Kada je Tucker Carlson s Fox Newsa prošli mjesec pitao Donalda Trumpa zašto bi slao svog sina da umre braneći Crnu Goru, najnoviju članicu NATO pakta, činilo se da američki predsjednik ne dijeli politiku svoje administracije. Trump je rekao da Amerikanci ne bi trebali žrtvovati svoje živote za takve trivijalne saveznike. Nadalje, upozorio je kako Crna Gora “ima vrlo agresivne ljude”.
“Mogu postati agresivni i čestitam, vi ste u Trećem svjetskom ratu”, rekao je Trump.
Kao što je istaknuo stručnjak s Instituta Cato, Doug Bandow, Trumpov komentar je pogrešan zbog dvije stvari. Prvo, američki Senat je odobrio prijam Crne Gore u NATO u ožujku 2017. Ako je smatrao da posljednja epizoda dodavanja beskorisnih mikrodržava NATO paktu nije bila mudra, mogao je povući ugovor iz razmatranja prije glasovanja u Senatu.
Drugo, kako tvrdi Doug Bandow, “iako je teoretski moguće da agresivne i moćne crnogorske legije krenu prema Moskvi, to u praksi ne izgleda vjerojatno, jer crnogorski čelnici ne izgledaju kao da su potpuno izgubili pamet”.
Doista, scenarij u kojem mali balkanski partner NATO pakta može izazvati rat koji će zapaliti Sjedinjene Države vjerojatno neće biti uz izravnu provokaciju Rusije. To je Trumpovim kritičarima u zemlji i inozemstvu olakšalo posao u ismijavanju njegova komentara o Crnoj Gori koja bi izazvala svjetski rat.
Međutim, američki časopis The National Interest skreće pozornost da mnogo veći rizik od sukoba u kojeg bi se mogla uključiti jedna od članica saveza. Taj rizik nije u Crnoj Gori, već najnovijoj zemlji koja je pozvana u NATO Makedoniji, tvrdi autor članka Ted Galen Carpenter.
“Čini se da je Crna Gora u relativno dobrim odnosima sa susjednim državama, iako ima granični spor s Kosovom”, piše Carpenter.
“Makedonija je u mnogo lošijim odnosima s Kosovom, ali i Albanijom. Albanci s kosova i oni u Albaniji dugo teže ostvarenju plana “Velike Albanije”, koja uključuje teritorij Srbije, Crne Gore, a posebice Makedonije. Odvajanje Kosova od Srbije 1999. godine je bio prvi veliki trijumf tog plana, a velikoalbanski ekspanzionisti nisu gubili vrijeme da pokušaju ostvariti svoje ciljeve. U roku od nekoliko mjeseci su dijelovi Makedonije u kojima etnički Albanci čine većinu nastojali destabilizirati tu zemlju, zahtijevajući za te pokrajine veliku autonomiju. Sjedinjene Države i NATO saveznici su tada vršili snažan pritisak na makedonsku vladu da pristane na tražene ustupke, a Skopje se nevoljko pridržavalo obećanja”, podsjeća Ted Galen Carpenter.
“Napetosti su neko vrijeme prestale, ali su albanski separatistički osjećaji i dalje rasli. U posljednjih nekoliko godina je izbila nova kriza s albanskim aktivistima koji su vodili velike demonstracije protiv vlade. Odnosi Skopja s Tiranom i Prištinom se znatno se pogoršavaju. U travnju 2017. je makedonski ministar vanjskih poslova službeno optužio Albaniju da se miješa u unutarnju politiku zemlje. Mjesec dana ranije je predsjednik Makedonije rekao da su zahtjevi albanske manjine najveća prijetnja suverenitetu i jedinstvu njegove nacije”, piše američki časopis.
“Washington i ostale zapadne prijestolnice nastavljaju vršiti pritisak na makedonsku vladu i traže ustupke za albansku manjinu u zemlji, puno veće od onoga što su makedonski Albanci tražili tijekom sukoba 2001. godine. Taj pritisak stvara velike podjele unutar makedonske većine. Posebno ružan sukob između makedonskih nacionalista i “uglađenijih” elemenata izbio je u proljeće 2017. Pieter Feith, bivši izaslanik Europske unije u Skopju, upozorio je nacionaliste da se “igraju s vatrom” ako se nastave odupirati tranziciji vlasti umjerenom nasljedniku vlade. Ubrzo nakon toga su nacionalisti popustili”, piše Carpenter.
“Ipak, pitanja koja dijele zemlju i dalje pritišću Makedoniju. Zahtjevi albanske frakcije za sve većom autonomijom se nastavljaju i oni od predsjednika i drugih dužnosnika traže daljnje ustupke. Predsjednik Đorđe Ivanov je ovu situaciju iskoristio u ključnom pitanju, kada je opetovano odbio potpisati zakon o jezicima koji formalno albanski priznaje kao prvi jezik u određenim krajevima zemlje. Ivanov i njegove pristaše strahuju da bi takav novi ustupak samo povećao apetite albanskih separatista”, primjećuje Ted Carpenter.
Pokret za “Veliku Albaniju” dobiva novi zamah, a to stvara velike probleme za buduću NATO članicu. Paralele s događajima koji su doveli do rata i odcjepljenja Kosova od Srbije devedesetih godina i zapadne vojne intervencije više su nego uznemirujuće. Što bi se dogodilo nakon što Makedonija uđe u NATO ako se albanski separatizam ne stiša, a Skopje poduzme akciju protiv Albanije ili Kosova kako bi spriječio vanjsku pomoć pobuni, tvrdeći da su Tirana i Priština pokrenuli agresiju? Teško je da bi Sjedinjene Države, kao NATO lider, mogle izbjeći tako gadan sukob.
“Ta mogućnost naglašava glupost Amerike koja silom i na brzinu u NATO dodaje strateški i ekonomski nevažne mikrodržave. One nisu strateški važne ni po kojoj razumnoj definiciji tog pojma. Umjesto toga, one su strateška obveza i potencijalne zamke. Članice poput Makedonije i Crne Gore vjerojatno neće gurati SAD u svjetski rat, za razliku od tri baltičke republike, koje bi to sigurno mogle učiniti, obzirom na njihove hladne odnose s Rusijom. Situacija na Balkanu nije slična onoj uoči Prvog svjetskog rata, kada su se Europa, na kraju i Amerika, suočili s katastrofom. Ali nepotrebno uplitanje čak i u mali, ograničeni oružani sukobu je previše. Predsjednik Trump bi trebao djelovati vođen instinktom kojeg je pokazao tijekom intervjua s Tuckerom Carlsonom i jasno naglasiti da Sjedinjene Države neće dati zeleno svjetlo za u NATO savezu ni za Makedoniju ili bilo kojeg drugog podnositelja zahtjeva”, zaključio je Ted Carpenter.
NATO treba imati jednu članicu – SAD.
Da je brane protiv čitavog svijeta koji se urotio protiv njih.
Šta rade poltroni poput Zaeva?Rade na projektu stvaranja velike albanije bez oružanih sukoba.
Prvi na listi ididota koji će svijet gurnuti u veliki rat su ukrajnski naci-manijaci i iskompleksirani Litvi/Latvi/Esti patuljci. Lud, luđi, najluđi.
Dobro, The National Interest je poznat po ovakvim člancima, ali točno je da SAD ne trebaju , kako vele, mikrodržavice koje mogu napraviti srnja. Ali te državice nikada neće praviti ništa bez dozvole Washingtona, tako da sve pada u vodu.Tako da je teza prihvatljiva, ali ispada da Skopje, pogotovo sada, Priština i Tirana smiju mrdnuti bez dozvole SAD-a. Gluposti.
Nadjes konja koji zna pisati i onda mu das zadatak da napise tekst koji treba kreirati misljenje kod masa. Tako i ovaj Korpantiero pise nebuloze, mada se u jednom moram sloziti s njim. A to je da NATO ne treba nikakve mikro drzave ili bilo sto drugo vec da se treba rasturiti i to hitno. Trebalo ga je rasturiti juce ali eto nije se desilo tako da mozemo sutra! Ako neko sumnja u ovo, neka sebi postavi pitanje sto je NATO i u cijem je interesu nejegovo postojanje? I jos nesto, slazem se kako kaze Korpantinjero da je Makedonija nebitna i mikro drzava gde zive ljudi koji nisu izabrani kao on i njegovi zato ju je ne treba uvlaciti u taj monstruozni savez i jos nesto mogli bi se kauboji koji za sebe misle da su izabrani narod da se povuku i napuste Makedoniju, mislim da je vrime da i… Čitaj više »
Evropa ne treba NATO, amerikenjci trebaju NATO da prodaju svoje oruzje, izbacimo NATO iz Evrope pa je SAD ranjiva i sa Atlantika i sa Pacifika, poceti ce se tada vise baviti sobom i ostaviti EU na miru.
Uvijek će postojati neki savez vojne ili ekonomske prirode. ”No man is an island”, rekao bi Tesla. Normalno je da sve teče i sve se mijenja, parafrazirat ću, ali nije normalno ratovati i nametati vlastite ciljeve svim okolnim državama. Ako su se sve države priključile nekom savezu, znači da bi to trebale, na ovaj ili onaj način, i one koje to nisu. Primjer skandinavskih zemalja i Poljske prijenavedeno najbolje dokazuje: labavi savez može biti ojačan ili ga njegove članice mogu napustiti, bilo da se to odnosi na vojsku ili ekonomiju. I EU će se morati transformirati ukoliko se želi dalje razvijati, pogotovo jer se broj njenih članica kontinuirano povećava. Ljudi, narodi i države žive jedni s drugima ili jedni pored drugih da bi zajedno prosperirali, a ne nanosili sebi međusobno zlo ili bivali agresivni prema nekom trećem. Ko kaže da Rumunija i Moldavija ne mogu u budućnosti postati jedna država!?,… Čitaj više »
Globalni pandur se zadihao , izgrednika po gradu sve vise , a njegovi panduri pripravnici su se olenjili i sve vise su korumpirani , raspasce se Nato Bastilja , ovo je sve zatisije pred oluju…
Totalna glupost i nebuloza od teksta gore napisanog. Albanija je i do sad radila ekspanziju iskljucivo zbog toga sto je imala americko zeleno svijetlo za Kosovo. Sad kad su Kosovo izvukli iz Srbije i uzeli pod kontrolu rudnike te napravili ogromnu vojnu bazu albanci vise nisu bitni. Vidimo da se sad vrsi pritisak za dogovor oko imena Makedonije da bi se ista primila u NATO. Znaci u tom dijelu prioritet i planovi su promjenjeni. Dok oni imaju namjeru ugurat Makedoniju u NATO albanci ne smiju ni prstom mrdnuti oko zapadne Makedonije. A pogotovo kad Makedonija udje u NATO albanci ce imati jos manje sanse za bilo sta. Sve sto se do sad dogadjalo u Makedoniji bilo je apsolutno u reziji amerikanaca. Trebalo je makedoncima usaditi strah od toga da ce im albanci uzeti dio drzave tako da ih se lakse uvuce u NATO. Bez sumnje da veliki dio Makedonaca danas… Čitaj više »
Crna Gora ima vrlo agresivne ljude i mogu izazvati rat…
Ha ha ha možda je žena Trumpu ispričala neke viceve o Crnogorcima kao velikim hvalisavcima. Ali mu nije ispričala viceve o tome kako su lijeni.
Kako je na ovom siteu negativan samo albanski sepratizam, a za one ostale, prvenstveno srpski, “nema nikih problema”. Srbiji su mokri snovi bili i ostali prijeći Drinu, u čemu su i uspjeli, ali držeći se one narodne “Ne mo’š ovce i novce!”, ostali su bez Kosova, a možemo reći i Crne Gore.
Naravno, albanskim ekspanzionistima su narasla orlova krila nakon Pax Americane, ništa čudno.
Toga NATO-a je svim Europljanima puna kapa. NATO postaje sve veći tigar od sve tanje karte . . .