Kontejnerski brod “Venta” Maersk je krenuo iz Busana u Južnoj Koreji za njemački Bremerhaven. Plovit će najvećim dijelom ruskim vodama kroz Sjeverni pomorski put i doći u njemačku luku za 23 dana. Ovo će biti prvo putovanje najveće svjetske danske prijevozničke tvrtke Maersk kroz vode Arktika. Cijene goriva rastu, a 2020. godine će stupiti na snagu nova međunarodna ograničenja za korištenje goriva na brodovima što će pomorski prijevoz učiniti još skupljim. Stoga, kako bi smanjili troškove isporuke, svjetski prijevozni divovi počinju tražiti alternativne puteve. Jedan od njih je Sjeverni pomorski put.
Prema navigacijskom portalu MarineTraffic, brod “Venta” Maersk će u njemačku luku uploviti 22. rujna. Jedan od sedam ovakvih novih brodova tvrtke Maersk odjednom može prevoziti 3600 standardnih kontejnera. Brod će kroz Beringov tjesnac proći 1. rujna, a Sjevernim pomorskim putem će ploviti 20 dana. Prevozi zamrznute proizvode, uključujući ribu.
Danska tvrtka je priopćila da je prolaz duž obala Sjevernog mora probni tranzit, jer Maersk želi testirati mogućnost korištenja rute kao alternativu transportu iz Azije u Europu kroz Sueski kanala.
“Planiramo ponuditi nove usluge prema zahtjevima naših kupaca, scenarijima za kupnju i za naseljene centre”, rekla je danska tvrtka.
Danas se 90% teretnog transporta u svijetu odvija morem, a količine koje trenutno prolaze kroz Sjeverni pomorski put se ne mogu usporediti s količinama koje prođu Sueski kanal.
Sergej Kukuškin, ravnatelj uprave Sjevernog pomorskog puta, rekao je da je 2017. godine tom rutom prošlo 194 tisuće tona tereta. Istovremeno je kroz Sueski kanala prošlo više od milijarde tona tereta, dakle 5000 puta više. U prijedlogu za svibanj ove godine, ruski predsjednik Vladimir Putin je uputio vladu da poveća protok tereta kroz Sjeverni pomorski put na 80 milijuna tona.
Od ove godine se tom rutom aktivno koristi kompleks Jamal LNG za isporuku svog ukapljenog plina u Aziju.
Generalni direktor Atomflota, Vjačeslav Rukša, rekao je da cijena dostave tone ukapljenog plina u japanski Kobe preko belgijskog Zeebruggea 96 dolara, a kroz Sjeverni put 58 dolara. Za kineski Yantian je cijena zaobilaznim putem 91,5 dolara, a Sjevernim pomorski putem 64 dolara. Razlika je 20 do 25 dolara po toni.
Stručnjak s ruskog Ekonomskog istraživačkog centra Andrej Todorov je napisao kako međunarodni tranzitni potencijal Sjevernog pomorskog puta ima ekonomske i pravne aspekte da postane put od Rotterdama do Tokija. Naime, put kroz Sueski kanal je dug 11 300 nautičkih milja, a ruta kroz Sjeverno more je upola kraća i duga je 6900 nautičkih milja.
“Prema nekim procjenama, strani brodari Sjevernom putem mogu ubrzati isporuku robe do 15 dana, a ekonomski učinak za svaku isporuku je ušteda 500 tisuća dolara“, rekao je Andrej Todorov.
Ipak, Sjeverni put ima nekoliko ozbiljnih nedostataka. Unatoč globalnom zatopljenju i topljenju leda, put je plovan najviše četiri mjeseca u godini i potrebno je izgraditi skupe ledolomce iza kojih bi plovilo najmanje nekoliko brodova. Postoje i ograničenja za veličinu brodova, što je presudno za prijevoz.
S druge strane, pomorski promet je sve više pod pritiskom cijena goriva i situacija će se samo pogoršavati. Od 2020. godine na zahtjev Međunarodne pomorske organizacije stupaju na snagu stroga ograničenja o sadržaju sumpora brodskih goriva. Gorivo neće smjeti sadržavati više od 0,5% sumpora, umjesto trenutno dozvoljenih 3,5%.
Analitičari i predstavnici naftnih trgovaca su već rekli kako će nova pravila promijeniti tržište i mogu dovesti do povećanja cijena naftnih derivata i cijena transporta. Tvrtka Platts je pojasnila da na gorivo otpada 70 do 80% ukupnih troškova transporta, a Wood Mackenzie predviđa da će se 2020. trošak brodovlasnika za gorivo povećati za više od 50%.
Prošle godine je Maersk za svoje brodove potrošio 3,37 milijardi dolara samo na gorivo, kaže Bloomberg, a nova ograničenja će povećati troškove za dodatnih 2 milijarde dolara, bez troškova istraživanja i razvoja.
“Neću reći da je to oluja, ali smo blizu”, rekao je Simon Bergulf, direktor poslovanja danske tvrtke Maersk.
Bloomberg piše kako sada nema niti jednog broda koji približno udovoljava novim pravilima. Maersk vjeruje da će rješenje biti prebacivanje na LNG ili će koristiti posebnu opremu koja za svaki brod košta nekoliko milijuna dolara.
Također prošlog tjedna, danska tvrtka je najavila izgradnju skladišta u Rotterdamu s udjelom sumpora u gorivu od najviše 0,5%. Skladište je dovoljno da pokrije 20% potreba za gorivom Maerska. Ako brod bude kršio pravila o količinama sumpora u gorivu, može na jednoj isporuci uštedjeti 700 000 dolara, ali je Maersk rekao da će se pridržavati pravila.
Međutim, prvo putovanje broda “Venta” Maersk kroz Sjeverno more je već izazvalo zabrinutost među organizacijama za zaštitu okoliša. Kao što je izvijestio EurActiv, Clean Arctic Alliance je pozvao brodovlasnika da na Arktiku ne koristi najprljavije gorivo u svijetu, takozvana “teška goriva”.
U svakom slučaju, 2020. godine ograničenja za kvalitetu goriva stupaju na snagu u cijelom svijetu, a transportni divovi će morati rezati troškove što je više moguće i logičnoje da će koristiti kraći i sigurniji Sjeverni pomorski put.
ANALIZA: Kina pristala na suradnju s Rusijom u razvoju Sjevernog pomorskog puta
Kakva se partija saha trenutno igra u Siriji .Ponovo Ruska mornarica izvodi vezbe u Sredozemlju(od 1. do 8. septembra).
@drvobradi “majstore, imas sad vlakove koji voze moskva vladivostok 3 dana” Ocekujem da se sad javi da kaze da on ima informaciju da mogu oni i brze brodovi ploviti 🙂 🙂 🙂 🙂
Prioritet je razvoj tog prometnoga pravca jer on donosi razvoj RF za razliku od Puta svile koji nanosi stetu RF. Kolika je vaznost razvoja to pravca kao i samog istoka RFmoze se vidjeti iz dokumenta koji predvidja jednu od najvecih investicija u kemiskoj industriji u svijetu sljedecih godina. Nadalj je vidljivo pozicija i vrijeme koje je potrebno da roba bude dopremljena npr u Kanadu (15 dana).
http://docplayer.ru/47944783-Nahodkinskiy-zavod-mineralnyh-udobreniy.html
Tri nova atomska ledolomca kao (Artika i Seberi porinute) ce biti garanti prohodnosti linije dok novi vojni ledolomac (prvi nakon 30 godina i u funkciji) biti ce garant sigurnosti.
Ovo je ozbiljan udarac anglosaksoncima koji drže dulju rutu.
Ne treba ni spominjati koliko će rusko gospodarstvo ovime profitirati. Rusija je već sada obećana zemlja!
Usranci će se survati u ekonomski ambis i građanski rat.
E sad uvesti “vinjete” za “zapadne partnere”
“… rekao je da je 2017. godine tom rutom prošlo 194 tisuće tona tereta. Istovremeno je kroz Sueski kanala prošlo više od milijarde tona tereta, dakle 5000 puta više….”
Prošlo je 19,4 milijuna tona (to je ralno, znam jer pratim to), što znači da je kroz Suez prošlo 50.000 puta više.
Rast prometa preko Severnog morskog puta je velika, još prije nekoliko godina je onuda prošlo samo 7-8 milijuna tona.
Doobro je , dobro ali još uvijek premalo u svjetskim razmjerama. Shanghai kao najveća luka na svijetu ima promet oko 800 miljuna tona, Roterdam kao najveća europska oko 500 miljuna itd. Znam da Sjeverni put ne može njima konkurirati jer to ipak sjever ali trebao bi imati desetak puta veći promet nego sada.
Pa rastu, rastu…
Pa što netko ne počne raditi na baterijama za brodove?