Nakon kratkog verbalnog rata, Filipini priznali da Južnim kineskim morem ipak vlada Peking

Ranije ovog mjeseca je filipinski predsjednik Rodrigo Duterte izjavio kako će se, ako bude morala, filipinska vojska boriti protiv Kine, ali će to biti “samoubilačka akcija”.

Duterte: “Ako nas Kina napade, borit ćemo se i umrijeti”

Predsjednik Filipina Rodrigo Duterte je u živopisnom govoru zaprijetio Kini da se drži podalje od filipinskih otoka u Južnom kineskom moru.

Na primjer, ako bi Kina tamo poslala trupe, onda bi Duterte poslao svoje vojnike u obranu, iako zna da bi to bila “samoubilačka misija”.

Ovo je bila prilično čudna prijetnja, prema kojoj bi, jer ako Kina zauzme otoke, Filipini morali reagirati, “ali nitko ne pravi vojne planove da bi poslao vojnike u sigurnu smrt”.

Osim toga, zbog izdašnih kineskih obećanja i ulaganja, Duterte je dugo vremena šutio o ambicijama Kine u Južnom kineskom moru. S druge strane je Kina davala punu podršku Duterteovoj borbi tijekom pobune islamističkih militanata na Filipinima, skupine koja se zaklela na vjernost “kalifatu”, a Peking je posredovao i u pregovorima s maoističkim gerilcima.

Kina je već jasno stavila do znanja da namjerava dominirati Južnim kineskim morem i Duterte će na ovaj ili onaj način morati računati s tim.

“Svjesni smo realnosti da Kina posjeduje Južno kinesko more”

U studenom prošle godine je Duterte izjavio kako je svjestan realnosti da je Južno kinesko more najvećim dijelom u rukama Kine.

Peking trenutno kontrolira veliku većinu otoka, grebena i akvatorija u Južnom kineskom moru, iako i druge zemlje tvrde da polažu pravo na to područje, uključujući “odmetnuti” Tajvan, Filipine, Vijetnam, Kambodžu, Maleziju, Indoneziju i Bruneje.

Krajem 2018. je Duterte čak upozorio je Washington da se ne svađa s Pekingom zbog Južnog kineskog mora, jer je ono ionako već posjed Pekinga.

“Kina već posjeduje Južno kinesko more. Sada je u njihovim rukama. Pa zašto onda morate stvarati napetosti koje će potaknuti odgovor Kine? To je realnost, a Amerika i svi ostali bi trebali shvatiti da Kina je tamo”, rekao je Duterte novinarima na marginama summita u Singapuru Saveza zemalja jugoistočne Azije (ASEAN).

Također je sugerirao da bi se sukobi povezani s Južnim kineskim morem najbolje mogli riješiti izravnim razgovorima između Kine i zemalja skupine ASEAN, dok je izostavio SAD, koje tvrde da tamo “osiguravaju slobodu plovidbe”.

“Takvi bi se pregovori trebali održati bez Sjedinjenih Država i njihovih saveznika, koji potiču napetosti provodeći njihove takozvane “vježbe slobode plovidbe”, rekao je Duterte.

“Sve je izvrsno u odnosima između Kine i ostatka skupine ASEAN, osim činjenice da postoji sukob između zapadnih zemalja i Kine”, istaknuo je Duterte.

Njegova je izjava uslijedila nakon što je ASEAN usvojio obvezujući kodeks ponašanja u Južnom kineskom moru, što je bila inicijativa koju je ranije pokrenuo Washington.

Iako su SAD u više navrata izražavale zabrinutost zbog povećanja utjecaja Pekinga u Južnom kineskom moru, kineske reakcije su uglavnom bile ograničene na verbalne prigovore.

Sukob je s retorike podignut na višu razinu riječima kada su brodovi američke mornarice nastavljali provoditi operacije “slobode plovidbe” u Južnom kineskom moru, a bombarderi američkih ratnih zrakoplova ponekad provode “prelijetanja” nad tim područjem.

Osim Kine, otoke Spratly i otoke Paracel, najčešće spominjana sporna područjima, također traže Tajvan, Vijetnam, Malezija i Filipini, iako je Peking kontrolu nad otocima Paracel uspostavio još 1974. godine.

Nedavna retorika Dutertea se odnosila na otok Pagasa, za kojeg je rekao da bi se Filipini morali boriti, iako bi to bila “samoubilačka misija”.

“Budimo prijatelji, ali nemojte dirati otok Pagasa  i ostalo”, rekao je Duterte, koristeći filipinsko ime Pagasa za Thitu.

Izjava se može pripisati trenutku, kada je tim područjem prolazila flotila od oko 100 kineskih brodova, vojnih, policijskih i civilnih, iako je poznata praksa Kine da na civilnim brodicama bude vojno osoblje, tako da se ne može znati omjer vojnih i nevojnih plovila u tom trenutku.

Nakon tih izjava je u posjet Filipinima došla ruska mornarica, koja je u prijateljski posjet u okviru suradnje poslala razarače “Admiral Tributs” i “Admiral Vinogradov” iz klase velikih protupodmorničkih brodova su se usidrili na Filipinima, zajedno s “Admiralom Irkutom”, velikim pomorskim tankerom, izvijestila je filipinska novinska agencija.

Nije poznato s kakvom su porukom Rusi došli na Filipine, ali je po njihovom odlasku glasnogovornik filipinskog predsjednika Rodriga Dutertea odbacio tvrdnje da je Manila odustala od odluke arbitražnog suda Ujedinjenih naroda kojom se odbacuju teritorijalni zahtjevi Kine za dijelom Južnog kineskog mora, ali je dodao kako tu odluku Filipini ne žele provesti oružjem.

Salvador Panelo, glasnogovornik Dutertea je rekao kako Filipini “nikada nisu odbacili” odluku, koju je nazvao “neopozivom”, ali je istaknuo kako se ona u ovom trenutku nikako ne može provesti.

Panelo je rekao kako će, ako Manilla odluči sama provesti odluku, to značiti sukob s Kinom koji će biti katastrofalan za Filipine.

“Odluka ostaje neprovediva samo zato što se čini da nijedna strana sila nije uvjerena da nam pomogne u provedbi zakona, niti smo sposobni da to provedemo samo silom. Oružani put provođenja ovrhe samo bi mogao izazvati krvavi rat, koji bi mogao koštati živote naših ljudi i uništenje imovine u našoj zemlji”, kazao je.

Ranije je bivši tajnik za vanjske poslove Albert Del Rosario pozvao predsjednika Dutertea da “odbaci” odluku tribunala Ujedinjenih naroda o suverenitetu nad otocima Južnog kineskog mora.

Duterteov glasnogovornik je ipak upozorio Peking na “iritirajuće” postupke u regiji koji ugrožavaju poboljšanje bilateralnih odnosa između zemalja. Njegovi komentari došli su u svjetlu poziva Kine da “nepomorske države” koje djeluju u sporu prekinu “stvarati nevolje”. Peking je ovu kratku poruku poslao nakon što su američki brodovi sudjelovali u zajedničkim vježbama zajedno sa snagama Manile, koje se još uvijek provode na temelju sporazuma koje su potpisale prethodne filipinske vlade.

O ovom su slučaju Filipini pokrenuli arbitražu protiv kineske teritorijalne tužbe o Liniji devet točaka, koja pokriva većinu Južnog kineskog mora. Peking je odbio sudjelovati u arbitraži, a konačna presuda navodi “kako Kina nema povijesna prava na potraživanje teritorija na Liniji devet točaka”. Peking je odbio priznati odluku tribunala i neće povući svoje snage iz regije.

Međutim, najvažnije je da je došlo do de-eskalacije u retorici između Pekinga i Manile i Duterte se s upravom vratio stavu prema kojem priznaje realnost i da Kina, unatoč odluci iz 2016., kontrolira većinu Južnog kineskog mora.

Usred napetosti u Južnom kineskom moru na Filipine uplovili ruski razarači

Usprkos američkim upozorenjima, Kina gradi novi umjetni otok u vojne svrhe