Rumunjska vjeruje da će postati “plinska sila u Europskoj uniji”

Iako ova vijest zaslužuje rubriku “vjerovali ili ne”, kako je nemamo, objavit ćemo je kako je prenio rumunjski tisak.

“Rumunjska će biti plinsko središte i čak može postati najveći proizvođač plina u Europskoj uniji. Ako budemo proizvodili plin u Crnom moru, nakon Brexita bit ćemo prvi proizvođači plina u EU”, izjavio je rumunjski ministar energetike Anton Anton.

Prema njegovim riječima, zemlja se ne može natjecati s Rusijom u smislu volumena, ali može postati faktor stabilnosti i ravnoteže u regiji. Štoviše, ministar vjeruje da Rumunjska treba postati zemlja kroz koju će teći plinovod, jer Mađarska, Bugarska i Turska to žele, iako ne proizvode plin.

“Izgradnja plinovoda BRUA (Bugarska-Rumunjska-Mađarska-Austrija) će biti izvrsna priča o uspjehu”, rekao je Anton Anton.

Rumunjska trenutno proizvodi oko 10 milijardi kubičnih metara plina, ali troši oko 11 milijardi, a manjak se nadoknađuje kupnjom ruskog plina. Prema Romgazu i Gazpromu, tijekom prve polovice ove godine je ruski plin činio 11% potrošnje u Rumunjskoj.

Proizvodnja plina u dubokom dijelu polja Neptun u Crnom moru trebala bi radikalno promijeniti situaciju. Tamo je rumunjski OMV Petrom, koje čine austrijski OMV i američki Exxon Mobil, otkrio nekoliko depozita. Prema nekim procjenama, ukupne rezerve bloka Neptun premašuju 170 milijardi kubnih metara. Službeno je potvrđeno samo jedno polje u kojem se rezerve procjenjuju na 42 do 84 milijardi kubnih metara.

Međutim, izjava ministra podudara se s neugodnim događajem budućih operatera u rumunjskom sektoru Crnog mora. Rumunjski parlament je usvojio zakon nakon kojeg je, primjerice, OMV izvijestio kako odgađa usvajanje konačne odluke o ulaganjima za iduću godinu.

“Ne možemo se odlučiti za suradnju s kompanijom Petrom u ovom tromjesečju”, izjavio je šef austrijske tvrtke Rainer Seele, dodajući kako grupa treba procijeniti uvjete u kojima bi uložila milijarde dolara u projekt.

Čelnik austrijske kompanije je rekao da je zabrinut zbog ograničenja rumunjskih vlasti u vezi proizvodnje plina u Crnom moru.

Danas tvrtka plaća 13,5% naknada za proizvodnju u Crnom moru, a novi zakon predviđa da polovica proizvedenog plina mora biti prodano u Rumunjskoj. Osim toga, uveden je porez na superprofit. Trenutna prodajna cijena plina je 92,5 eura za tisuću kubnih metara. Svi prihodi iznad ove cijene se oporezuju 30%, a ako su cijene veće 171 eura za tisuću kubnih metara, tada kompanije moraju platiti dodatni porez na dohodak iznad te cijene.

Ova varijanta oporezivanja bi možda bila prednost za rumunjski proračun, jer proizvođači plina u zemlji ga prodaju po tržišnim cijenama, a cijena plina je niska i fiksna za stanovništvo. Ali kako posao ne obavljaju rumunjske tvrtke, koje nemaju sposobnost eksploatacije ovih polja, Bukurešt se mora osloniti na inozemne ulagače, a za njih je ova cijena proizvodnje plina u Crnom moru prilično visoka.

Trošak samog projekta se procjenjuje na 3 milijarde dolara, a nakon uloženih sredstava OMV i Exxon moraju plaćati znatna sredstva iz prihoda. Trošak plina na njemačkom plinskom čvorištu je danas 223 eura za tisuću kubnih metara, stoga će te strane kompanije prije 37,6 eura više za tisuću kubnih metara i poslovati po uvjetima u Njemačkoj. Prema tekućim cijenama i planovima bi eksploatacija OMV i Exxon koštala oko 500 milijuna eura godišnje. Za stručnjake iz područja energetike odlazak stranih kompanija ili pritisak na vladu u Bukureštu nije nikakvo čudo. Riječ je o najobičnijem poslovnom interesu.

“Rumunjska nije konkurentna. Imamo visoke troškove proizvodnje i sada su nametnuti visoki porezi. To nije dobro ni za projekt ni za investitore”, rekao je Valeriu Binig, viši savjetnik tvrtke Ernst&Young Rumunjske .

Čak i postojeći sporazumi s korisnicima se poništavaju. Proizvodnja u bloku Neptun u Crnom moru može biti tek 6,3 milijarde kubnih metara godišnje, a američka tvrtka Exxon Mobil je potpisala dokument o strateškom partnerstvu s Mađarskom, prema kojem susjedna zemlja može dobiti 4,4 milijarde kubnih metara iz polja s Crnog mora.

U svakom slučaju, proizvodnja plina Rumunjskoj može omogućiti energetsku neovisnost, ali će imati malo utjecaja na ravnotežu na rastućem europskom tržištu plina.

Ove godine Gazprom planira izvesti u zemlje EU najmanje 200 milijardi kubnih metara plina, a prema novom rumunjskom zakonu će investitori moći izvoziti izvan Rumunjske nešto više od 3 milijarde kubnih metara godišnje.

U samoj Europu, uz više nego primjetan  rast potrošnje, na drugoj strani se očekuje mnogo ozbiljniji pad proizvodnje. Primjerice, 2020. godine će vlasti Nizozemske proizvodnju na najvećem europskom polju u području Groningena smanjiti na 12 milijardi kubnih metara, a 2030. će stati proizvodnja plina u cijeloj zemlji.

U ovim će uvjetima Rumunjska teško postati europska plinska sila, posebice zbog puno jeftinijeg plina iz ostalih dobavnih pravaca, postojećih i onih u izgradnji, stoga izjavu ministra Antona možemo protumačiti kao dnevno politikantstvo i podilaženje biračima, ali ne i kao dugoročnu energetsku strategiju zemlje poput Rumunjske.