Le Figaro: Macron je shvatio da sve ceste vode u Moskvu i postao politički realist

Krajem prošlog tjedna je jedna vijest prošla prilično neopaženo. Naime, Francuska je dobila ruska jamstva da sirijska vlada neće sprečavati isporuku humanitarne pomoći sirijskim civilima.

Francuska i Rusija su u noći s petka na subotu provele zajedničku humanitarnu operaciju u Siriji u bivšoj terorističkoj enklavi koju je sirijska vlada oslobodila u travnju.

Ova zajednička misija Pariza i Moskve je prva u Siriji ove vrste od kada se Rusija uključila u vojni sukob u jesen 2015. godine.

“Francuski predsjednik Emmanuel Macron i ruski predsjednik Vladimir Putin su u telefonskom razgovoru u subotu naglasak stavili na humanitarne aspekte rješavanja sirijskog sukoba u sklopu kojih je pokrenuta i francusko-ruska inicijativa”, objavio je Kremlj.

Pomoć je namijenjena istočnoj Gouti, istočnim predgrađima glavnog grada Damaska, a distribuirat će je sirijski Crveni polumjesec pod nadzorom ureda Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova.

Francuska je dobila ruska jamstva da sirijska vlada neće spriječiti isporuku pomoći i Pariz je u Siriju poslao 50 tona medicinske pomoći, prenio je Reuters.

Francuski dnevni list Le Figaro pipe kako je Francuska prva zapadna sila koja je s Rusijom provela zajedničku kampanju isporuke humanitarne pomoći u Siriji. No, francuski dnevni list podsjeća da je ovim činom Pariz priznao pobjedu Assada u ratu, iako će, prema autoru, vjerojatno netko će tvrditi drugačije.

“Umjesto kursa pod pravim kutom, sada se krećemo dugom i ravnom linijom na kojoj svaki potez, iako niskog intenziteta, pokazuje kontinuitet”, piše kolumnistica francuskog lista Isabelle Lasserre.

“Tako je prvi susret između Emmanuela Macrona i Vladimira Putina u Versaillesu otopio led. U lipnju 2018. godine u St. Petersburgu su dvojica predsjednika ojačali svoj odnos, kada je Macron primijetio europski karakter Rusije i njezinu rastuću ulogu na Bliskom istoku i na svijetu. Posljednji dio ovog niza odigrao se u Moskvi, kada su tijekom finala Svjetskog kupa Putin i Macron mogli konkretizirati novi odnos između svojih zemalja”, piše francuska novinarka.

Prema autorici članka, budući da Macron nije uspio postići oslobađanje Olega Sencova, ukrajinskog režisera koji je na sudu u Rostovu na Donu, u Rusiji, proglašen krivim za terorizam i osuđen na 20 godina zatvora, pokrenuo je zajedničku humanitarnu operaciju s Rusijom u Siriji.

Naime, zrakoplov An-124 isporučio je 50 tona francuske humanitarne pomoći ruskoj vojnoj bazi Hmeymim. Ovo je prvi put do sada da je jedna zapadna država pristala surađivati s Moskvom za isporuku humanitarne pomoći Siriji.

“Sve ceste vode u Moskvu”, barem one koji dolaze iz regije Bliskog istoka, piše Isabelle Lasserre.

Ruska vojna intervencija je spasila sirijsku vladu, a Kremlj je stvorio mrežu dobrih odnosa sa svim značajnim akterima u regiji. Na kraju, ako je François Hollande radio sve što je mogao da se ostvare uvjeti za početak pregovora o Assadovom odlasku, Emmanuel Macron je izvukao pouke iz takvog razvoja situacije i odbio taj kurs.

Le Figaro navodi kako je ova gesta odraz opredjeljenja za politički realizam u Elizejskoj palači.

Prema riječima Isabelle Lasserre, Macron uzima u obzir trenutnu situaciju u Siriji, koja je sada definitivno na strani sirijske vlade i Rusije. Stoga Macron Francuskoj želi vratiti u status sile koja će, uz druge aktere, a posebno Rusije, moći nešto reći o Siriji.

“Ova pragmatična politika ne isključuje neslaganja, ali može olakšati traženje političkog rješenja. Prije svega, humanitarna pomoć uvijek je bila prioritet za Pariz, a suradnja s Rusijom može pomoći Francuskoj u prevladavanju blokade Damaska za humanitarnu pomoć zemalja od kojih je ne želi primiti”, piše francuska novinarka.

Međutim, ne slažu se svi s ovom strategijom, ističe autorica članka. Ona navodi mišljenje bivšeg diplomata i profesora Jean-Pierra Filliona, koji piše da se Francuska “predala ruskom ekspedicijskom korpusu i tako će biti povezana s militantnom Rusijom”.

Prema njegovim riječima, “sljedbenici realizma mogu samo požaliti što Francuska gubi svoja postignuća u Siriji kako bi legitimirala agresivnu kampanju Rusije, koja vojna postignuća ne može pretvoriti u mirovni proces”.

Za Rusiju je ovo politički proboj, piše Isabelle Lasserre. Nakon što je poslala svoje oružane snage u Siriju, ona sada preuzima i humanitarni sektor, dodaje autorica članka, kojoj je promaklo da Rusija u Turskoj, Jordanu i Libanonu već radi na organiziranom povratku sirijskih izbjeglica iz šatorskih naselja u oslobođena područja.

“Vladimir Putin je sada u jakoj poziciji, pa stoga koristi svaku priliku za povećanje političkih dividendi od pobjeda u Siriji. Ovom zajedničkom humanitarnom operacijom s Rusijom Parizom priznaje i činjenicu da su Bashar Al-Assad i Rusija dobili rat u Siriji. A tko bi danas uopće mogao tvrditi suprotno? Naredni mjeseci će pokazati je li Emmanuel Macron u Siriji pao u rusku zamku”, zaključuje Le Figaro.

Ovo je zaista prvi put da Pariz, iako simbolično, priznaje legitimitet sirijskih vlasti, jer je bez ikakvih problema preko Turske ili surađujući s Kurdima humanitarnu i bilo koju drugu pomoć poslati u Idlib ili sjevernu Siriju. No, Macron se odlučio na ovaj korak i za to je tražio rusku pomoć.

Podsjetimo da je nakon terorističkih napada u Parizu 2015. godine, bivši ravnatelj francuske “Opće uprave za unutarnju sigurnost”(DGSI) Bernard Squarcini izjavio kako je još 2013. Francuska od Damaska mogla dobiti popis svih Francuza koji su se borili u redovima terorističkih skupina u Siriji, ali je Pariz ponudu odbio iz ideoloških razloga.

Naime, sirijske obavještajne službe su predložile tadašnjem ravnatelju DGSI da će mu dati popis Francuza koji su se u Siriji pridružili teroristima, ali samo pod uvjetom da nastave službenu suradnju. No, Francuska je popis odbila iz “ideoloških razloga.”

“Tadašnji šef Ministarstva unutarnjih poslova i aktualni premijer, Manuel Valls, odbio je primiti popis pod izgovorom da ne želi dijeliti informacije sa sirijskim dužnosnicima. To je sramota, jer je prijedlog bio dobar i mogli smo početi obnavljati naše veze i, prije svega, pronaći, identificirati i kontrolirati sve Francuze koji putuju od Francuske do Sirije i natrag. Sad vidimo rezultat. Nitko ništa ne zna o njima”, neposredno nakon terorističkih napada 2015. je izjavio bivši direktor francuske “Opće uprave za unutarnju sigurnost” Bernard Squarcini.

U kontekstu političkog pragmatizma jednih i sljepila drugih u Francuskoj, koji bi se i dalje držali čvrstog kursa u odnosima s Rusijom, a posebno prema Damasku, iza ove pošiljke humanitarne pomoći vjerojatno stoji i želja za suradnjom u obavještajnom sektoru, budući da su teroristi poražene “Islamske države” od svojih vrhovnih zapovjednika već dobili upute kako se najlakše i najsigurnije vratiti u Europu. Elizejskoj palači je prijeko potrebna suradnja u obavještajnom sektoru i pošiljka humanitarne pomoći u Istočnu Goutu bi mogla biti “probijanje leda” za daljnju suradnju sa sirijskim vlastima o ovom problemu. Preko Rusije ili ne, nije ni važno. Ono što je najvažnije je da se od sirijskih obavještajnih službi dobiju podaci o francuskim državljanima koji su bili ili su još uvijek u Siriji, jer je Macron svjestan da će tako smanjiti rizik da njegovo predsjedanje ostane upamćeno po terorističkim napadima kao ono bivšeg predsjednika Françoisa Hollandea.

Le Figaro