Kina želi ruski plin iz polja kojima se opskrbljuje Europa

Samo u prvoj polovici ove godine je potražnja za plinom u Kini porasla za gotovo 17%, dok su cijene plavog goriva u Aziji dosegla rekordnih 11,5 dolara za milijun BTU, ako govorimo o ukapljenom plinu, što je 408 dolara za tisuću kubnih metara.

Stoga se Peking odlučio na realizaciju ruskih projekata novih plinovoda za koje tijekom proteklih godina nije pokazao velik interes, a za neke je čak prekinuo pregovore.

“Jučer su predsjednik Putin i kineski predsjednik Xi Jinping rekli da treba riješiti problem u najkraćem roku i zaključiti ugovore o opskrbi plinom kroz takozvanu “zapadnu rutu” ulaska u Kinu”, rekao je jučer ruski ministar energetike Aleksandar Novak, tijekom svog govora na Istočnom ekonomskom forumu.

Ministar energetike je rekao da su svi tehnički uvjeti dogovoreni i da se govori o dodatnim isporukama 30 milijardi kubnih metara plina godišnje kroz plinovod “Moć Sibira 2”, bivši projekt “Altai”.

Trenutno je izgrađen  plinovod “Moć Sibira” kapaciteta od 38 milijardi kubnih metara godišnje. Što se tiče ostalih ruta, prošlog ljeta su pregovori o novim plinovodima iz Rusije u Kinu obustavljeni, jer je Peking revidirao svoju energetsku bilancu.

“Na njima nema pomaka. Postoje mnogi čimbenici zbog kojih Kina nije donijela konačnu odluku”, rekao je za Reuters ruski izvor koji je upoznat s pregovorima. Ove informacije je, kako tvrdi Reuters,  potvrdio je anonimni sugovornik iz Gazproma. Prošle zime je agencija TASS izvijestila da je jedno od ključnih pitanja pregovora razlika u stavovima dvije strane u pregovorima oko cijene plina.

“Prema trenutnom trendu rasta tržišta prirodnog plina u Kini, izgradnja zapadnog kraka plinovoda “Moć Sibira 2” izgleda vrlo obećavajuća. Međutim, vrlo je teško predvidjeti točno vrijeme početka izgradnje projekta i sve ovisi o sporazumu strana o cijeni opskrbe plinom.

U Gazpromu su u lipnju još uvijek bili oprezni glede izgleda izgradnje projekta.

“Postoji mogućnost, prilično očigledna. Pitanje je kada će se ta mogućnost početi vidjeti u konkretnim sporazumima”, izjavio je u lipnju zamjenik predsjednika odbora Gazproma, Aleksandar Medvedev.

“Ako obratite pozornost, procjene dodatnog uvoza od strane Kine, kao što je često slučaj, imaju dosta širok raspon. Količini potrošnje plina u Kini je ponovno dosegla razinu od 500 milijardi kubnih metara. A najvažnije je da se strateški, što je lako pronaći u kineskim izvorima, nema pada. Udio ugljena u energetskoj bilanci Kine će brzo pasti. Iza ovih jednostavnih brojki se vidi da je Kini za gospodarstvo isplativije prijeći na plin ili će bacati ogroman novac za borbu protiv bolesti pluća i plaćati invalidske mirovine”, rekao je Medvedev.

“Kao što znate, Kina je jedno od najperspektivnijih tržišta plina na svijetu. Stopa potrošnje raste. Samo u 2017. je potrošnja povećana za 15% i bila je 237 milijardi kubnih metara. Zato kineski partneri održavaju pregovore sa svim dobavljačima, kako bi osigurali dodatne zalihe. To se odnosi i na LNG i plin iz plinovoda”, rekla je voditeljica tvrtke Gazprom Export, Elena Burmistrova.

“U ovom trenutku Kina uspostavlja vlastitu ravnotežu i vlastite regije potrošnje i o tome ovisi hoće li daljnji pregovori biti ili neće biti održani”, dodala je Burmistrova.

No, uzimajući u obzir rastući trgovinski rat između Kine i Sjedinjenih Država, Peking se očito odlučio ubrzati “pritisak” na kupnju ruskog plina.

Zamjenik ravnatelja ruskog Nacionalnog fonda energetske sigurnosti, Aleksej Grivač, smatra da je projekt “Moć Sibira 2” više nego realan.

“U zapadnom Sibiru postoji baza resursa i projicirana ruta. Cjelokupno pitanje je samo kineska spremnosti da sklopi ugovore za ovaj plin po povoljnoj cijeni za prodavatelja. Uzimajući u obzir rast potražnje u Kini i ne baš intenzivan rast proizvodnje plina u Turkmenistanu, Peking ima više razloga da potakne isporuke u ovaj dio Kine i uspješno zaključi pregovore”, smatra stručnjak.

Zapadna ruta je za Kinu uvijek bila manje atraktivna od ulazne točke u Kinu za plin iz Središnje Azije. Ali brzi rast potražnje za plinom u Kini i rast ovisnosti o uvozu ukapljenog plina su vjerojatno dovelo do toga da je Kina odjednom pokazala ozbiljan interes za ovu rutu isporuka ruskog plina.

Naravno, projekt je svakako koristan za Rusiju, jer uključuje korištenje resursa u zapadnom Sibiru, čime se smanjuju ulaganja u proizvodnju i poboljšava pregovaračka pozicija s Europom, koja kupuje plin upravo iz ovih polja.

Prošle godine je Kina uvezla 94 milijarde kubnih metara plina, čime je zadovoljila 40% potrošnje u zemlji. Stručnjaci su rekli kako Peking nastoji diversificirati izvore opskrbe, te da iz Rusije želi dobiti jednako jeftin plin kao iz Turkmenistana.

To se posebno odnosi na “zapadnu rutu”, jer se glavni potrošači nalaze na istoku zemlje, stoga bi uz razvoj infrastrukture i visoke cijene isporuke za Peking to bilo je prilično skupo.

Igor Juškov, vodeći analitičar ruskog Nacionalnog fonda energetske sigurnosti, kaže kako Gazprom ne može previše sniziti cijenu i tražit će paritet s europskim cijenama

“Ovaj plinovod bi se napajao iz polja Sibira, koje sada “jede” EU i europske tvrtke. Ako je Gazprom pristane na ustupke Kini, europski kupci bi mogli tražiti iste cijene kao i kineski”, zaključio je Igor Juškov.

Ono što je sigurno je da tržište plina u Kini nezaustavljivo raste, a plinska polja u Sibiru su im nadohvat ruke. Stoga je kineski predsjednik Xi Jinping razgovarao s Vladimirom Putinom i tražio da se ubrza početak prekinutih pregovora o projektu “Moć Sibira 2”, bivši projekt “Altai”.