SAD kosovskim Albancima dozvolile stvaranje vojske i kupnju oružja za 300 milijuna eura

U sljedeće tri godine će vlasti u Prištini, sjedištu samoproglašene “Republike Kosovo”, kupiti oružje vrijedno 300 milijuna eura za vlastitu vojsku.

Planovi za kupnju oružja su objavljeni su ubrzo nakon usvajanja zakona o uspostavi vojske Kosova koja će se sastojati od 5000 vojnika i navodno će biti “multinacionalna”.

Početkom listopada je američko veleposlanstvo u Prištini priopćilo kako  kosovski Albanci imaju podršku Washingtona u ideji stvaranja “multinacionalne profesionalne vojske prema standardima NATO pakta, ali s ograničenim mandatom”.

Nakon toga je 18. listopada parlament u Prištini podržao prethodnu odluku vlade o formiranju punopravne vojske, a temelj ovih oružanih snaga bit će postojeće Snage sigurnosti Kosova.

Od prisutna 102 zastupnika u parlamentu, 101 je glasao je za stvaranje Ministarstva obrane na Kosova, prenosi Gazeta Express, te dodaje kako su predstavnici manjinske stranke “Srpska lista” napustili dvoranu parlamenta u Prištini.

Prema postojećem ustavu Kosova,  vojska kosovskih Albanaca, koja će zbog formalnog “multinacionalnog” karaktera imati nekoliko pripadnika zajednice Srba, Roma, Bošnjaka i drugih manjina, može se stvoriti izmjenom ustava uz suglasnost najmanje dvije trećine od 120 zastupnika.

Kosovske vlasti su 2017. godine donošenjem zakona o proširenju ovlasti Sigurnosnih snaga iste pokušale transformirati u vojsku, ali su se suočile s otporom i zabranom ne samo međunarodne zajednice, nego i Sjedinjenih Država, koje iz baze “Bondsteel” i svog veleposlanstva u Prištini upravljaju Kosovom kao svojim protektoratom.

Kao što smo rekli, početkom listopada SAD odjednom mijenjaju stav i američko veleposlanstvo u Prištini vlastima Kosova daju “zeleno svjetlo” za uspostavu vojske i Ministarstva obrane.

Odobrenje Sjedinjenih Država dolazi neposredno nakon odluke u rujnu ove godine premijera Haradinaja i kabineta ministara samoproglašenog  Kosova da se odobri formiranje vojske i preustroj u oružane snage postojećih Snaga sigurnosti.

U sigurnosnom smislu ovo znači dodatno zaoštravanje odnosa na uzavrelom jugu Balkana, gdje se spore Makedonija i Grčka, Srbija i Kosovo, kojeg podržava susjedna Albanija, gdje Makedoniju i Crnu Goru razdiru etničke i druge odjele, a susjedna Bosna i Hercegovina je nakon nedavno održanih izbora ušla u razdoblje institucionalne krize, budući da Hrvati kao konstitutivni narod za svog člana Predsjedništva ne priznaju Željka Komšića, izabranog uglavnom glasovima Bošnjaka.

“Zeleno svjetlo” američke uprave Prištini da može stvoriti vlastitu vojsku, što je radikalan zaokret u odnosu na ranije politike, dodatno će zakomplicirati ionako složene odnose na jugu regije. Čini se da aktualna američka uprava želi zacementirati silom nametnuti okvir, koji dugoročno definitivno nije održiv.

Osim toga, kosovski presedan je u samo deset godina poslužio kao pravni temelj za slične odluke u Južnoj Osetiji, Abhaziji, Iračkom Kurdistanu, na Krimu i Kataloniji. Međutim, na drugim su mjestima barem provedeni referendumi o samoodređenju, neki uspješno, a neki ne. Koliko dugo Makedonija može izbjegavati sličan scenarij? Kojim će putom poći Bosna i Hercegovina, koja jedva preživljava u “luđačkoj košulji” Daytonskog sporazuma, ali je još uvijek država s dva entiteta i tri konstitutivna naroda?

Nije važno tko će se još pozvati na ovaj presedan, ali se već sada može pretpostaviti da će Amerikanci i Europljani, ako im ne ide u prilog, tada na sav glas grmjeti kako je to bijedno i jadno, ili će podržati taj proces, ako je u njihovom interesu.

Davanje legitimiteta sili i kršenje sporazuma i Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, prema kojoj Kosovo ne može imati vojsku, SAD ne da narušavaju krhki mir između Srba i Albanaca, nego stvaraju preduvjete za napetosti u cijeloj regiji koje lako mogu prerasti u otvorene sukobe.