Prosvjedi u Nikaragvi se postupno pretvaraju u oružani sukob između policije i prosvjednika.
Prema lokalnim medijima, više od 120 policajaca je ozlijeđeno, a dvojica su ubijena. Među prosvjednicima je broj žrtava već premašio 1000, a broj mrtvih je, prema različitim procjenama, od 30 do 50 ljudi.
Prosvjedi u Nikaragvi su izbili 18. travnja, usprkos predloženoj reformi vlade koja predviđa povećanje doprinosa za poslodavce, koji će se slijevati u radničke fondove socijalnog osiguranja.
Prilično je neobjašnjivo da “radnici”, “seljaci” i “studenti” prosvjeduju u zemlji u kojoj predsjednik Daniel Ortega, koji je 2016. na izborima potvrdio mandat s dobivenih 72,44 glasova, prosvjeduju protiv politike vlade koja jača prava širokim slojevima stanovništva i ne dozvoljava samovolju multinacionalnih korporacija.
Nije teško otkriti tko stoji za sad već oružane pobune jednog dijela oporbe nezadovoljne ishodom izbora. Ovo nije prvi put da prosvjedi u Nikaragvi ometaju projekt izgradnje kanala između Atlantskog oceana i Pacifika kojeg grade kineske kompanije.
Trošak izgradnje kanala se procjenjuje na 50 milijardi dolara, što kanal čini najvećim infrastrukturnim projektom u Latinskoj Americi. On je trebao biti pušten u rad 2019. godine, ali su stalna pomicanja rokova zbog prosvjeda ovaj termin odgodili za 2022.
Daniel Ortega i vlasti Nikaragve tvrde da će kanal zemlju izvući iz siromaštva, dok kritičari iznose argumente kao što su štetan utjecaj po okoliš i da još uvijek nema studije koliku će korist zemlja imati od kanala.
Kao “argument” za prosvjede se navodi i činjenica da je kineska HKND Grupa dobila dozvolu za izgradnju bez održavanja otvorenog natječaja na kojem bi sudjelovale i druge tvrtke. Posljednji argument je ujedno i argument američkog Kongresa, koji je zbog izravnog dogovora između Nikaragve i Kine pripremao međunarodnu tužbu, iako je malo vjerojatno da bi ijedna američka kompanija imala dovoljno sredstava za ovako veliki projekt.
U međuvremenu je parlament Nikaragve 13. lipnja prošle godine odobrio davanje zemljišta za izgradnju kanala u koncesiju na 50 godina.
Prema uvjetima ugovora, HKND Grupa će godišnje plaćati 10 milijuna dolara za zakup zemljišta, a 11 godina nakon i početka rada kanala će Nikaragva dobiti 10% udjela nad projektom, a nakon sto godina kanal postaje državna imovina.
Pretpostavlja se da će dubina kanala biti 27,6 m, a širina 83 m. Dužina kanala će biti 278 kilometara. Kanal u Nikaragvi će u svakom pogledu nadmašiti Panamski kanal. Ukupno vrijeme prolaza kroz kanal će biti oko 30 sati i za godinu dana se planira prolaz više od 5 000 brodova.
Nakon nereda i mrtvih u Nikaragvi intervenirala vojska
Nakon što su najnovije demonstracije prerasle u oružanu pobunu u kojoj je do tada živote izgubilo 25 ljudi, vojska Nikaragve je u subotu priopćila kako će kako su vojnici biti raspoređeni diljem zemlje i da im je zadaća suzbiti ulične ratove.
Vojska je rekla kako će vojnici biti razmješteni diljem zemlje i štititi “strateške ciljeve”. Glavni stožer je pozvao na dijalog i da se radi na nizu novih mjera koje će jamčiti socijalnu sigurnost.
Službeni mediji su izvijestili kako je u subotu rano ujutro vojska raspoređena izvan gradske vijećnice u Managui, a drugi izvori kako su vojnici raspoređeni u gradu Esteli, 149 kilometara sjeverno od glavnog grada, kako bi zaštitili državne institucije.
Predsjednik Daniel Ortega je u svojoj prvoj izjavi od izbijanja najnovije krize rekao da je vlada otvorena za reforme o socijalnoj sigurnosti i pozvao na dijalog.
Vrhovno vijeće privatnih poduzetnika je odgovorilo kako vlada, kao preduvjet za razgovore, morati prestati pucati na prosvjednike.
Osobe koje su uhićene zbog “iskorištavanja prava na slobodu mirnog okupljanja” trebaju odmah biti puštene, reklo je Vijeće poduzetnika u priopćenju.
Stvarno, nije tesko pogodit ko stoji iza nereda. Medjutim, nije mi jasna ideja ic gradit kanal, koji ce bit toliko duzi od Panamskog. Di in je tu racunica. I svakako, unistavanje okolisa.
Sjetimo se kraja osamdesetih i prvog mandata Daniela Ortege kao relativno mladog politicara koji je uvodio reforme i uzimao najbolje od socijalistickih iskustava, stupanj demokracije i socijalnih prava bio je veci nego u bilo kojoj zapadnoj demokraciji, ALI americki zlocinac Reagan salje izdasnu financijsku i oruzanu silu narko mafiji koja oruzanim ustankom svrgava Daniela. Danas je Nikaragva prvak borbe protiv SAD-isticke dominacije, dozvoljavajuci Kini da gradi kanal.
Nikaragvanski kanal.. a lipo zvuči. Nekako se lipše izgovara nego “Panamski kanal”.
Čovik kad kaže Nikaragvanski” , odma pametnije zvuči i izgleda. Žene to vole.
Aj testirajte.
Samo tjen amen donosi rješenje.
Pa vojska je izašla, sad ??????
još jedna američka sapunica. amerikanci se otisnuli u bijeli svijet da ratuju a kinezi im došli pod grlo. sada kanal, poslije brodovi, rakete itd:)
Sve je sada na Kini-da li će ponuditi nešto više od ponuđenog ili će ugroziti stratešku investiciju zbog “šake dolara”.Jer ovih 10 milijuna dolara na godinu je stvarno malo.Ne znam koliku vrijednost taj novac predstavlja u Nikaragvi, ali Kineski investitori imaju para i ne bi im trebao biti problem dati više.Ili barem uplaćivati postotak od 10% profita odmah nakon puštanja kanala u promet.Valjda znaju da svojom tvrdoglavošću mogu narušiti reputaciju u čitavoj regiji,a vjerujem da poslovne aspiracije ne misle ograničiti samo na Nikaragvu.Dakle vidjet ćemo uskoro da li je Kina,pretendent za svijetski tron, drugačija od Amerikanaca, ili ćemo ipak morati vikati “Kralj je mrtav,živio Kralj!
Prvobitni plan izgradnje kanala Atlantik – Pacifik išao je kroz Nikaragvu!? Verovatno navedenom trasom?
Navodno se odustalo zbog neposredne blizine jednog aktivnog vulkana? Rizik ?
Sama dužina kanala nije presudna u izgradnji ?!
Preduzeto je niz mera i događaja, i izgradjen je Panamski kanal.
Ameri su izgradili i eksploatirali Panamski kanal 85 godina(od 1914. do 1999.) za koje vrijeme Panama koju su također oni od Kolumbije, nije zaradila ni dolar. Sada više od 50% kontejnerskih brodova prelazi veličinu Panamax, odnosno maksimalnu veličinu koja može proći kroz Panamski kanala, što se pretpostavlja da već sad više od 3000 kontejnerskih brodova mora ići okolo jer ne mogu proći, a ta brojka se svake godine povećava, a Nikaragvanski je dvostruko dublji i 100 m širi, dakle nema prepreka za PostPanamax(to su novi megakontejnerski brodovi). Za Panamax kontejnerski brod, tarifa za prolazak oko 280000$, a mislim da će rado prolaziti kroz Nikaragvanski i za 300000 jer bi za 14000 km okolo potrošili za gorivo oko 2mil $, a di su megatankeri koji odavno ne mogu proći kroz Panamski. Sada kroz Panamski godišnje prođe oko 14000 brodova sa prosječnom tarifom oko 70000 dolara, mislim da Nikaragvanski neće “ukrasti” puno… Čitaj više »
Htijeli mi to priznati ili ne na planetu je trenutno najvece zlo SAD. Cijeli svijet se mora ujediniti protiv toga demona zla i privesti ga medjunarodnoj pravdi, raskomadati na sastvane djelove i da nikada vise ne bude ujedinjeno zlo.