Perzijski zaljev vrije – SAD za “sabotažu” na tankerima optužile Iran

Kako piše portal Zero Hedge, kao što su svi koji imaju barem pola frontalnog režnja mozga i očekivali, The Wall Street Journal je sinoć kasno izvijestio da je, prema početnoj procjeni Sjedinjenih Država, “Iran vjerojatno stajao iza napada” na dva naftna tankera Saudijske Arabije i dva druga oštećena plovila tijekom vikenda u blizini Hormuškog tjesnaca.

Za WSJ je to izjavio u pravilu “neimenovani američki dužnosnik”, a ova će vijest, bez obzira bila potvrđena ili ne, zasigurno zapaliti vojne napetosti u Perzijskom zaljevu i na kraju može rezultirati globalnim ratnim zločinom u kojeg bi SAD mogle uvući Kinu i Rusiju. Situacija se razvija u neželjenom smjeru, a incident u Perzijskom zaljevu po svemu liči na onaj u Tonkinškom zaljevu 1964. godine, kada su sjevernovijetnamski torpedni čamci navodno napali američki razarač “Maddox” i američkom Kongresu dali izgovor za uključivanje u Vijetnamski rat. Baš kao incident iz 1964. godine, ovo što se dogodilo u Perzijskom zaljevu u vodama Ujedinjenih Arapskih Emirata podsjeća na poznati pomorski incident s “lažnom zastavom”.

Kao što je Zero Hedge predvidio u nedjelju, “službena procjena” da je Iran odgovoran za napad uslijedila je nakon niza američkih upozorenja na moguće “agresivne akcije” Irana ili njegovih saveznika protiv američkih vojnih snaga ili komercijalnih plovila u regiji.

“Američki dužnosnik, koji je odbio biti identificiran, nije ponudio pojedinosti o tome što je dovelo do ovakve procjene ili njezine implikacije o mogućem odgovoru Sjedinjenih Država. SAD su prošlog tjedna priopćile kako šalju nosač zrakoplova, amfibijski jurišni brod, bombardere i protuzračni raketni sustav u regiju, nakon što je obavještajna služba navodna pokazala da Iran sa svojim trupama predstavlja prijetnju”, piše The Wall Street Journal.

“Ako išta učine, jako će patiti. Vidjet ćemo što će se dogoditi s Iranom”, izjavio je ranije u ponedjeljak predsjednik Trump tijekom sastanka s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Bijeloj kući.

Ova predvidljiva “procjena” se savršeno podudara s upozorenjem veterana CIA-e Mikea Pompea kojeg je uputio samo dva dana prije navodnog “napada”, kada je rekao da bi “režim u Teheranu trebao znati da će svaki njihov napad ili napad njihovih saveznika i milicija bilo koje vrste protiv američkih interesa ili građana dobiti brz i odlučan američki odgovor”.

Američki državni tajnik je u priopćenju upozorio Iran da ne bi smio pogrešno protumačiti američki “suzdržanost”  i vjerovati da je to “nedostatak odlučnosti”. Potom je kritizirao Irana zbog “eskalacije nizom prijetnji i izjava u posljednjih nekoliko tjedana”.

Dva dana kasnije je Iran, prema američkim dužnosnicima, proveo godinama organizirani najbrži napad na naftne tankere u Hormuškom tjesnacu.

Naravno, Iran bi morao biti potpuno iracionalan da izazove takav slijed događaja koji bi kulminirali američkom kampanjom protiv Islamske Republike, zapravo toliko iracionalan da bi bio u rangu s “false flag” kemijskim napadima koje su više puta “demokratske sile” organizirale u Siriji, čija je jedina svrha bila isprovocirati Trumpovu administraciju za pokrene u konačnici neuspješne zračne napade za “svrgavanje Assadovog režima”.

Međutim, iako u ovom trenutku mnogi prate cijene nafte na svjetskom tržištu, čini se da je cijena Brenta sada manje važna. Čini da je Trumpova administracija odlučna pokrenuti “ograničeni vojni sukob s Iranom”, ali s obzirom na to da su najveći geopolitički podupiratelji Irana Kina i Rusija, taj sukob će biti sve samo ne ograničen.

Uz aktualnu anti-iransku histeriju u Washingtonu, zbog koje eskaliraju napetosti između Sjedinjenih Država i Irana, sada imamo i veliki “incident”  s prijavljenom “sabotažom” na saudijske i druge naftne tankere u vodama UAE, napade provedene od strane nepoznatog počinitelja, ali  za koje je “krivac Teheran” i na horizontu se nazire rat.

Zanimljivo je da je incident sa saudijskim tankerima u luci Fujairah u nedjelju uslijedio samo nekoliko dana nakon što su SAD upozorile da bi “Iran ili njegovi opunomoćenici” mogli napasti trgovačke brodove u regiji i onda dolazi službena procjena o krivcu za najnoviji tajanstveni incident.

Iran: Oni nisu spremni na rat protiv nas, jer je Izrael na dometu naših projektila

Iran u svemu vidi potencijalne očajničke pokušaje Washingtona, Izraela i Saudijske Arabije s incidentom kao dijelom psihološke operacije protiv Islamske Republike.

“Raspoređivanje američkih vojnih snaga u Perzijskom zaljevu je dio prirode psihološkog ratovanja. Oni nisu spremni za rat, pogotovo kada je Izrael na našem dometu”, izjavio je u nedjelju  potpredsjednik iranskog parlamenta Ali Motahhari, nakon sjednice sa zastupnicima iza zatvorenih vrata, priopćila je novinska agencija FARS.

Otvoreno spominjanje Izraela kao zemlje koja je “unutar dometa iranskih projektila” predstavlja značajnu protuprijetnju koja bi rat lako mogla pretvoriti u stvarnost, posebno zato što je regija Perzijskog zaljeva na rubu eskalacije nakon što je Saudijska Arabija izjavila da su napadnuta dva njena naftna tankera dok su plovila blizu Hormuškog tjesnaca.

U međuvremenu je američko ministarstvo energetike priopćilo da “prati tržišta nafte, te je uvjereno da će ono ostati dobro opskrbljeno”, unatoč  bojazni da postoje napori da se “poremeti pomorski promet”, tvrdi Bloomberg.

Saudijci još ne znaju krivca

Saudijci su izjavili da je nakon još uvijek nerazjašnjenog incidenta došlo do značajne štete na konstrukcijama dva broda, tankerima Amjad i Al-Marzoqah. Također je prijavljeno da su oštećeni tankeri ostali u luci Fujairan u UAE.

Kasnije u ponedjeljak su se na internetu počele pojavljivati fotografije i snimke od izvora na Bliskom istoku, koji su navodno pokazivali štetu na više međunarodnih brodova počinjenu u “napadu sabotaže” nepoznatog počinitelja.

Iako Rijad nije optužio Teheran za incident, Arapska liga u kojoj su dominiraju zaljevske monarhije je skočila i pozvala zemlje skupine da podrže korištenje “svih mjera” od strane Saudijske Arabije kako bi kraljevstvo očuvalo svoju sigurnost.

Glavni tajnik Arapske lige osudio je napade koji su prethodnog dana provedeni protiv brodova na obalama Ujedinjenih Arapskih Emirata, uključujući dva saudijska naftna tankera i incident je nazvao “kriminalnim djelom”.

Ahmed Aboul-Gheit izjavio je u ponedjeljak u priopćenju kako su ta djela “ozbiljna povreda slobode i integriteta trgovinskih i pomorskih prometnih pravaca”, prenosi AP. Dodao je “kako Arapska liga stoji uz UAE i Saudijsku Arabiju u svim mjerama koje budu poduzete kako bi se zaštitili njihova sigurnost i interesi”.

Američki dužnosnik Brian Hook nije htio komentirati pitanje je li Iran kriv za navodne napade na tankere u blizini vitalnog Hormuškog tjesnaca.

Nekoliko sati poslije je predsjednik Trump upozorio Teheran da će zbog bilo kakve “provokacije” zemlja “jako patiti”, posebno ako izbije sukob sa Sjedinjenim Državama.

“Vidjet ćemo što će se dogoditi s Iranom. Ako učine bilo što, to će biti ogromna pogreška”, rekao je Trump u društvu mađarskog premijera Orbana u Bijeloj kući.

Iako se do sada ne čini da je tako, incident sa “sabotažom” mogao bi označiti početak incidenta poput onog u Tonkinškom zaljevu 1964. godine, koji bi na kraju prisilio Iran na izravan sukob sa Sjedinjenim Državama i njihovim regionalnim saveznicima. Dovoljno je reći da je ovo bio veliki napad koji remeti slobodu plovidbe i da utječe na globalna tržišta nafte. Odmah bi se okrivio Iran, koji bi nekritički u globalnim i zapadnim medijima postao “glavni krivac za sve” i “prijetnja cijeloj međunarodnoj zajednici”.

Izgleda da je Iran dobro svjestan takve mogućnosti i jučer je pozvao na oprez, a čak je izravno sugerirao da bi događaji mogli biti lažne provokacije čiji je cilj uvući regionalne neprijatelje u sukob.

Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Sayed Abbas Mousavi izjavio je jučer kako su incidenti “zabrinjavajući i žalosni”, te je pozvao na objavu dodatnih detalja.

Upozorio je i da će se Islamska Republika suprotstaviti “zločinima nevjernika koji žele narušiti regionalnu sigurnost”  i pozvao regionalne države “na budnost pred bilo kakvim oblicima avanturizma stranih elemenata”.

SAD gomilaju ratnu mašineriju na Bliskom istoku

Prošlog tjedna su SAD u regiju poslale pomorsku borbenu skupinu i bombardere B-52 da iz zračne baze Al-Udeid u Kataru nadziru nebo iznad Perzijskog zaljeva.

I dok je Iranska revolucionarna garda nedavno jačanje američke vojne prisutnosti odbacila kao “ništa više od psihološkog ratovanja”, rekavši da “SAD nemaju snage i ne usuđuju se započeti rat protiv Irana”, elitni iranski korpus je poručio da također ima prst na okidaču i iranske snage su spremne odgovoriti na sve agresivne postupke.

Pentagon planira slanje 120 000 vojnika na Bliski istok

U uvjetima napetosti s Iranom, Pentagon razmišlja o slanju 120 000 vojnika na Bliski istok, izvijestili su lokalni mediji. Na sastanku 9. svibnja je američki privremeni ministar obrane Patrick Shanahan predstavio vojni plan za slanje do 120 000 vojnika na Bliski istok, usred eskalirajućih napetosti s Iranom, objavio je u jučer The New York Times.

Navodni plan je izrađen pod pritiskom “jastrebova” koje je predvodi savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Bolton, poznat po svom neprijateljstvu prema Iranu, rekao je izvor koji je za NYT izjavio kako će Washington poslati vojnike u to područje “ako Teheran ubrza svoj nuklearni program ili odluči napasti američku vojsku”.

Prema  The New York Timesu, broj vojnog osoblja koji je naveden u planu je mnoge “iznenadio”, budući da se radi o istom broju američkih vojnika koji su pokrenuli invaziju na Irak.

SAD je Irak napao 2003. godine, optužujući zemlju da posjeduje oružje za masovno uništenje i obećavajući da će uspostaviti demokraciju. Međutim, nakon godina razornog rata s krvavim posljedicama, danas svi priznaju da nikada nije postojalo takvo oružje u arapskoj zemlji.

Teheran tvrdi da prisutnost čaki ograničenog broja američkih vojnika destabilizira područje. U međuvremenu, iranski vojni i politički vrh je poručio kako su oružane snage Islamske Republike u vrlo kratkom vremenu spremne pružiti snažan odgovor na svaku vojnu agresiju pokrenutu iz inozemstva”.

Španjolci sumnjaju u miran završetak eskalacije i povlače se iz borbene skupine

Španjolska je, prije eskalacije napetosti s Iranom, naredila povlačenje svoje fregate “Mendez Nunez” iz američke napadačke skupine u Perzijskom zaljevu.

Španjolska ministrica obrane Margarita Robles naredila je jučer privremeno povlačenje fregate “Mandez Nunez” s 215 mornara na brodu iz napadačke skupine na čelu s američkim nosačem zrakoplova “USS Abraham Lincoln”, koja plovi prema Perzijskom zaljevu. Flota je već prošla tjesnac Bab el-Mandeb, koji Crveno more povezuje s Indijskim oceanom i kreće se prema Hormuškom tjesnacu kako bi ušla u Perzijski zaljev, ali će tamo ući bez španjolskih saveznika.

Odluka je donesena nakon posjete ministrice Margarita Robles zračnoj bazi Morón de la Frontera u Sevilli, gdje su raspoređene američke snage.  Španjolska ministrica je naglasio da je, zbog eskalacija napetosti s Teheranom, “Španjolska predana odlukama Europske unije i međunarodnih organizacija i da će s njima uvijek usvajati zajedničke stavove”.

Uzimajući u obzir da je španjolski stav identičan europskom bloku, te da Madrid želi riješiti spor između suprotstavljenih strana koje su nastale nakon jednostranog povlačenja Washingtona iz nuklearnog sporazuma prošle godine, Španjolska ne vidi nikakve pogodnosti od vojnog rješenja američkog sukoba s Iranom, niti u njemu želi sudjelovati.

Dakle, Madrid se jasno distancirao od ratnih planova Sjedinjenih Država i sada treba vidjeti reakcije i odluke ostalih američkih NATO saveznika. U najvjerojatnijem scenariju da će se europske članice NATO pakta distancirati od kampanje protiv Irana, to znači da bi sukob protiv Islamske Republike morali voditi SAD, Saudijska Arabija i Izrael, što umanjuje mogućnost izravnog vojnog  sukoba. Ipak, trenutne okolnosti nikome ne dopuštaju da se opusti, jer svaka provokacija, posebno ovakve poput navodnih napada sabotaže na tankere u Perzijskom zaljevu, američkim “jastrebovima” i Izraelu daju argumente, iako lažne, da Iran prikažu kao “prijetnju međunarodnoj zajednici”.