Subota 06. 04. 2019.

Triler u Švedskoj – Rus oteo svoje udomljene kćeri i pobjegao pod zaštitu Poljske

Odluka švedskih socijalnih službi da se tri djevojčice iz kršćanske obitelji uzmu biološkom roditelju smjeste u udomiteljsku muslimansku obitelj porijeklom iz Libanona izbio je  međunarodni skandal koji uključuje i Poljsku. Naime, švedske socijalne službe su pokušale smjestiti troje djece Denisa Lisova u muslimansku udomiteljsku obitelj, nakon čega je ruski otac uzeo svoje kćeri i pobjegao iz Švedske. Denis Lisov došao je u Švedsku prije sedam godina. 2017. se njegova supruga razboljela i socijalne službe su mu odlučile oduzeti djecu na temelju toga što nije imao punu zaposlenost i stoga nije mogao voditi brigu o njima. Kćerke su odlučili smjestiti u muslimansku libanonsku obitelj. Lisova obitelj bi službeno zadržala skrbništvo nad djecom, ali bi ih imala pravo vidjeti samo šest sati tjedno, izvijestila je švedska novinska agencija Samhällsnytt. Prema Babenku Hanzadijanu, koji zastupa Lisove, otac i majka nisu imali priliku ostvariti svoja prava, a djevojke nisu htjele ostati tamo. Nakon što su njegove kćeri provele više od godinu dana u libanonskoj obitelji, oko 300 kilometara od njihovog oca, Denisu je bilo svega dosta. Uzeo je kćeri i odlučio se vratiti u Rusiju. Međutim, zaustavljen je na zračnoj luci u Varšavi, budući da su švedske vlasti prijavile nestanak njegovih kćeri. U tom je trenutku odlučio zatražiti azil u Poljskoj. Poljski sud je presudio da je švedska socijalna služba prekršila konvenciju EU koja zabranjuje smještaj djece u drugo kulturno okruženje u inozemstvu. Sud je također napomenuo da prava Lisova na očinstvo nisu ukinuta, zbog čega djeca mogu ostati kod oca. “Djeca imaju vrlo jaku vezu s ocem, a kad sam razgovarao s njima, rekli su mi da žele ostati s njim i da ga vole i ne žele se odvojiti od njega”, rekao je sudac Janeta Seliga-Kaczmarek, citira Samhällsnytt. Prema Lisovim riječima, najmlađe djevojke ništa nisu razumjele, ali je najstarija imala problema s prilagođavanjem okruženju libanonske muslimanske obitelji. Njihov odvjetnik Bartosz Lewandowski je poručio kako je sada obitelj sretna i da se nakon prve noći provedene zajedno sada odmara. Djelovanje suda pohvalile su i poljske vlasti. “Sud je odlučio da djeca ostanu kod oca. Posao je dobro odradila policija i granična policija”, rekao je poljski ministar unutarnjih poslova Joachim Brudziński. U Švedskoj socijalne službe imaju mogućnost odmah oduzeti djecu i mlade do 19 godina, jer postojeće zakonodavstvo ima vrlo stroga pravila za zaštitu djecu ili mladih u hitnim situacijama. Zašto su socijalne službe odlučile oduzeti kćeri Lisova ostaje nepoznato.

Turska Washingtonu uputila ultimatum

Sjedinjene Države i Turska su i dalje u sukobu zbog namjere Ankare da kupi sustave protuzračne obrane S-400 od Rusije i Washington stalno upozorava tursku stranu na “teške posljedice” ako nastavi s akvizicijom. Nakon što je njegov američki kolega Mike Pence dao Ankari ultimatum pitanju kupnje ruskih sustava S-400, potpredsjednik Turske Fuat Oktay je poslao snažno upozorenje Sjedinjenim Državama. Na Twitteru je Oktay naizgled oponašao Penceovu izjavu, pozivajući Washington da izabere između preostalog prijatelja Ankare i potpore kurdskim milicijama u Siriji koje Turska zbog povezanosti s Kurdistanskom radničkom strankom smatra teroristima. “Sjedinjene Države moraju izabrati. Želi li ostati saveznik Turske ili riskirati naše prijateljstvo udruživanjem snaga s teroristima kako bi potkopali obranu NATO saveznika?”, poručio je Fuat Oktay.

Teheran upozorava da će američku vojsku proglasiti terorističkom organizacijom

Iran će američku vojsku uvrstiti na popis terorističkih organizacija, ako se Bijela kuća odluči tako kvalificirati Iransku revolucionarnu gardu (IRGC). Izjava je uslijedila nekoliko sati nakon što je WSJ izvijestio o planovima Bijele kuće da 8. travnja Iransku revolucionarnu gardu službeno proglasi stranom terorističkom organizacijom. Ako SAD to poduzmu, tim bi potezom Sjedinjene Države po prvi put službeno na crnu listu terorista stavile regularnu vojnu postrojbu zemlje članice Ujedinjenih naroda. “Ako se Revolucionarna garda stavi na američki popis terorističkih skupina, stavit ćemo tu vojsku na terorističku crnu listu pored ISIL-a”, rekao je na Twitteru Heshmatollah Falahatpisheh, šef parlamentarnog odbora za nacionalnu sigurnost Irana. I Teheran i Washington su se međusobno optuživali da podupiru terorizam i doslovno ili figurativno međusobne akcije nazivali  “terorističkim”. Međutim, službenog dokumenta ove vrste nije bilo i time bi se stvorio presedan prema kojem bi se bilo koja vojska ili vojna jedinica, kao što je ruski GRU ili kubanske postrojbe za specijalne operacije, uključujući u inozemstvu, mogle proglasiti teroristima. Odluku o određivanju neke skupine kao terorističke organizacije donose državni tajnik, američki državni odvjetnik i ministar financija, ako Kongres ne blokira njihovu odluku. Oni neku organizaciju mogu proglasiti terorističkom, međutim, od američkog žalbenog suda se može zatražiti da preispita odluku. U ovom trenutku je IRGC već sankcioniran od strane Washingtona, budući da je ministarstvo financija Iranskoj revolucionarnoj gardi uvelo sankcije u listopadu 2017. pod upravnim nalogom koji je izdan još za vrijeme administracije Georgea W. Busha.

Američka uprava još jednom “ozbiljno razmatra vojnu opciju protiv Venezuele”

Zbog događaja u toj zemlji, američka vlada ozbiljno razmatra vojnu opciju protiv Venezuele, izjavio je novinarima visoki dužnosnik Trumpove administracije. “Iskreno, vojna opcija, kao što je rekao predsjednik Trump, i dalje ostaje na stolu. To je vrlo ozbiljna opcija. Očito, nitko to ne bi volio vidjeti, se ozbiljno razmatra”, rekao je jučer američki dužnosnik. Visoki dužnosnik Trumpove administracije izjavio je novinarima kako su Sjedinjene Države, na zahtjev Narodne skupštine zemlje i Juana Guaidóa, uvele novi krug sankcija protiv brodova i tvrtki povezanih s venecuelanskim naftnim gigantom PDVSA. Jučer je američki potpredsjednik Mike Pence najavio sankcije za 34 broda koja su u vlasništvu ili kojima upravlja tvrtka PDVSA, kao i za dvije tvrtke koje prenose venecuelansku naftu na Kubu. “Postupili smo na zahtjev venecuelanske Narodne skupštine i nekih njihovih brodova koji su uključeni u ovaj prijevoz i otpremu, kao i preko 30 brodova, mislim da je 34 brodova koji pripadaju PDVSA također sudjeluju u tim isporukama”, rekao je službenik. Sjedinjene Države su već su uvele kazne za državnu naftu kompaniju u Venezueli PDVSA, blokirajući imovinu tvrtke vrijednu 7 milijardi dolara koja je ostala pod američkom jurisdikcijom. Reagirajući na američka ograničenja i pritisak, ustavni  predsjednik Nicolas Maduro je obećao je povećati proizvodnju za dodatnih milijun barela nafte dnevno i za sada PDVSA oporavlja proizvodnju, zahvaljujući ogromnom porastu narudžbi teške venecuelanske nafte iz Kine.