Poljska: “Varšava će odlučiti hoće li i kada uvesti euro, a ne Bruxelles”

Prošle godine, unatoč činjenici da još uvijek koristi nacionalnu valutu, Češka je odlučila raskrstiti s eurom. Narodna banka Češke je prošle godine u svibnju odlučila da nacionalnu valutu, krunu, odvoji od eura i odustala je gotovo stalne referentne stope od 27 čeških kruna za jedan euro, koja je bila na snazi tri godine.

Razlog je bio što su špekulativni hedge fondovi uložili 65 milijardi dolara na revalorizaciju češke valute, prisiljavajući Narodnu banku u Pragu na intervencije na tržištu. Te su aktivnosti dovele do potresa u tekućem proračunu i zbog udara na češke rezerve se Narodna banka zemlje odlučila na ekstremne mjere. Osim toga, sam ulazak u eurozonu je cilj koji uopće nije prioritet za Češku i zemlja ne smatra da je dužna uvesti zajedničku europsku valutu kada se za to steknu kriteriji, kako tvrd financijski stručnjaci i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Tada su analitičari rekli kako jedinstvena europska valuta, posebno u Višegradskoj skupini koju čine Češka, Poljska, Slovačka i Mađarska, izgleda sve manje atraktivna. U Pragu, ali i drugdje na istoku Europe, čak i sama EU u očima mnogih političara i birača izgleda kao daleki i neučinkoviti birokratski entitet, koji predstavlja potencijalnu opasnost po nacionalni suverenitet, a Češka se nakon pola stoljeća dominacije Sovjetskog Saveza njega ne želi odreći.

Sada je isto učinila Poljska. Naime, Varšava je jasno rekla kako neće žuriti  s procesom pridruživanja financijama Bruxellesa i Europskoj središnjoj banci.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki je 4. srpnja u Europskom parlamentu rekao kako njegova zemlja još nije spremna odustati od poljskih zlota i prebaciti se na euro, čak i ako ispunjava potrebne standarde.

“Stvaranje zajedničke valute ima smisla među zemljama koje su usklađene i povezane na makro i mikroekonomskim razinama”, rekao je poljski premijer.

Morawiecki je naglasio da razine ekonomskog i financijskog razvoja istočne i zapadne Europe još nisu jednake i da su Poljska i druge zemlje istočne Europe prisiljene uhvatiti korak s gospodarski razvijenim susjedima.

Prema njegovim riječima, poljska vlada čeka da se različiti bankarski sustavi suoče sa svojim problemima, riješe ih, a tek onda će uvođenje eura biti korisno. Poljska se Europskoj uniji pridružila 2004. godine, ali zadržala svoju nacionalnu valutu, poljsku zlotu, a sada je Varšava odlučila postaviti svoje kriterije Bruxellesu, ne obratno, oko prelaska na euro i za odricanje od nacionalne valute.

Mateusz Morawiecki u ponedjeljak za tjednikom “Sieci” govorio je o mogućem ulasku Poljske u eurozonu. Prema riječima čelnika poljske vlade, zemlje mogu biti u područje jedinstvene valute samo ako su na sličnoj ekonomskoj razini u širem smislu.

Morawiecki je u intervjuu objasnio da je njegovo protivljenje pridruživanju Poljske eurozoni “pragmatičan stav”.

“Bavio sam se ovom temom znanstveno i znam da zemlje mogu stvoriti zajedničku valutu na područjima, općenito govoreći, koja su na sličnoj ekonomskoj razini u širem smislu. Mi i Njemačka ili Nizozemska nismo slični kao područje. U slučaju krize, nedostatak plutajućeg tečaja bi nas samo doveo do problema”, rekao je poljski premijer.

Prema njegovim riječima, 2009. godine i uoči duboke recesije je Poljsku “spasila” nacionalna valuta zlota.

“Naša valuta je vrlo važan element ekonomske sigurnosti. Da biste ušli u eurozonu, morate biti zaista spremni”, naglasio je Morawiecki.

Istaknuo je i kako Slovaci i građani Litve, koji su ušli u eurozonu, doslovno “čiste poljske trgovine granicama”, sugerirajući kako iz susjednih zemalja dolaze kupovati sve što se nalazi na policama poljskih trgovima.

Grčka je u problemima i zbog uvođenja eura

“Molim vas, pogledajte što se dogodilo tijekom nedavne ekonomske krize s Grčkom koja je, kako se pokazalo kasnije, ušla u eurozonu bez ispunjavanja preduvjeta, samo iz političkih razloga. Iako za sve probleme Grčke ne možete kriviti samo zajedničku valutu, bez nje su Grci mogli izbjeći ozbiljan gospodarski kolaps i brže izaći iz krize”, pojašnjava Morawiecki.

Premijer je na pitanje je li poljsko “ne” ulasku u eurozonu “pitanje desetljeća”, objasnio je kako sve ovisi o brzini konvergencije, odnosno stizanja nekih područja, a ne Poljsku nadmaše zemlje takozvane “Stare EU”.

Istaknuo je kako na trgovinsku razmjenu Poljske i EU otpada 80 posto, a više od 70 posto na razmjenu s eurozonom.

“Ulazak u eurozonu bi eliminirao tečajni rizik i smanjio troškove transakcija”, slaže se Morawiecki, što je mantra i hrvatskih financijskih “stručnjaka” bliskih vladajućim strukturama i poduzetnika

“Međutim, to nisu pogodnosti koje bi donijele veću korist od mogućnosti vođenja vlastite fleksibilne monetarne politike i sposobnosti izdavanja obveznica u vlastitoj valuti”, zaključio je poljski premijer.

U međuvremenu, stav aktualne koalicijske vlade u Hrvatskoj i Hrvatske središnje banke je da euro nema alternativu i da smo se, između ostalog, obvezali uvesti zajedničku valutu ulaskom u Europsku uniju, naravno, kada ispunimo nekoliko uvjeta vezanih za smanjenje duga, gospodarski rast i druge usko financijske parametre.

Mateusz Morawiecki je poručio kako to može biti i politička odluka nacionalnih vlada i odbacuje automatizam i navodno obvezni ulazak u eurozonu kada se za tako važnu odluku ispune uvjeti Bruxellesa.

Business Insider

Prag „napušta euro“ – Novi šamar za Europsku uniju