Može li Lukašenko bez Rusije i EEU?

Nakon nedavnog govora u kojem je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko kritizirao neke odluke Moskve, sastanak su održali ruski premijer Dmitrij Medvedev i njegov bjeloruski kolega Andrej Kobjakov.

Utvrđeno je kako Bjelorusija nema nepodmirenih obveza prema Rusiji, kojoj duguje oko 6,3 milijarde dolara i dodatnu sumu od 60 milijardi ruskih rubalja. Trenutno tečaj je 62 ruske rublje za dolar, tako da govorimo iznosu nešto manjem od milijardu dolara.

Premijeri su rekli kako su to podaci o vladinim kreditima Bjelorusije iz sredine svibnja ove godine. O njima su ruski i bjeloruski premijeri, Dmitrij Medvedev i Andrej Kobjakov, raspravljali na sastanku održanom 1. lipnja u Dušanbeu, izvještava Tass.

Prema konačnim podacima iz 2017. godine, udio Rusije u vanjskotrgovinskom prometu Bjelorusije je iznosio 51,7%, a trgovinska razmjena između dviju zemalja je iznosila 32,4 milijarde dolara, što je više za 23,5% u odnosu na 2016. godinu. U razdoblju od siječnja do ožujka 2018. se taj pokazatelj povećao za dodatnih 2,3%.

Istovremeno je Bjelorusija na prvom mjestu u smislu trgovine s Rusijom u Zajednici Nezavisnih Država, zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, te četvrti najveći vanjskotrgovinski partner Ruske Federacije. U međusobnoj trgovini  značajan udio isplata se provodi u nacionalnim valutama.

Uočljivo je da je najveći bilateralni investicijski projekt izgradnja bjeloruske nuklearne elektrane, koja se gradi prema ugovoru iz 2012. Za izgradnju nuklearne elektrane je Rusija omogućila Bjelorusiji zajam od 10 milijardi dolara, što je 90% troškova ugovora, a preostalih 10% je zahtjev bjeloruske strane dodatno dala ruska Vnesheconombanka (VEB).

Premijeri Medvedev i Kobjakov su zaključili kako je Rusija i dalje glavni dobavljač nafte i plina Bjelorusiji. 2017. je bjeloruskim tvrtkama i kupcima isporučeno 18 milijuna tona nafte i 19 milijardi kubnih metara prirodnog plina. Minsk je ruskim kompanijama 2017. plin plaćao 141 dolara za tisuću kubnih metara, dok je za 2018. dobio popust i plin plaća 129 dolara za tisuću kubnih metara.

U prvom tromjesečju 2018. godine je Bjelorusija od Rusije kupila 6 milijardi kubnih metara plina i 4,5 milijuna tona nafte.

Premijeri su se složili kako Moskva daje Minsku veliku financijsku pomoć kako bi podržala bjelorusko gospodarstvo i stabilizirala društveno-ekonomsku situaciju u zemlji u razdoblju postupnog prijelaza na tržišne principe u bilateralnoj trgovinskoj suradnji.

Podsjetimo da je na snazi devet međuvladinih sporazuma koji Bjelorusiji omogućavaju ruske državne zajmove. Jedan za izvoz i za izgradnju nuklearnih elektrana i osam za financijska sredstva.

Osim toga, 2016. godine je Eurazijski fond za stabilizaciju i razvitak odlučilo Bjelorusiji odobriti financijski zajam od 2 milijarde dolara za financiranje programa makroekonomske stabilnosti. Zajam osigurava dodjelu sedam tranši u razdoblju od 2016. do 2018. Trenutačno je Minsk dobio pet tranši ili 1,6 milijardi dolara.

Inozemni dug Bjelorusije je 1. svibnja ove godine iznosio tek 16,4 milijardi dolara, koji se od početka godine povećao za  315,6 milijuna dolara ili 1,9%. U prvom tromjesečju je Minsk uspio otplatiti milijardu dolara i 235,1 milijuna eura duga vanjskim vjerovnicima. Vratio je 800 milijuna dolara duga na euroobveznice, 179,3 milijuna dolara bankama Kine, 137,1 milijuna dolara Vladi Rusije, 88,3 milijuna dolara Europskom fondu za obnovu i razvoj, 29,3 milijuna dolara  Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj, samo 0,7 milijuna dolara Sjedinjenim Državama i  0,4 milijuna dolara Europskoj banci za razvoj.

Vlasti Bjelorusije planiraju vratiti oko 4 milijarde dolara duga u tekućoj godini. U isto vrijeme, govoreći 24. travnja u obraćanju narodu i parlamentu, Aleksandar Lukašenko je zatražio od Vlade i Narodne banke Bjelorusije da u narednim godinama izađu iz dužničkog opterećenja i uđu u sigurnu zonu.

“Budućim generacijama Bjelorusiju moramo ostaviti bez dugova”, naglasio je predsjednik Lukašenko.

Hvale vrijedan cilj, iako bi to bilo nemoguće da plin Gazpromu plaća po tržišnim cijenama, dok je nafta je postala razlogom prijepora među ruskim proizvođačima i državnim dužnosnicima.

Prema podacima Belstata, prosječna izvozna cijena ruske nafte u Bjelorusiju je za 11 mjeseci 2017. bila za 10-15% niža od ionako povlaštenih cijena nafte zemalja Euroazijske ekonomske unije. Na primjer, nafte iz Kazahstana. Nadalje, važno je napomenuti slobodnu prodaju nafte u okviru EEU.

Ekonomisti, koji ne gledaju geostrateške i geopolitičke razloge “pomaganja” Bjelorusiji, popuste zovu klasičnim “subvencioniranjem” i Rusija s povlaštenim cijenama u trgovini sa svojim zapadnim saveznikom svake godine izgubi do 1,5 milijardi dolara.

Ipak, čini se da su se ruski premijer Dmitrij Medvedev i njegov bjeloruski kolega Andrej Kobjakov složili u matematici, a vanjskopolitičke i druge su ostavili Lukašenku i Putinu.

Belarus – Rossiyskoy Nefti

A. Lukašenko: Doći će vremena kada ćemo se radovati Ukrajini u NATO paktu