Sjeverna Makedonija i trik Zaeva da se ispune sve želje albanske manjine

Sjeverna Makedonija će za nepuna tri mjeseca održati redovne predsjedničke izbore, a uveliko se špekulira da je tajming za održavanje glasanja tempiran kako bi se omogućilo da predsjednik Sobranja Talat Džaferi u ulozi v. d. predsjednika Sjeverne Makedonije potpiše sve sporazume koje je sadašnji predsjednik Đorđe Ivanov odbio ratificirati.

Aktualnom predsjedniku Sjeverne Makedonije mandat istječe 12. svibnja. Prvi krug izbora zakazan je za 21. travanj, a mogući drugi krug je planiran za 5. svibanj. Obzirom da bi Izbornoj komisiji trebalo više od sedam dana da verificira glasove i objelodani tko je pobjednik, Ivanovu bi mandat istekao i Džaferi bi u tom slučaju, bar nakratko, postao predsjednik Makedonije.

Profesor međunarodnog prava iz Skopja Aleksandar Daštevski vjeruje da je takav scenarij moguć.

Više političara govori o tome da će taj vakuum biti iskorišten za potpisivanje dokumenata koje Ivanov nije potpisao. A to su sporazum između Skopja i Atene o novom imenu Sjeverne Makedonije, sporazum s Bugarskom o zajedničkoj povijesti i zakon za upotrebu jezika gdje albanski jezik postaje ravnopravan sa sjevernomakedonskim, ili makedonskim kako ga zove profesor Daštevski. To znači da će sve, od novčanica do oznaka na vojničkim uniformama, biti i na albanskom jeziku.

Ivanov je sve to odbio da potpiše i ovaj vakuum je možda zaista napravljen namjerno da u tih sedam dana Džaferi, koji je već potpisao te dokumente kao predsjednik Sobranja, iskoristi situaciju da ih legalizira kao v. d. predsjednika. Tako bi i formalno-pravno oni postali službeni dokumenti, navodi profesor Daštevski.

Prema njegovim riječima, nije isključeno da i novi predsjednik Sjeverne Makedonije, ako bude na toj političkoj liniji, sve i sam potpiše.

Vidjet ćemo kako će se stvari odvijati, ali nije isključeno da izborni vakuum posluži i za ove stvari, jer kada nemamo predsjednika države, onda je predsjednik države predsjednik Parlamenta, a u ovom slučaju to je Talat Džaferi, objašnjava Daštevski.

On kaže da ako Džaferi sve potpiše dokumenti neće moći biti poništeni, čak i u slučaju pobjede kandidata suprotne strane.

Inače, sjevernomakedonski premijer Zoran Zaev još nije uspio s albanskim partnerima dogovoriti zajedničkog predsjedničkog kandidata, jer je najveća albanska stranka DUI iznijela prijedlog da Albanci na predsjedničkim izborima imaju svog kandidata. Zaev trenutno pregovara sa svim albanskim strankama u nadi da će uspjeti naći zajedničkog izbornog kandidata.

U tim pregovorima pominju se dva kandidata, a to su Teuta Arifi, potpredsjednica stranke DUI i gradonačelnica Tetova, te  Stevo Pendarovski, kao prijedlog Zaeva. Najveća oporbena sjevernomakedonska stranka VMRO-DPMNE već je objavila svog kandidata — Gordanu Siljanovsku Davkov.

Daštevski je uvjeren da će na kraju zajednički kandidat Albanaca i Zaeva biti Makedonac, jer je makedonski premijer svjestan da ako bi to bio Albanac onda bi kandidat bloka VMRO-DPMNE imao puno veće šanse za pobjedu. Zaev je zbog toga napravio određenu kombinatoriku u vezi s tajmingom izbora, jer želi osigurati da će svi sporazumi koje je aktualni predsjednik Ivanov odbio potpisati ipak biti potpisani.

*Podsjetimo da termin Sjeverna Makedonija ne koristimo zbog podrške prespanskom sporazumu oko preimenovanja bivše jugoslavenske Socijalističke Republike Makedonije, donedavno Republike Makedonije, već zato što je dužnost Sjevernomakedonaca bila da obrane ustavno ime svoje domovine, a ne da to rade neovisni portali i mediji s vrlo ograničenim resursima. U tom kontekstu su termin Sjeverna Makedonija i Sjevernomakedonci, ma što to značilo, svojevrsno upozorenje svima onima koji pasivno promatraju kako njihovom domovinom i političkim elitama, ako se tako mogu nazvati sluge Washingtona i Bruxellesa poput Zaeva i Šekerinske, upravljaju inozemni emisari i nameću im rješenja koja su “najbolja po njih”, za “obranu demokracije, slobode i vladavine prava”.