Moskva oštro reagirala na poteze Erevana – Armenija obećava predanost savezu s Rusijom

Armenski vanjskopolitički prioriteti, sadržani u vladinom programu pod vodstvom Nikola Pašinjana, usmjereni su na daljnje jačanje i produbljivanje savezničkih odnosa Armenije i Rusije, jučer je izjavio glasnogovornik armenskog Ministarstva vanjskih poslova Tigran Balajan, komentirajući reakcije službene Moskve zbog kaznenog progona bivših armenskih dužnosnika u slučaju “1. ožujka”, kada su uhićeni bivši predsjednik Robert Kočarijan i glavni tajnik sigurnosnog saveza postsovjetskih republika ODKB, Jurij Kačaturov.

“Pratimo međunarodne reakcije u vezi situacije u Armeniji i internih procesa koji se provode u okviru vladavine prava i nezavisnog sudstva i borbe protiv korupcije, što su unutarnji politički prioriteti vlade. Ovi procesi nisu povezani s vanjskom politikom Armenije i ne bi trebali uzrokovati odstupanja. U tom kontekstu, ponavljamo da su naši vanjskopolitički prioriteti, koji su izričito navedeni u parlamentu i odobreni vladinim programom, usmjereni na daljnje jačanje i produbljivanje savezničkih odnosa Armenije i Rusije, poboljšanje učinkovitosti suradnje unutar saveza ODKB i Euroazijske ekonomske unije. Strogo se pridržavamo najavljenog kursa”, istaknulo je Armensko ministarstvo vanjskih poslova.

Ranije je u razgovoru s novinarima  ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov oštro reagirao na kazneni progon bivših visokih dužnosnika u Armeniji u okviru slučaja “1. ožujka”.

Prema Lavrovu, događaji u Armeniji proturječe tvrdnjama novog vodstva zemlje kako se neće organizirati bilo kakva vrste obračuna sa svojim političkim prethodnicima.

“Događaji posljednjih dana protive se nedavnim izjavama novog armenskog vodstva kako nema namjeru organizirati progon svojih prethodnika iz političkih razloga”, rekao je ruski ministar vanjskih poslova.

Podsjetimo, Robert Kočarijan je optužen da je tijekom nasilnih demonstracija oporbe početkom ožujka 2008. “nasilno rušio ustavni poredak”, kada je policija morala upotrijebiti silu u smirivanju nereda, a on je, kao predsjednik u ostavci, proglasio izvanredno stanje u zemlji.

Bivši predsjednik Kočarijan je uhićen od strane suda u Erevanu pod spomenutim optužbama, ali i neustavnog oduzimanja ovlasti predsjedniku armenskog parlamenta i Ustavnom sudu, što navodno može učiniti vlada, a ne ured predsjednika. Optuženi Kočarijan je uhićen u četvrtak, 26. srpnja. Bivši predsjednik se suočava s kaznom zatvora od 15 godina zatvora.

Podsjetimo, nasilni prosvjedi 2008. su u Erevanu izbili zbog pobjede Serža Sragasjana na predsjedničkim izborima, koji je tada pobijedio s 52,82% glasova podrške. Prosvjednici su tražili da se zbog izborne prijevare za predsjednika imenuje oporbeni kandidat Levon Ter-Petrosijan, koji je na izborima dobio samo 21,5% glasova, a treći je bio Artur Bagdasarijan sa 17,7% glasova podrške.

Kočarijan smatra da su ove optužbe proizvedene i naziva ih “političkim progonom”.

Glavni tajnik Organizacije ugovora za kolektivnu sigurnost (ODKB), general  armenskih snaga Jurij Kačaturov također je uhićen i optužen za ovaj slučaj, ali je uz jamčevinu pušten u kućni pritvor. U vrijeme događaja u ožujku 2008. he Kačaturov bio zamjenik ministra obrane Armenije i zapovijedao garnizonom armenske vojske u glavnom gradu Erevanu.

Bivši ministar obrane Mikael Harutjunijan, koji trenutno nije u Armeniji, također je optužen u slučaju “1. ožujka”, jer je, navodno, sudjelovao u otvaranju vatre na prosvjednike.

Početkom ožujka 2008. su u Armeniji održani nasilni prosvjedi, tijekom kojih je poginulo deset osoba, uključujući i pripadnike armenske vojske. Nakon što je Kočarijan proglasio izvanredno stanje, prosvjedi u zemlji su prestali.

Među organizatorima skupova bio je današnji premijer Armenije Nikol Pašinjan. Nakon što su vođe prosvjeda uhićene, Pašinjan je zbog optužbi za organiziranje masovnih nemira 2010.  osuđen na sedam godina zatvora. U svibnju 2011. je Pašinjan pušten na slobodu, kada je u čast dvadesete obljetnice neovisnosti Armenije proglašena amnestija.

Na parlamentarnim izborima 2008. je pobijedio Serž Sargsjan, koji je u travnju 2018. postao premijer Armenije, ali je zbog novih prosvjeda, opet organiziranih od strane Nikla Pašinjana, bio prisiljen podnijeti ostavku. Armenski parlament je 8. svibnja izabrao Nikola Pašinjana za predsjednika armenske vlade i on je do sada deklarativno zalagao za nastavak suradnje s Rusijom, kao što je izjavio glasnogovornik armenskog Ministarstva vanjskih poslova Tigran Balajan.

Međutim, netom nakon izjave armenskog Ministarstva vanjskih poslova, Ured specijalnog istražitelja je priopćio kako će u ovom slučaju vjerojatno pozvati na ispitivanje bivšeg predsjednika Serža Sargsjana i bivšeg predsjednika parlamenta i bivšeg premijera republike Hovika Abrahamijana.

Glavni istražitelj Sasun Kačatrijan je danas rekao kako će njih dvojica biti pozvana da se očituju o istom slučaju u kojem su uhićeni bivši predsjednik Kočarijan i glavni tajnik ODBK, general  Jurij Kačaturov.

“Odluku da se pozovu na ispitivanje bivši visoki dužnosnici treba donijeti istražitelj. Ako se tijekom istrage utvrdi da neki službenici mogu pružiti informacije vrijedne po istragu, donijet će se odluka o njihovom ispitivanju”, objasnio je sudac Kačatrijan.

Jučer je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao kako je Rusija uvijek bila zainteresirana za stabilnost Armenije i Moskva “ne može da je se ne tiče što se zbiva u susjednoj zemlji”.

Lavrov je napomenuo “kako se Moskva nekoliko puta obratila armenskom vodstvu i izrazila zabrinutost zbog aktualne situacije i očekuje da će sve ići konstruktivnim putem”.

Podsjetimo da je Lavrov javno upozorio vladu u Erevanu “kako su događaji posljednjih dana u suprotnosti s nedavnim izjavama novog rukovodstva zemlje, koje je obećalo da neće organizirati progon bivših dužnosnika iz političkih razloga”.

U Armeniji uhićen glavni tajnik “proruskog” sigurnosnog saveza ODKB

ANALIZA: “Revolucija” u Armeniji – Napad na EEU i osovinu Moskva-Erevan-Teheran