Subota 04. 05. 2019 – Trump – Sjeverna Koreja – Ukrajina – Muslimansko bratstvo

Iako je Peking ranije jasno demantirao svaku glasinu u tom smislu, američki predsjednik Donald Trump je izjavio je kako Kina želi biti dio “nuklearnog sporazuma” između Rusije i Sjedinjenih Država. Tijekom telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Trump je razgovarao o “mogućnosti zaključivanja trilateralnog sporazuma, umjesto bilateralnog”, kojeg je Washington nedavno raskinuo.

Trump je rekao kako je prije razgovora s Putinom govorio je o toj temi s kineskom stranom, a Peking je izrazio želju da “bude dio ovog dogovora”. Prema Trumpu su u Kini “bili inspirirani za taj dogovor, možda čak i više nego za pregovore o trgovini”.

Prema Trumpu, pregovori s Rusijom mogu započeti vrlo brzo, a kasnije će im se pridružiti i Kina. Trump je nadolazeći posao nazvao “sveobuhvatnim”. “Razgovarat ćemo o neširenju nuklearnog oružja i nuklearnom sporazumu”, kazao je američki predsjednik.

Međutim, komentirajući Trumpove riječi je Oleg Morozov, član Odbora za međunarodnu suradnju Vijeća Federacije, izjavio: “Izraz “ugovor” je loš i za Rusiju i za Kinu. Ugovor znači kupiti i prodati. Mi ne trgujemo s nuklearnom sigurnosti svijeta.” Prema njegovim riječima, Moskva i Peking vjeruju da bi se sporazumi trebali temeljiti na “strateškim načelima”, a sve ostalo je lukavstvo. Ruski dužnosnik je dodao kako bi Sjedinjene Države trebale objasniti prednosti hipotetskog nuklearnog sporazuma Rusiji i Kini, inače “ni Rusija ni Kina neće sudjelovati u bilo kojem dogovoru”.

Ranije je Trump predložio Moskvi i Pekingu da se riješe nuklearnog oružja, što je također jedna od njegovih izjava bez ikakvog smisla i sadržaja.

Sjeverna Koreja provela nova raketna testiranja

Odmah nakon telefonskog razgovora ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovog američkog kolege Donalda Trumpa, tijekom kojeg su raspravljali o gorućim pitanjima u globalnoj areni, između ostalog i denuklearizaciji Korejskog poluotoka, čelnik Sjeverne Koreje i vojni vrh zemlje su proveli nova raketna testiranja.

Jutros rano je prvo objavljena vijest da je testiran projektil kratkog dometa, da bi Zajednički odbor načelnika stožera Južne Koreje nedugo potom izvijestio da je Sjeverna Koreja jutros, kako se ispostavilo, lansirala nekoliko raketa kratkog dometa odjednom. Prvi projektil je lansiran u smjeru Japana, ali je Tokio potvrdio da nije dosegao njihove granice i pao je u vode Japanskog mora.

Južnokorejska vojska je primijetila da je bilo nekoliko sjevernokorejskih raketa koje su lansirane prema Japanu i prije pada su letjele od 70 do 100 km. Predsjednik Južne Koreje Moon Jae-in je nakon raketnih testiranja na sjeveru odmah sazvao hitnu sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost, na kojem je razgovarao s ministrom obrane Chong Gen Doom i načelnikom obavještajnih službi Su Hongom.

Južnokorejski ministar vanjskih poslova Kan Gen Hwa i čelnik američkog State Departmenta Mike Pompeo održali su telefonske razgovore o testovima u Sjevernoj Koreji. Nakon razgovora, je ministarstvo vanjskih poslova u Seulu izdalo je posebnu izjavu. “Obje strane složile su se pažljivo razmotriti ovu situaciju i nastaviti komunikaciju, dok provode dodatne analize”, priopćilo je južnokorejsko ministarstvo vanjskih poslova.

Podsjetimo da je Kim Jong-un obavijestio Washington da neće biti pregovora ako će se govoriti samo o denuklearizaciji Sjeverne Koreje, već cijelog Korejskog poluotoka, kao da na budućim pregovorima više ne želi vidjeti državnog tajnika Mikea Pompea, koji stvara negativnu atmosferu u razgovorima dvije strane.

Najnovija raketna testiranja su i potvrda da Kim Jong-un, usprkos nedavnim razgovorima s Vladimirom Putinom, neće dozvoliti da druge zemlje, bez sudjelovanja predstavnika Sjeverne Koreje, odlučuju o njenoj budućnosti.

Ukrajina predviđa raskid veza s Gazpromom i pregovara kupnju američkog plina

Direktor ukrajinskog Naftogaza, Andrej Kobolev, je za kijevski ured Glasa Amerike rekao kako je uvjeren da se Moskva priprema za plinski rat protiv Kijeva, jer je zainteresirana za stvaranje umjetne krize u urušenom ukrajinskom gospodarstvu.

U strahu su velike oči, stoga direktor Naftogaza tu krizu vidi već u siječnju sljedeće godine, a taj se sukob može, po njegovom mišljenju, može nazvati “plinskim ratom”. Budući da je takav scenarij vrlo vjerojatan za Kijev, sada mora tražiti alternativu.

Uoči 2. svibnja je Kobolev dužnosnik najavio neizbježnost pregovora s Gazpromom o produljenju sadašnjeg sporazuma o tranzitu. Ne postoje druge opcije za Rusiju i Gazprom ne može ostaviti teritorij Ukrajine bez plina, budući da, prema Kobolevu, “duguje novac Naftogazu”. Sadašnji ugovor između Gazproma i Naftogaza za tranzit plina u Europu ističe krajem ove godine. Predviđajući gubitke, Kijev je počeo zahtijevati oko 12 milijardi dolara od “agresora”, kako ne bi bankrotirao.

Apetiti Naftogaza su rasli i tvrtka je predložila da Moskva u novom sporazumu o tranzitu predvidi rezervaciju od 60 milijardi kubnih metara za tranzitni kapacitet Ukrajine za razdoblje od 10 godina. Moskva nije ni odgovorila na ove liste želja, ali je odavno izjavila da će održati tranzit kroz ukrajinski plinski transportni sustav, ako on bude imao ekonomsku opravdanost, te ako se uravnoteže interesi u obvezama stranaka.

Uplašen politikom premijera Groismana, Kobolev je u slučaju gubitka ruskog plina spreman čak na kupnju plina iz Sjedinjenih Država. U tom slučaj na će na dobitku biti Poljska, kojoj će njezini LNG terminali služiti samo za preprodaju skupog američkog ukapljenog plina Ukrajini. “Pregovaramo o mogućnostima kupnje američkog plina i moram reći sa smo došli vrlo blizu rješenja. To još nije konačna odluka, ali postoji interes za obje strane”, odgovorio je Kobolev na pitanje američke novinarke o toj mogućnosti.

Reuters: Trump se sprema Muslimansko bratstvo proglasiti terorističkom organizacijom

Američki predsjednik Donald Trump radi na proglašenju Muslimanskog bratstva za terorističku organizaciju, što će dovesti do sankcija protiv jednog od najstarijih i najutjecajnijih islamističkih pokreta u arapskom svijetu, prenosi Reuters.

Podsjetimo da su Muslimansko bratstvo na listu terorističkih organizacija stavili Sirija, Egipat, Rusija, ali i Saudijska Arabija, Bahrein i UAE, te sigurnosni savez ODBK kojeg čine bivše sovjetske republike bliske Moskvi. Ovo bi bio veliki udarac Turskoj i Kataru, gdje je ovaj pokret dio državnih struktura, dok je u Turskoj baza vladajuće Stranke pravde i razvitka predsjednika Erdogana.

Muslimansko bratstvo se protivilo američkoj invaziji na Irak 2003. godine i kritiziralo je američku nazočnost na Bliskom istoku. Međutim, administracija Donalda Trumpa ga je odlučila zabraniti tek sada. Egipatski predsjednik Abdel Fattah Al-Sisi, tijekom posjeta Bijeloj kući prije tri tjedna, zatražio je od Trumpa da pokret proglasi terorističkom organizacijom.

Reuters navodi kako ovaj korak može približiti američku vladu njenim arapskim saveznicima, što je važno za Washington u suprotstavljanju Iranu. Egipatski saveznik u Libiji, general Kalifa Haftar, 2014. godine je Muslimansko bratstvo nazvao “međunarodnom špijunskom mrežom”. Poznato je da je Trump još 2017. naredio analizu mogućih posljedica uključivanja Muslimanskog bratstva na popis terorističkih organizacija, ali odluka još nije donesena. Ako se SAD odluče na ovaj korak, to će značiti neizbježan sukob s Turskom i Katarom, stoga ovu informaciju Reutersa treba uzeti s rezervom.