali teško bi prihvatili, već ulažu u zemlju i sl, nešto opipljivo. Nisu još odnarođeni od novca i vrijednosti koju vezuju sa njim, pamte šta znači biti gladan i ovisiti o nečijoj dobroj volji. Ne vjeruju papiru. I tu ima podršku naroda, koji je spreman žrtvovati se za proizvodnju, samo ne spekulacije. Rusija je uvijek bila ideološki snažna potaknuti i… Čitaj više »
Glazijeva bih ja postavio a ne Nabulinu koja rusima dođe ko švabama onaj Warburg koji je bio rođeni brat Warburgu u čemerici i to u po rata. Dok se rusi ne riješe wašingtonskog konsenzusa i dok ne presjeku sve veze sa tamnim zapadom nebu dobro za njih a pogotovo kad uskoro počnu padati nukleusi
Iako Putina izuzetno cenim ne volim kada mu se pripisuju polubožanske osobine. Čovek je pametan – imamo i mi pametnih. Čovek je rodoljub – e, jbg…
Najveća je ironija što bi i mi migli da se razvijamo gotovo kao Rusija (prema svojoj veličini, naravno). Samo je potrebno pravilno definisati probleme i odabrati najbolja rešenja – i gotovo. Uz ovakav parazitski aparat stranih banaka i veletrgovina kao i domaće “burazer ekonomije” ni Supermen nam ne bi mogao pomoći. U stvari, ne bi nama trebao neko kao Putin – ni sam Putin nas ne bi izvukao sa dna, nama treba patriotski nastrojeno “telo” koje od početka stoji iza Putina. Ono telo koje nije čak ni za vreme Jeljcina dozvolilo raspad najbitnijeg dela vojske i totalnu kriminalizaciju policije i pravosuđa zahvaljujući čemu je Putin imao dovoljni polaz.
evo jedne price koja je karakteristicna za nasa balkanska plemena… … ROMANSIRANA PLANSKA PRIVREDA ZA VEVERICE U davna, pradavna vremena jedna porodica je proizvodila i prodavala cipele. To je bila velika porodica od 60 ljudi. Njih 50 je pravilo cipele, a 10 prodavalo. Imali su dobru maržu. 40% prosečno. Jednog dana došli su im stranci i ponudili cipele 20% jeftinije, da prodaju kao dodatni asortiman. Marža na tim cipelama bi bila 50%, a one bi i dalje bila jeftinija od domaće proizvodnje. Kvalitet nije bio isti, ali u siromašnom selu kao što je bilo naše cena je bila važna. Šta se onda dogodilo? Umesto 50.000 komada domaće proizvodnje, sada se proizvodilo 20.000 komada, a 30.000 komada se uvozilo. Cena koštanja domaćih cipela je porasla i zbog manjih nabavki sirovina, kao i zbog nepopunjenih kapaciteta pogona. Budući da su u fabrici svi bili porodica, niko nije hteo nikoga da otpusti. Stranci… Čitaj više »
A ja mislio da je nizozemska bolest ono kad oboris civilni avion pun Nizozemaca, pa ti nabiju sankcije. Svasta.
Vladimir Vladimirovič Putin bravo majstore !!!!
A sto ce Hrvatska? od 2000-te niti smo imali Putina ni Orbana vec ovu udbasiju koja je popljackala sve pocevsi od kasnih sedamdesetih pa sve do danas pod krinkom HDZ-a i glavnog nosioca rusilackih snaga SDP-a!
Nije istina da je Cahvez nacionalizirao samo naftnu industriju! Baš zbog nacionalizacije i drugih privrednih grana Venezuela je u banani. Jer da su je ostavili privatnicima oni bi danas vukli Venezuelu iznad vode.