Kina “jača obranu” i drastično je povećala uvoz nafte iz Irana i Venezuele

Od siječnja do ožujka 2019. su isporuke tankera iz Irana i Venezuele u Kinu porasle u slučaju Islamske Republike za 78%, a iz Venezuele za 192%. Peking je najveći kreditor Caracasa, ali aktivno ulaže i u projekte Teherana. Stručnjaci vjeruju da Kina ne samo da pokušava pomoći svojim energetskim partnerima koji su pogođeni američkim sankcijama, već se ovom energetskom politikom namjerava zaštititi i od pritiska Amerikanaca.

Od početka 2019. godine je Kina naglo povećala uvoz nafte iz Irana i Venezuele. Od siječnja do ožujka su se isporuke energije tankerima iz Islamske Republike u Kinu povećale se za 78%, dakle sa 431,1 tisuća na 767,2 tisuća barela dnevno, a iz latinoameričke zemlje za 192%, s 84,2 tisuće na 246,8 tisuća barela dnevno, prenosi portala TankerTrackers.

Kako su objasnili analitičari za ruski kanal RT, aktivne kupnje iranske i venecuelanske nafte iz Kine povezane su sa željom Pekinga da u uvjetima američkog pritiska podrži svoje energetske partnere. Krajem siječnja je Washington je uveo sankcije najvećoj naftnoj kompaniji u Venezueli, Petróleos de Venezuela SA (PDVSA).

Sjedinjene Države su ukupno blokirale imovinu tvrtke vrijednu 7 milijardi dolara. Osim toga, procjenjuje se da će do kraja 2019. godine izgubljena dobit kompanije PDVSA-a od sankcija iznositi oko 11 milijardi dolara, kako je prethodno izjavio savjetnik američkog predsjednika John Bolton.

U okviru sankcija i embarga je, prema Američkoj upravi za energiju (EIA), sredinom ožujka Washington potpuno prestao kupovati naftu iz Caracasa. U isto vrijeme, statistike koje je objavio OPEC govore kako je ukupna proizvodnja energije u Venezueli od siječnja do veljače smanjena za 164 tisuće barela dnevno i pala je na milijun barela dnevno.

Međutim, vlasti Caracasa su odmah krenule u pregovore sa saveznicima i počele su povećavati izvoz energenata u Aziju.

TankerTrackers je naveo da se već u veljači udio pomorskih isporuka nafte tankerima iz Venezuele u SAD smanjio s 21% gotovo na nulu, dok se izvoz u Kini povećao sa 7% na 39%.

Kako je u intervjuu za RT  izjavio ravnatelj Visoke škole za ekonomiju u Moskvi i direktor Škole orijentalnih studija Aleksej Maslov, danas je Peking najveći vjerovnik Caracasa. Stoga, s obzirom na ekonomsku i političku krizu u Venezueli, Kina pokušava zaštititi svoja financijska ulaganja pomoću velikih kupnji nafte.

“Kina je uložila mnogo u Venezuelu, a Caracas sada pokušava isplatiti dug zalihama nafte. Drugim riječima, danas je pobijedio novac koji je ranije uložen. Istodobno, vrlo je važno da Kina održi trenutnu vladu Madura na vlasti kako bi se te isporuke nastavile i dalje”, objasnio je Maslov.

Prema stručnjacima venecuelanske konzultantske tvrtke Ecoanalitica, nacionalni dug zemlje Kini je u siječnju iznosio oko 21 milijardu dolara, što je prethodno naveo čelnik tvrtke Asdrubal Oliveros u svom Twitteru.

Istodobno, kako je u razgovoru za RT primijetila zamjenica ravnatelja Informativno-analitičkog centra Alpari, Natalija Milčakova, prema različitim procjenama, ukupni iznos ulaganja Kine u Venezueli varira od 50 do 70 milijardi dolara.

Prema riječima stručnjaka, Peking je trenutno ozbiljno zabrinut i zbog zaštite svojih nacionalnih interesa u Iranu. Podsjetimo, 8. svibnja 2018. su se Sjedinjene Države povukle iz nuklearnog sporazuma s Islamskom Republikom i najavile povratak sankcija protiv Irana.

Glavni paket sankcija je stupio na snagu 5. studenog  i obuhvaća energetski sektor i poslovanje sa Središnjom bankom Irana.

Kao što je ranije naveo američki State Department, glavni cilj sankcija je smanjiti iranske prihode od nafte na nulu. Ipak, Bijela kuća je nekim velikim uvoznicima iranskih energenata dala izuzeće od 180 dana. Naime, do 5. svibnja 2019. godine ugljikovodike iz Islamske Republike “slobodno mogu kupovati” Kina, Japan, Južna Koreja, Indija, Grčka, Italija, Turska i Tajvan. Neke od ovih zemalja su rekle kako neće poštovati jednostrane američke sankcije i da će trgovati s Teheranom u nacionalnim valutama ili na druge načina na koje američka uprava ne može utjecati.

Prema riječima stručnjaka, tijekom pola godine, kako su zamislili Amerikanci, iranski trgovinski partneri bi trebali restrukturirati uvoz i na kraju odbiti daljnju suradnju s Teheranom. Posebni američki predstavnik za Iran, Brian Hook je 2. travnja izjavio kako je trenutno 23 države u potpunosti prestalo kupovati naftu iz Islamske Republike.

Međutim, prema istraživanju TankerTrackersa, od siječnja do ožujka se udio Kine u offshore isporukama nafte iz Irana povećao s 29,3% na 42,6%.

Iran nema tako velik dug prema Kini, poput Venezuele, ali ostaje jedan od najvećih dobavljača nafte za azijskog diva. Osim toga, kineskim tvrtkama je u interesu da rade na iranskim naftnim poljima, dok Peking ulaže i u neke važne infrastrukturne projekte u Islamskoj Republici.

“Tako Kina doista pokušava pružiti ekonomsku potporu svojim partnerima, kompenzirajući učinak američkih sankcija protiv tih zemalja”, rekla je Natalija Milčakova.

Ipak, prema riječima stručnjaka Alekseja Maslova je aktivno partnerstvo s Iranom i Venezuelom u energetskom sektoru također izravno povezano s napetim odnosima Kine sa Sjedinjenim Državama.

Prema riječima stručnjaka, čak i u slučaju uspješnog potpisivanja trgovinskog sporazuma i završetka carinskog rata između dviju država, Washington će nastaviti vršiti pritisak na Peking. Stoga azijski div nastoji ojačati suradnju s ostalim partnerima.

“Kina uglavnom uvozi naftu i plin iz Rusije, zemalja Perzijskog zaljeva i Sjedinjenih Država. No, kako se ispostavilo, SAD mogu prekinuti isporuku svojih resursa Kini, te negativno utjecati na opskrbu naftom iz država Bliskog istoka. U tom kontekstu Kina traži alternativne mogućnosti za kupnju energenata”, objasnio je Maslov.

Nafta s popustom

S povećanjem uvoza nafte iz Irana i Venezuele, Kina je morala blago smanjiti kupnju nafte iz Rusije. Prema podacima Glavne carinske uprave Kine je u veljači opskrba naftom iz Rusije pala za gotovo 17% ili za 5,74 milijuna tona.

Kao što je objasnio analitičar tvrtke Freedo Finance, Alen Sabitov, pritisci američkih sankcija prisiljavaju Iran i Venezuelu da prodaju naftu Kini po povlaštenim cijenama. Prema mišljenju stručnjaka, danas se venecuelanska nafta prodaje uz popust od 30%, a iranska nafta uz popust od 10% u odnosu na cijenu barela nafte tipa Brent.

Informacijski analitičar potvrđuje što navodi službena statistika Kine. Iz podataka Glavne carinske uprave Kine, zemlja je u veljači kupovala naftu od  Rusije u prosjeku za 443 dolara po toni, a od Saudijskoj Arabije za 452 dolara po toni. Iranu je za tonu nafte Kina isplatila 437 dolara, a Venezuela je dobivala 340 dolara po toni.

“Osim toga, akcije Kine se mogu objasniti i rastom globalne potražnje za teškom naftom, koje je manje zbog sankcija protiv Venezuele. Kineski div PetroChina prima dodatnu financijsku dobit od preprodaje teške nafte iz Venezuele na globalnom tržištu, jer je jeftinija zbog sankcija”, dodao je Alain Sabitov.

Natalija Milčakova vjeruje da će u kontekstu trenutnih sankcija Washingtona, Peking nastaviti kupovati naftu iz Caracasa i Teherana u još većim količinama. Međutim, prema analitičarima, u trenutnim okolnostima, azijska zemlja neće značajno smanjiti uvoz ruskih energenata.

“Rusija isporučuje naftu Kini, uključujući uz isplate u juanima, tako da je i Ruska Federacija profitabilan dobavljač koji se lako može složiti s uvjetima kupca, a interesi obje zemlje za smanjenjem utjecaja dolara u svijetu su vrlo slični, ako ne identični”, zaključio je stručnjak.

RT Business