State Department: “Sukob protiv Kine je civilizacijski sukob s nebijelom rasom”

Sukob Sjedinjenih Država i Kine je rasni sukob. To nije stajalište neonacista, nego službena izjava visoke dužnosnice State Departmenta koja je izazvala skandal u Washingtonu i ljutitu reakciju u Pekingu. Kako objašnjavaju svoj stavu State Departmentu i zašto uspoređuju Kinu sa Sovjetskim Savezom i odakle im takva uvjerenja? Politički znanstvenici, novinari i znanstveni suradnici već nekoliko godina pokušavaju shvatiti što je to “doktrina Trump”, čiji se vrlo heterogeni pristup vanjskoj politici teško uklapa u uobičajeni okvir.

U tom kontekstu, trgovinski i informacijski rat između Kine i Sjedinjenih Država dopunio je novi aspekt – sukob civilizacija s rasističkim prizvukom.

Kiron Skinner, visoka dužnosnica Bijele kuće je dala komentar koji ne samo da je uzdrmao i politički korektne elite u Sjedinjenim Državama i međunarodne promatrače, već je omogućio da se preciznije shvati suština vanjskopolitičkog pristupa američke administracije.

Govoreći na marginama nedavno završenog “Sigurnosnog foruma budućnosti – 2019.” u Washingtonu), Skinner je opisala geopolitičko natjecanje Kine i Sjedinjenih Država kao “akutni sukob civilizacija”. Prema njezinim riječima, “Sjedinjene Države nikada prije nisu vodile takvu borbu”.

“Po prvi put je naš natjecatelj velika sila koja ne predstavlja bijelu rasu”, pojasnila je Kiron Skinner i jasno stavila do znanja što je glavni adut Trumpove administracije.

No, nekoliko njezinih fraza odmah se proširilo kao virus, otkrivajući svjetonazor sadašnjeg čelnika Bijele kuće i njegovih savjetnika za međunarodne odnose, prema kojima velike sile surađuju ili se sukobljavaju na temelju svoje kulture i rasnog identiteta.

Riječi visoke dužnosnice State Departmenta nisu slučajni istup marginalnog politologa, već najistaknutije članice Trumpova tima koja predvodi Odjel za političko planiranje. Doktorirala je na Sveučilištu Harvard i jedna je od vodećih stručnjaka za nasljeđe predsjednika Reagana, autorica nekoliko važnih znanstvenih publikacija. Zapravo, njezin je položaj jedan od najprestižnijih u američkoj saveznoj vladi, koji je do nje bio okupiran od strane istaknutih američkih aktera kao što su George Kennan i Walt Rostow.

Konzervativni autori i politolozi iz brojnih listova se odmah stali na stranu gospođe Skinner, od Washington Examinera do American Spectatora, Washington Free Beacona i drugih. Zajednički refren njihovih članaka i izjava je da Kiron Skinner obavlja važnu funkciju u mehanizmu ministarstva vanjskih poslova i radi s državnim tajnikom Mikeom Pompeom u stavljanju naglasaka vanjske politike predsjednika Trumpa. Ona je jednostavno izjavila ono što svi već dugo znaju. Za američku upravu Kina nije europska civilizacija i ima drugačiju ideologiju i stavove. Treba napomenuti da je većina američkog tiska i stručne zajednice osudila taj pristup.

Službeni Peking nije mogao nego upotrijebiti neoprezne riječi američke dužnosnice. Kineski mediji su optužili Skinner da ne poštuje civilizacijske vrijednosti i donosi diskriminirajuće zaključke o suštini kinesko-američkih odnosa. Prema kineskoj strani, izjava Kiron Skinner znači da je za Washington borba Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država bio “sukob između predstavnika bijele rase”, a sukob između Kine i SAD-a je “borba nebijele i bijele rase, što je zapravo zastava američkih političara”.

Rasistička procjena prirode “kineske prijetnje” je uzdrmala čak i Australce, koji Kinu dugo smatraju potencijalno neprijateljskom silom. Prema priopćenju kojeg je izdala kuća Australian Broadcasting Corporation, nekoliko dužnosnika australske vlade koji su željeli ostati anonimni izrazili su zabrinutost zbog primjedbi gospođe Skinner.

“Ovo je retorika kineskih komunista i mi takav jezik nećemo koristiti ni pod kojim okolnostima”, rekli su australski dužnosnici za ABC.

Kiron Skinner u velikoj mjeri vodi napore u razvoju novog američkog pristupa kinesko-američkim odnosima.

Ona to čini u kontekstu poznatog članka “Podrijetlo sovjetskog ponašanja”, ili “Članak X” spomenutog Georgea Kennana, osmog američkog veleposlanika u SSSR-u, jednog od arhitekata Hladnog rata, koji je skicirao strategiju odvraćanja 1947. godine, koja je u poslijeratnom razdoblju postala kamen temeljac američkog pristupa odnosima sa Sovjetskim Savezom.

Tijekom govora na forumu, Skinner je spomenula “Članak X” i jasno je stavio do znanja da je njezin zadatak složeniji od Kennanova. Naime, sovjetska Rusija je ipak bila utemeljena na marksizmu i bila je sastavni dio zapadne civilizacije, što znači da su pozivi na zajedničke vrijednosti mogle utjecati na Moskvu. Na primjer, kao u području ljudskih prava, što je rezultiralo potpisivanjem Helsinške povelje 1975. godine. Ovaj put, umjesto Sovjetskog Saveza, Washington kao glavnu prijetnju vidi Kinu, smatrajući je nečim što nema veze sa zapadno kulturom i filozofijom, stoga jedinstvenom i neviđenom opasnošću zbog njene ideologije, povijesti i rase.

“Ovo je doista borba s drugom civilizacijom i drugom ideologijom”, rekla je Kiron Skinner.

Kako je moguće da takvo što nastaje u glavama visokoobrazovanih američkih dužnosnika? Riječi o suprotstavljanju bijelih i nebijelih rasa zvuče osobito intrigantno zato što dolaze iz usta Afroamerikanke Skinner.

Godinama je referentna knjiga mnogih američkih političara i diplomata esej svjetski poznatog futurologa i sociologa Samuela Huntingtona, “Sukob civilizacija” iz 1996., čiji su izvorni postulati objavljeni nekoliko godina ranije u istoimenom članku u vodećem časopisu Foreign Affairs. Huntington je svoju knjigu posvetio konceptu etnokulturne podjele civilizacija.

Prema autoru, budući ratovi se neće voditi između zemalja, već između kultura. Huntington je smatrao da je rat u bivšoj Jugoslaviji, kao i nepopustljivost između Indije i Pakistana, bio “međucivilizacijski sukob”.

On je identificirao devet vrsta civilizacija: zapadnu, pravoslavnu, islamsku, hinduističku, kinesku, japansku, latinoameričku, afričku i budističku. Huntington je smatrao da će se predanost Zapada “univerzalnim vrijednostima” i demokraciji u najširem smislu susresti sa sve većim protivljenjem drugih civilizacija, prvenstveno kineske i islamske.

Njegovi su zaključci više puta kritizirani. Na primjer, lingvist i filozof Noam Chomsky je napomenuo da Huntingtonov koncept služi kao prikladan izgovor za agresivni hegemonizam Sjedinjenih Država nakon Hladnog rata, kada je s pozornice sišao Sovjetski Savez.

Kada je Kiron Skinner spomenula “akutni sukob civilizacija”, ona je citirala teoriju Samuela Huntingtona.

Kineski dužnosnici su rekli da se američki sukob s Kinom prikazuje kao rasni rat zato što Washington ne pruža uvjerljive argumente o svojoj moralnoj ispravnosti, već preferira proglasiti međucivilizacijski sukob. Kao slona u trgovini porculana, Sjedinjene Države međunarodna zajednica već dugo vremena vidi u nepovoljnom svjetlu, čime pruža dodatne adute Kinezima, koji su više puta trpjeli strane “gospodare” u vlastitoj zemlji.

Postoje mnogi razlozi zbog kojih kineska politika pod kontrolom KP Kine može biti predmet prigovora stranih promatrača. No, proglasiti sukob zapadnog svijeta i kineske civilizacije samo zato što su oni u osnovi “drugačiji” je izdaja “zapadnih vrijednosti”, koje se uz pomoć napredne liberalne agende posljednjih desetljeća nameću diljem svijeta.

Čini se da će dužnosnici Trumpa uskoro početi govoriti o novoj “žutoj opasnosti”, koristeći se propagandnim klišeima s početka prošlog stoljeća kada se govorilo o kineskim imigrantima ili Japancima tijekom Drugog svjetskog rata.

Stoljeća prolaze, ali čini se da se u američkom odnosu prema ostatku svijeta ništa ne mijenja. Uzimajući u obzir činjenicu koliko je njihova civilizacija tada bila razvijena. George Washington je znao tvrditi da bi Kinezi trebali biti bijeli.

Mnogi u upravama predsjednika Dwighta Eisenhowera i Johna Kennedya nisu vjerovali Kinezima, čisto zbog njihove rasne predrasude prema Azijcima. Kada Hillary Clinton govori da su “Sjedinjene Države sjajne zato što su dobre”, a savjetnik Trumpa za nacionalnu sigurnost John Bolton najavljuje oživljavanje Doktrine Monroe za podjarmljivanje Latinske Amerike, vidimo različite manifestacije jednog te istog američkog imperijalističkog hegemonizma.

Trumpova doktrina je trgovinski rat s Kinom pretvorila u jednu od glavnih obveza sadašnje američke administracije. Ali ulaziti u sukob s Kinom iz rasne pozicije i pod krinkom “druge civilizacije” Trumpova doktrina se pretvara u nepotrebno rizičnu i agresivnu vanjsku politiku. Stav visokih američkih dužnosnika i stratega koji međunarodne odnose vide kao arenu u kojoj se sukobljavaju razni civilizacijski modeli u najgorem slučaju može ugroziti samu civilizaciju. Oni su uvjereni kako neće biti ugrožen “američki način života” i njihove “univerzalne vrijednosti”, ali ostali ne misle tako.