Nestaje zemlja izlazećeg sunca – Nacija stari, djeca se ne rađaju, a za sve će brinuti roboti

Od zemlje izlazećeg sunca do zemlje zalazećeg sunca. Japan se bori s demografskom krizom bez presedana i do 2100. bi mogao izgubiti 34% svog već ostarjelog stanovništva. Od gotovo 127 milijuna stanovnika, ljudi stariji od 70 godina prelaze 20% i ima ih oko 27 milijuna. Mlađi od 14 godina čine samo 12,4% stanovništva. To su brojke koje je objavilo japansko Ministarstvo unutarnjih poslova i komunikacija 2017. godine, a danas je razumno očekivati da su čak i gore.

Podsjetimo da Japan ima ekstremno stroge zakone o useljavanju, koji su praktično blokirali imigraciju, ali unutar skupine G7 europske zemlje i Kanada nikada nisu uputile nikakva prigovor svom partneru s Dalekog istoka.

Što se tiče „bijele kuge“, projekcija Ujedinjenih naroda objašnjava kakva bi mogla biti budućnost Japana. Ako se situacija ne promijeni, 2065. godine stanovništvo Japana će pretrpjeti pad od 22%, odnosno sa 127 milijuna na 87 milijuna stanovnika. Drugim riječima, nestat će 28 milijuni ljudi, a prazninu koju će oni ostaviti nitko neće popuniti.

Gospodarstvo će patiti, jer će Tokio 2040. trošiti četvrtinu svog bruto domaćeg proizvoda za skrb svojih građana, a mnoge će tvrtke zatvoriti vrata jer neće imati dovoljno osoblja. Od 2006. do 2013. je njihov broj već smanjen za 31%.

Pa ipak, unatoč kroničnom demografskom problemu s kojim se suočava, Japan nema namjeru otvoriti svoje granice kako bi primio strane radnike. Umjesto da Japance zamijeni ljudima s druge strane granice, Tokio slobodna radna mjesta radije zamjenjuje robotima, a starijim ljudima pomaže da žive duže s uređajima takoreći iz znanstvene fantastike i novim tehnologijama.

Nestanak japanskog društva

U Japanu živi više od 70 tisuća ultra stogodišnjaka, a njihov broj, prema podacima koje je objavila vlada, raste već 49. godinu zaredom, što potvrđuje kako japansko društvo nezaustavljivo stari. Dovoljno je reći da je ultra stogodišnjaka 1989. bilo samo 3078, a do danas je njihov broj porastao 23 puta.

Ne bi bilo problema kada bi mladi s novom djecom pomogli repopulaciji zemlje, ali to nije slučaj i stopa nataliteta je sve niža. Jednostavno rečeno, Japan je žrtva potrošačkog društva,  individualizma, karijerizma i hedonizma, svega što se uglavnom pripisuje Zapadu.

Tako da je 2018. bilo samo 1,41 dijete po ženi. Demografija je usko povezana s ekonomijom, ne samo s gledišta blagostanja, to jest zbog državnog novca namijenjenog zdravstvenoj skrbi starijih osoba, već i zapošljavanja. Starija populacija znači manji broj sposobnih i radno sposobnih ljudi u tvrtkama, koje već smatraju da nema dovoljno radnika.

Pa kako se mogu izbjeći ekonomske posljedice? Očigledan izbor bio bi otvaranje granica radno sposobnim građanima iz jugoistočne Azije. Ali se to ne događa. Tokio je odobrio vrlo malo izuzetaka u svojim kvotama, oko 50 tisuća radnika u prošloj godini, a pada i brojka od 2,26 milijuna stranaca koji su već u zemlji.

U svakom slučaju, Shinzo Abe je reformirao imigracijsko zakonodavstvo, kojem je sada cilj povećati mjere zaštite produktivnih stranaca i produljiti vrijeme obnavljanja njihovih dozvola boravka. Međutim, čini se da je Japan više zainteresiran za druga rješenja, poput oslanjanja na robote.

Roboti i tehnološki uređaji

Iako su ranije navikli vidjeti robote samo u menzama i nekim objektima, Japanci će vrlo brzo morati naviknuti živjeti s automatima, čak i na radnom mjestu. Japan će biti svjedok stvarne zamjene stanovništva, ali ne etničke koliko radne. S druge strane, tvornice u kojima nedostaje zaposlenika to već rade. Ulažu u automatizaciju, odnosno zapošljavaju robote umjesto ljudi od krvi i mesa. Prema istraživanju Japanske središnje banke, tvrtke s prometom između 100 milijuna i milijardu jena povećale su svoja ulaganja u robotiku za 17,5%.

2040. godine će se Japan vjerojatno naći s 21% manje zaposlenih od 69 milijuna koliko bi mu trebalo da zadrži gospodarski rast zemlje od barem 1%. S druge strane, kako bi produžili život starijih osoba istraživački centri stvaraju  nove tehnologije i uređaje znanstvene fantastike, čime žele zaustaviti japansko demografsko krvarenje.

Umjetni rep za ravnotežu starih i slabo pokretnih

Prije nekoliko mjeseci se razgovaralo o umjetnom repu kojeg je stvorilo Sveučilište Keio, koji ljudima može pomoći da održe ravnotežu prilikom hodanja. To funkcionira tako da kada osoba koja nosi ovaj rep hoda uspravno, naprava obično visi na vlasnikovim leđima, međutim, kada se tijelo počne njihati, produžetak se pomiče, tako i težište, čime izvodi operaciju uravnoteženja.

VIDEO: Umjetni rep za ravnotežu starih i slabo pokretnih

Bez obzira na postignuće Sveučilišta Keio i mnoga druga u svijetu robotike i umjetne inteligencije, to neće riješiti izumiranje japanske nacije. Za vlasti i Japance općenito imigracija nije rješenje, jer Japanci drže do svojih vrijednosti i tradicija. Međutim, čini se da se to svelo na folklor, priče o drevnim carevima i samurajima, dok im je na listi prioriteta nestala najvažnija vrijednost, ona o vrijednosti vlastite obitelji i potomstva. Kao da su postali potpuno  nesvjesni činjenice da nijedan robot ne može zamijeniti dijete, bez obzira koliko bio produktivan i koliko profit osiguravao državnoj riznici iz koje se izdvajaju sredstva za stare i nemoćne, koji će, ako se ništa ne promijeni, uskoro činiti gotovo četvrtinu stanovništva.