Kijev želi da udari Krim raketama koje isporučuju SAD

Kijev vidi poluostrvo Krim kao glavno vojno središte i legitimnu metu za oružje dugog dometa od strane Zapada, izjavio je u subotu portparol ukrajinske Uprave za obavještajne poslove pri Ministarstvu odbrane Vadim Skibitskiy.

Zvaničnik je to rekao dok se uživo pojavio na TV kanalu 1+1, nakon što je upitan da li Ukrajina može koristiti američke M142 HIMARS i M270 MLRS višestruke raketne sisteme za napad na Krim.

„Poluostrvo Krim danas je postalo čvorište za kretanje sve opreme i naoružanja koje dolazi iz Ruske Federacije na jug naše države. To je, prije svega, skup vojne opreme, municije i materijala koji su koncentrisani na Krimu, a potom poslani za snabdijevanje ruskih okupacionih snaga“, naveo je Skibicki.

Kijev takođe nastoji da napadne ratne brodove ruske Crnomorske flote, stacionirane na Krimu, nastavio je Skibitski. Ratni brodovi se koriste za lansiranje krstarećih projektila i stoga su “među ciljevima koje se moraju pogoditi kako bi se osigurala sigurnost građana, naših postrojenja i Ukrajine općenito”, objasnio je on.

Prijetnja dolazi dan nakon što je ukrajinski ministar odbrane Aleksej Reznikov objavio da je Kijev dobio svoje prve M270 MLRS sisteme. Zvaničnik nije precizirao da li su sistemi već raspoređeni na bojnom polju, niti odakle su tačno stigli. Ranije se London obavezao da će isporučiti najmanje tri sistema ovog tipa.

M142 i M270 su zapravo dvije varijante istog sistema. Gusjeničnom M270 nedostaje mobilnost kao HIMARS baziran na kamionu, ali ima dvostruko više lansirnih cijevi od 277 mm – 12 u odnosu na šest.

Ipak, sistemima nedostaje domet neophodan za direktan udar na rusko poluostrvo Krim. Sistemi, međutim, mogu biti opremljeni modulima Army Tactical Missile System (ATACMS) za lansiranje težih projektila, dometa do 300 kilometara (186 milja).

Dok je Kijev tražio da nabavi tako dalekometnu municiju, čini se da Vašington oklijeva da ih isporuči zbog straha da će biti upotrijebljena za pogađanje duboko u rusku teritoriju i uvelike eskalirati tekući sukob. Međutim, čini se da je Krim poseban slučaj, s obzirom da ga ni Vašington ni Kijev ne priznaju kao sastavni dio Rusije. Krim je izglasao da napusti Ukrajinu i pridruži se Rusiji u martu 2014., nakon puča na Majdanu u Kijevu koji podržavaju SAD.

Čini se da je Kijev fiksiran na ciljanje na Krim u cjelini, a posebno na Kerčki most, izgrađen da pojednostavi vezu s ruskim kopnom. Rušenje mosta je više puta iznošeno kao ideja od strane najviših ukrajinskih zvaničnika u proteklih nekoliko mjeseci uprkos činjenici da je Moskva zauzela jugoistok Ukrajine, uspostavljajući kopnenu vezu sa Krimom.

Rusija je poslala trupe u Ukrajinu 24. februara, navodeći kao razlog neuspeh Kijeva da sprovede sporazume iz Minska, čiji je cilj da regionima Donjecka i Luganska da poseban status u okviru ukrajinske države. Protokoli, uz posredovanje Njemačke i Francuske, prvi put su potpisani 2014. Bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko je od tada priznao da je glavni cilj Kijeva bio da iskoristi primirje kako bi kupio vrijeme i “stvorio moćne oružane snage”.

U februaru 2022. Kremlj je priznao republike Donbasa kao nezavisne države i tražio da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti nijednom zapadnom vojnom bloku. Kijev insistira da ruska ofanziva nije bila potpuno ničim izazvana.