Rusija će se u slučaju napada moći isključiti s interneta i prebaciti na Runet

U slučaju kibernetičkog rata, ograničenog ili kao dijela općeg napada na Rusiju, zemlja bi se isključila s globalnog interneta, piše ruski RBK.

Dio pripreme za ovu mjeru je planirano probno isključenje kako se osiguralo da će se prijenos podataka između građana i ruskih organizacija moći provoditi u zemlji, umjesto da se sve informacije, što je slučaj u trenutnom sustavu, šalju u inozemstvo. Plan isključenja su zajedno dizajnirale vlasti i glavni ruski pružatelji internetskih usluga. Različiti sudionici se trebaju složiti da nakratko prekinu vezu s internetom kako bi prikupile informacije i dali komentare i amandmane na nacrt zakona koji je u ruskom parlamentu predstavljen u prosincu prošle godine, navodi medijska grupa RosBiznesKonsalting (RBK).

Prošle godine je ruski parlament usvojio zakon kojim se od ruskih pružatelja internetskih usluga zahtijeva da jamče neovisnost ruskog internetskog prostora,  Runeta, kako bi se zemlja u slučaju inozemne agresije mogla odvojiti od ostatka interneta. Kao dio ovih važnih tehničkih promjena, ruske telekomunikacijske tvrtke trebaju steći “tehnička sredstva” za preusmjeravanje ruskog internetskog prometa na mjesta razmjene koje je odobrila ili kojima upravlja ruska organizacija za telekomunikacije, Roskomnadzor, koji bi bio odgovoran za pregled prometa kako bi se blokirao zabranjeni sadržaj i osiguralo da promet između ruskih korisnika ostane u zemlji i ne bude usmjeren na inozemne poslužitelje. Sav promet prema inozemstvu bi se presreo.

U prosincu 2018. su senatori Andrej Klišas i Ljudmila Bokova, kao i europski zastupnik Andrej Lugovoj, Državnoj Dumi Ruske Federacije predstavili zakon o uspostavi mjera sigurnosti na internetu u Rusiji.

Rusija je, poput Irana i Sjeverne Koreje, godinama optuživana za kibernetičke napade protiv država i organizacija. Moskva je optužena za uplitanje u predsjedničke izbore u Americi 2016. godine, kada je kibernetički napad u lipnju 2016. pogodio američki Nacionalni demokratski odbor (DNC). Napad je provela hakerska skupina poznata kao “Fancy Bear”, za koju američke obavještajne službe uporno tvrde da pripada ruskoj vojnoj obavještajnoj službi GRU.

Rusija je kasnije optužena i za hakerski napad na sjedište Međunarodnog odbora za kontrolu kemijskog oružja (OPCW), kojeg, navodno, uz britansku pomoć osujetila nizozemska vojna obavještajna služba. U siječnju 2018. godine je engleski ministar obrane Gavin Williamson alarmantnim govorom optužio je Rusiju da špijunira kritičnu infrastrukturu njegove zemlje kao dio plana za stvaranje “totalnog kaosa koji može uzrokovati tisuće i tisuće smrti”. Ranije je, u prosincu 2017., The Guardian izvijestio da su ruski brodovi redovito viđani u blizini podmorskih kabela u Atlantiku koji služe za komunikacije između Europe i Sjedinjenih Država i drugih dijelova svijeta.

Na temelju informacija o brodskoj plovidbi, Stuart Peach, čelnik britanskog vojnog osoblja i član Vojnog odbora NATO pakta, osudio je postupke Rusije kao ozbiljnu prijetnju Ujedinjenom Kraljevstvu, Ujedinjenim narodima i NATO-u. Stuart Peach je u to vrijeme pozvao NATO da uzme u obzir te akcije i poduzme potrebne korake kako bi se riješila prijetnja modernizacije ruske flote, za koju smatra da je nastavila “usavršavati svoj arsenal za nekonvencionalno ratovanje”. Uz sve ove, naravno, ničim dokazane optužbe, može se dodati cijeli niz drugih, manje opasnih, a sve prijetnje dolaze iz Rusije, svemoćne mitske nepobjedive sile, koja u nekoliko minuta Zapad može vratiti u kameno doba.

Moskva je sve to primila na znanje i vjerojatno shvatila da sve svjetske sile rade na tome da kibernetičkim ratovanjem onemoguće bilo kakvu aktivnost hipotetskog neprijatelja.

Stoga je usvojena mjera probnog isključenja s interneta, kao dio je sporazuma postignutog krajem siječnja na sjednici radne skupine o informacijskoj sigurnosti i nacrta koji se zove Nacionalni program digitalne ekonomije.

Radnom skupinom, koja uključuje velike ruske telekomunikacijske tvrtke kao što su MegaFon, Beeline, MTS, RosTelecom i druge, predsjeda Natalja Kasperski, direktorica ruske tvrtke InfoWatch za informacijsku sigurnost i suosnivačica tvrtke Kaspersky Lab.

Planirano isključenje će radnoj skupini pružiti podatke o tome kako će mreže reagirati u slučaju mogućih napada na ruski internet. RBK prenosi da su se svi ruski pružatelji internetskih usluga složili s ciljevima zakona, ali se nisu složili oko tehničke provedbe, što bi po njihovom mišljenju moglo prouzrokovati ozbiljan poremećaj ruskog internetskog prometa. Međutim, lokalne internetske usluge Mail.ru i Yandex.ru su pristale na probno isključenje.

Mjere u okviru nacionalnog programa za digitalno gospodarstvo

Ruska vlada je pristala pokriti sve troškove izmjene infrastrukture i instaliranja novih servera za preusmjeravanje prometa na točke razmjene koje je odobrio Roskomnadzor. U početku je proračun projekta za informacijsku sigurnost procijenjen na 27,9 milijardi rubalja, prema trenutnom tečaju oko 372 milijuna eura.

Zapravo je riječ o projektu kojim bi se odgovorilo na NATO prijetnje Rusiji, na kojem vlada već godinama radi, a potvrđen je od strane predsjednika Vladimira Putina i trebao bi biti usvojen. U tijeku su pregovori o pronalaženju odgovarajućih tehničkih metoda za odvajanje Rusije s interneta uz minimalne zastoje za korisnike i vladine agencije.

Među mjerama predviđenim zakonom, Rusija gradi vlastitu verziju sustava mrežnih adresa, poznatu kao DNS, kako bi funkcionirala ako veze s poslužiteljima smještenim u inozemstvu budu prekinute.

U 2017. godini su ruske vlasti odredile da lokalni internetski promet do 2020. čini 95%. Vladini stručnjaci i timovi su čak izgradili lokalnu sigurnosnu kopiju sustava domene, testiranu prvi put 2014. i zatim 2018., što će biti važna komponenta u Runetu kada će internet zemlje isključi od ostatka svijeta.

Ovaj projekt je dio ruskih nastojanja da zemlja postigne autonomiju u internetu, jer su trenutno od 12 organizacija koje nadziru DNS poslužitelje samo neke u Rusiji, navodi BBC News.

Protivnici ove mjere nacionalne sigurnosti tvrde da je projekt koji zahtijeva prijenos svih komunikacija građana i organizacija na punktove koje je odobrila vlada za cilj ima uspostavu sustava cenzure sličan onome u Kini, gdje se nastoji ukloniti zabranjeni promet.

Međutim, usprkos kritikama, zbog mogućnosti velikog kibernetičkog napada ili rata, vlasti su odlučile da zemlja u bilo kojem trenutku može i mora biti spremna isključiti se od globalnog interneta, a da to ne ugrozi komunikaciju među građanima, organizacijama i državnim agencijama i tijelima uprave.

Datum probnog isključenja još nije objavljen, ali bi se trebao održati prije 1. travnja, što je krajnji rok za podnošenje izmjena i dopuna zakona poznatog kao Nacionalni program o digitalnoj ekonomiji.