Petak 03. 05. 2019. – Sjeverna Makedonija – Balkanska ruta – Iran i američke sankcije – OMV i Sjeverni tok 2

Trump požuruje Senat da Sjevernu Makedoniju apsorbira u NATO

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump je zatražio od Senata da odobri protokol o prijemu Sjeverne Makedonije kao 30. članice NATO pakta. Protokol o prijemu Republike Sjeverne Makedonije u NATO potpisale su 6. veljače sve članice tog saveza u Bruxellesu, a u tijeku je procedura ratifikacije dokumenta u nacionalnim parlamentima. Trump je u pismu gornjem domu Kongresa naveo “kako je Sjeverna Makedonija čvrst sigurnosni partner”. “Tražim od Senata da da svoje mišljenje i odobri protokol, a moja administracija vam je na usluzi i spremni smo pružiti dodatne informacije”, naveo je Trump. Vrata NATO pakta za Makedoniju su se otvorila prošle godine u lipnju, kada je potpisan Prespanski sporazum s Grčkom kojim je riješen višedesetljetni spor o imenu i kojim se bivša jugoslavenska republika odrekla ustavnog imena i pristala na ime Republika Sjeverna Makedonija. Istovremeno makedonski mediji prenose kako je NATO s 50 milijuna eura spreman modernizirati nekada najveći vojni poligon JNA u zemlji, vojnu bazu Krivolak, koju već koristi. U isto vrijeme najavljena je i mogućnost izgradnje nove baze u Kumanovu.

Zbog borbi u Libiji i proljeća ponovno oživjela migrantska “balkanska ruta”

Kako su, prema izjavi posebnog predstavnika UN-a za migracije u središnjem Mediteranu, trgovci ljudima iz Misrate i Tripolija zauzeti vlastitim preživljavanje, ova se migrantska ruta praktično “ugasila”. Međutim, na drugoj strani se bilježi povećan priliv migranata na otoke u Egejskom moru iz susjedne Turske, što je rezultat sve boljih vremenskih uvjeta i to uprkos činjenici da su prihvatni centri za migrante i izbjeglice u Grčkoj prenatrpani, prenosi grčki list Kathimerini. Ukupno je u prošlom mjesecu na otoke Lezbos, Samos, Hios, Kos i Leros stiglo 1866 osoba. Istovremeno je iz centara na kopno prebačeno 2648 migranata, nakon što je zaključeno da pripadaju ugroženim grupama. Prije nekoliko tjedana su migranti iz prihvatnih centara u Grčkoj, zbog lažne informacije na Facebooku da je balkanska ruta ponovo otvorena, krenuli ka sjeveru Grčke i granici sa Sjevernom Makedonijom, a dio njih je blokirao željezničke pruge u Ateni i Solunu, zbog čegaj e došlo do sukoba s policijom. Vlada u Skopju je prošlog mjeseca produžila mjeru izvanrednog stanja na južnoj granici s Grčkom, zbog opasnosti od povećanog priliva migranata.

Usprkos američkim sankcijama, Iran obara rekorde u ekonomiji

Iako su vijesti o iranskoj ekonomiji malo popraćene u medijima, letimičan pregled iranskog tiska bi iznenadio prosječnog Europljanina ili Amerikanca, koji vjeruju da iransko gospodarstvo tone pod pritiskom sankcija. Na primjer, Iran je prošle godine, koja u Islamskoj Republici završava 21. ožujka, proizveo 276 575 tona aluminija. Proizvodnja čelika je u ožujku ove godine narasla za 19,7%, uz planirani rast proizvodnje u  sljedeće četiri godine na 25 milijuna tona. Nuklearna elektrana Bushehr je nakon remonta ponovno počela raditi punim kapacitetom, a Teheran je dao zeleno svjetlo za izgradnju najveće elektrane na Bliskom istoku, kapaciteta 3000 MW, što je tri puta više od trenutno najveće postojeće elektrane u zemlji. Izvoz robe preko terminala s iranskog otoka Qeshma porastao je za više od 139% i prošle godine je izvezeno 7160 tona proizvoda, najviše u Ujedinjene Arapske Emirate, Šri Lanku, Vijetnam i Gruziju. Istovremeno je robna razmjena kopnom s Azerbejdžanom u prvom kvartalu ove godine porasla za 3,4 puta. Iranski ministar gospodarstva Farhad Deipasand je rekao kako je njegova zemlja spremna financirati projekte vrijedne više od 50 milijardi dolara u okviru kineske inicijative “Jedan pojas – jedan put”. Ovo su samo neke od vijesti u proteklih nekoliko dana koje ilustriraju kako s odlučnim vodstvom čak i zemlja pod američkim sankcijama može razvijati svoje gospodarstvo. Posljedica rasta gospodarskih aktivnosti se odražava na živote običnih Iranaca. U Teheranu se, na primjer, provode opsežni radovi proširenja podzemne željeznice i u rujnu će biti otvoreno još sedam postaja metroa, među najmodernijima u Aziji.

Austrijski OMV se ne predaje – Uložio je dodatnih 44 milijuna eura u Sjeverni tok 2

Austrijska naftna i plinska tvrtka OMV je u prvom tromjesečju 2019. godine izdvojila 44 milijuna eura za financiranje izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2,  navodi se u izvješću tvrtke. Novčani tok investicijskih aktivnosti tvrtke u prvom tromjesečju 2019. uključivao je odljev novca od 44 milijuna eura koji se odnosi na ugovor o financiranju projekta plinovoda Sjeverni tok 2, navodi se u izvješću. U prvom tromjesečju 2018. godine je austrijska tvrtka izdvojila 81 milijun eura za financiranje plinovoda.

Također se navodi da je OMV prošle godine u plinovod ukupno uložio 275 milijuna eura. Ranije je čelnik austrijskog naftnog i plinskog diva, Rainer Seele, izjavio kako tvrtka podržava  izgradnju projekta Turski tok 2.