Priznanje “izraelskog” Golana – Najveći autogol Trumpa u dvije godine mandata

Izvanredni sastanak Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o Golanskoj visoravni nije bio miran, ali su se gotovo svi sudionici složili da se priznavanjem Amerike ovog teritorija za izraelski jednostrano krši međunarodno pravo i rezolucije UN-a. Prema tome, Sjedinjene Države su ostale izolirane čak i od svojih saveznika.

Sudionici hitnog sastanka Vijeća sigurnosti o Golanskoj visoravni su se složili da je jednostrano američko priznanje izraelskog suvereniteta nad Goolanom kršenje međunarodnog prava i rezolucija UN-a.

Stalni predstavnik Njemačke pri UN-u, Christoph Heusgen, istaknuo je da nikakvi sigurnosni interesi, bez obzira koliko hitni bili, ne mogu opravdati aneksiju. Predstavnik Južne Afrike, Jerry Matiyil, naglasio je da takve jednostrane akcije ni na koji način ne pridonose dugoročnom mirnom rješenju sukoba na Bliskom istoku.

Sastanak je sazvan na zahtjev Sirije, a  na prethodnom sastanku u New Yorku je stalni predstavnik Sjedinjenih Država pri UN-u, Jonathan Cohen, kao i američki državni tajnik Mike Pompeo u Washingtonu, jasno stavio do znanja da američka vlada priznaje Golansku visoravan kao izraelski teritorij, kojeg je Izrael anektiraio 1981. godine, vidi kao doprinos miru na Bliskom istoku. Prema Pompeu, ovaj korak uklanja nejasnoće oko daljnjeg razvoja situacije.

Situacija na dvosatnom hitnom sastanku Vijeća sigurnosti se pogoršala i izjavom stalnog predstavnika Njemačke Heusgena o ciničnom zahtjevu Sirije za hitnim održavanjem tog događaja.

Christoph Heusgen je rekao da sirijski režim muči vlastiti narod, ubija i krši međunarodno pravo, čineći ratne zločine.

Prema tome, okrivljavanje drugih za kršenje međunarodnog prava od strane Sirije je više nego cinično, tvrdi njemački predstavnik u UN-u.

Nakon toga je stalni predstavnik Sirije u UN-u, dr. Bashar Jaafari, rekao da bi se Njemačka trebala stidjeti izjava Heusgena i podsjetio je da je nacistički režim odgovoran za smrt 85 milijuna ljudi, a Sirija je, sa svoje strane, jedan od osnivača Ujedinjenih naroda.

Izraelski stalni predstavnik pri UN-u, Danny Danon, smatra da je američko priznanje Golanske visoravni kao izraelskog teritorija “pravično”. Prema njegovim riječima, “Golan će zauvijek pripadati Izraelu”. Također je rekao ” da bi se sirski veleposlanik trebao stidjeti, jer nije jasno gdje je bio kada je njegova vlada koristila otrovni plin i bombe protiv svog naroda”.

No, unatoč uobičajenim optužbama na račun vlade u Damasku, na kraju sastanka nitko nije podržao američku odluku, uključujući Kanadu, Veliku Britaniju i druge američke saveznike.

Trumpov “poklonjeni Golan” je odraz njegove megalomanije

Dekret predsjednika SAD-a Donalda Trumpa od 26. ožujka kojim se odobrava službeno priznanje Sjedinjenih Država nezakonitog pripajanja Izraelu sirijske Golanske visoravni neće promijeniti ništa na terenu. Trumpovi motivi su sasvim jasni i potiču šanse za reizbor izraelskog premijera Benjamina Netanyahua na travanjskim izborima, gdje stranka predvođena bivšim ministrom obrane Mosheom Yaalonom i bivšim generalom Bennyen Gantzom u anketama premašuje Likud. Čak je i CNN to pojasnio u članku u kojem opisuje “zašto Trump i Netanyahu očajnički trebaju jedan drugog”.

Međutim, bez obzira na Netanyahuovu političku budućnost, široke globalne implikacije Trumpovog poteza se ne mogu podcijeniti. Jasno gaženje međunarodnog prava nad suverenim granicama je uvijek loš presedan, bilo da govorimo Kašmiru, Cipru, Abhaziji, Južnoj Osetiji, čak i Krimu, koji je postao izgovor za tihi sukob između dvije nuklearne supersile.

Ne obazirući se na Povelju Ujedinjenih naroda, koja nalaže da se svaka zemlja suzdrži od “prijetnje ili upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke neovisnosti bilo koje države”, ako pogledate smetlište moderne povijesti, Trump je otvorio Pandorinu kutiju.

Danas, uz povijesni odmak, svi se povjesničari slažu da je aneksija Bosne i Hercegovine od Austro-Ugarske 1909. godine bila uvod u Prvi svjetski rat. Potom, kada je Hitler ’30-ih počeo kršiti Versajski ugovor i provoditi teritorijalne aneksije, Liga naroda nije imala moć da ga zaustavi. Kad je Liga propala, jedini način da se zaustavi Hitlera je bio Drugi svjetski rat.

Nakon Drugog svjetskog rata se nesumnjivo osjećala potreba za izmjenom Ženevskih konvencija i usvajanjem osnivačkog statuta Ujedinjenih naroda kako bi se te aneksije proglasile zabranjenima i odbacile prijetnje teritorijalnoj cjelovitosti postojećih država.

Drugo, Sjedinjene Države očito ignoriraju činjenicu da odluka o Golanu dolazi u vrlo delikatnom trenutku u kojem se Bliski istok zbog vrlo složenih povijesnih i političkih procesa bori s važnim izazovom. Činjenica je da je sam sustav Bliskog istoka u opasnosti.

Osvrćući se na neformalni Sykes-Picotov sporazum sklopljen tijekom Prvog svjetskog rata o budućnosti osmanskih teritorija, David Fromkin je napisao svoj klasični studij “Mir bez mira?”. U njemu opisuje pad Osmanskog carstva i stvaranje modernog Bliskog istoka u razdoblju od 1914. do 1922. Rekao je da su se tada zemlje i granice Bliskog istoka proizvodile u Europi.

Ali su te zemlje postale izvori regionalne nestabilnosti, od tada pa sve do danas. Zemlje u kojima jača autoritarnost, povećava se sektaštvo, izbijaju trajni sukobi i nemilosrdni napadi zbog unutarnjih i vanjskih izazova, građanski i međudržavni ratove i višestruke intervencije. Sve to vodi do kidanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta država u regiji.

Do sada to događaji nisu uzrokovali trajnu fragmentaciju ili veći redizajn granica, iako neki sukobi ostaju neriješeni, posebice dugi spor između Izraela i Palestine. To je ono što 25. ožujka 2019. čini odlučujućim trenutkom u povijesti i politici Bliskog istoka.

Regionalne države su jednostavno zapanjene Trumpovom odlukom o Golanu. Saudijska Arabija nije gubila vrijeme u iznimno snažnoj osudi američke odluke: “Kraljevina Saudijska Arabija izražava svoje čvrsto odbijanje i osudu deklaracije američke administracije koja priznaje suverenitet Izraela nad okupiranom sirijskom Golanskom visoravni. Kraljevina Saudijska Arabija potvrđuje čvrst i principijelan stav o Golanu, jer je to okupirana sirijska arapska zemlja, kao što stoji u relevantnim međunarodnim rezolucijama, a pokušaji nametanja svršenog čina ne mijenjaju činjenice. Izjava administracije Sjedinjenih Država je jasna povreda Povelje Ujedinjenih naroda i načela međunarodnog prava, kao i relevantnih međunarodnih rezolucija, uključujući rezolucije Vijeća sigurnosti br. 242 (1967.) i 497 (1981.), te će imati velike negativne učinke na mirovni proces na Bliskom istoku, na sigurnost i stabilnost regije. Kraljevina Saudijska Arabija poziva sve strane na poštivanje rezolucija međunarodnog legitimiteta i Povelje Ujedinjenih naroda.”

Rijadu sigurno nije bilo lako zauzeti stav potpore Damasku tako brzo nakon ogorčenog sukoba u Siriji i protiv Sirije, no očito je u saudijskom interesu nedvosmisleno osuditi Trumpov potez, je Saudijska Arabija također ima nestabilne granice.

Osudu je ponovila i Arapska liga, kao i Turska. Iran je, što je bilo očekivano, izrazio vrlo oštre kritike. Čak su i Jordan, te Libanon, koji ne kontrolira u cijelosti svoj cijeli teritorij i granice, osudili Trumpa i njegovu odluku.

Granice Sirije, Iraka, egipatskog Sinaja ili Jemena, sve one su u ovom trenutku vrlo nestabilne i osporavane. Jednostavno rečeno, unatoč dugogodišnjim regionalnim tvrdnjama o umjetno nametnutim granicama, među svim izazovima su nekako na Bliskom istoku jedino preživjele granice, iako su bile izložene snažnom pritisku kada su se pojavile nove interesne linije.

Drugim riječima, Trump je s odlukom o Golanu vjerojatno postigao težak “autogol”. Bez sumnje će ovaj “hrabri korak” oslabiti njegovu strategiju prema Iranu. Teheranov stav je da Sjedinjene Države, a ne Iran, krše međunarodno pravo, i sada mu se još teže suprotstaviti.

Pomoćnik glavnog tajnika za politička pitanja Vijeća za zaljevsku suradnju,Abdulaziz Al-Ishaq, je rekao kako bi “Trumpova odluka o Golanu mogla u vjetar baciti desetljeća američke diplomacije i otežati Washingtonu ponovno uspostavljanje utjecaja i kredibiliteta u regiji”.

Svaki američki mirovni plan za Bliski istok sada će biti teže provesti, pogotovo ako ga predstavi Trump. Jasno je da Americi treba izgovor za intervenciju u Siriji, koju Trump i Netanyahu smatraju potrebnom kako bi se okončala iranska vojna prisutnost, ali je sada to beznadno neodrživ plan.

Gotovo nevjerojatno, ali se u cijelom arapskom svijetu, uključujući Saudijsku Arabiju, širi i jača solidarnost sa Sirijom, čak i pod Basharom Al-Assadom. Iran sada ima uvjerljive argumente u opravdanost prisutnosti Hezbollaha i svojih trupa u Siriji.

Ono što je najvažnije, Trumpova odluka o  Golanu je zapravo zacementirala sirijsko-iranski savez izgrađenog na “otporu” Sjedinjenim Državama i Izraelu, ali sada taj savez dobiva prešutnu podršku i od jučerašnjih neprijatelja.

Paradoksalno, izraelska se sigurnost suočava s novim zastrašujućim izazovima iz Sirije, dok se pojavljuje novi “Front otpora”, širi od osovine koju su činuli Iran, Sirija, Hezbollah, dio Iračana i palestinske frakcije otpora.

Razvijanje jake sposobnosti odvraćanja od Izraela postaje prioritet za Siriju. Gledajući dalje od Bliskog istoka, globalne implikacije je još teže predvidjeti. Indija ima neriješeni problem na granicama s Kinom, dok Pakistan odbija priznati Jammu i Kašmir kao sastavni dio Indije. Afganistan ne priznaje Durandovu liniju, a Kina ne prihvaća prepreke na putu ujedinjenja s Tajvanom. Ruskom ujedinjenju s Krimom još uvijek nedostaje međunarodno priznanjem, dok Abhazija i Južna Osetija nemaju podršku u međunarodnoj zajednici.

Ovo su samo neki primjeri koji razotkrivaju koliko je Trumpova odluka o Golanu megalomanska i glupa. Nitko u svijetu ne spori da je Donald Trump, potkopavajući neprikosnoveno načelo međunarodnog prava o poštivanju granica i teritorijalnog integriteta država članica Ujedinjenih naroda, uzaludno protresao osinje gnijezdo.