Subota 18. 05. 2019. – Golan – Prijatelji Sirije – Vijeće Evrope – Zelenski

Iz zračnog prostora Golana Izrael raketirao okolicu Damaska

Izraelsko ratno zrakoplovstvo je provelo još jedan napad na područje Sirije. Ovaj put je zračnim napadima bilo izloženo područje oko Damaska. Sinoć su izraelski zrakoplovi započeli raketni napad na periferiji Damaska. U početku su sirijski izvori rekli da su izraelske zračne snage napad provele s područja susjednog Libanona. Međutim, kasnije se pokazalo da su udari provedeni iz zračnog prostora nad Golanskom visoravni. Važno je napomenuti da je jučer zrakoplov Boeing 747-2J9F, registracijskog broja EP-SHB iz Irana, sletio u zračnu luku u sirijskoj prijestolnici. Meta napada je najvjerojatnije bila roba iskrcana iz iranskog zrakoplova. Detaljnih informacija o šteti od zračnog napada nema, ali su brojni sirijski mediji izvijestili da su gađani iranski vojni objekti i skladišta jugozapadno od Damaska. Prema izvješćima sirijskih medija, sustavi protuzračne obrane sirijske vojske su uspjelo oboriti nekoliko izraelskih projektila. Izraelske snage još nisu komentirale incident.

Europski “Prijatelji Sirije” arapskoj zemlji produljili sankcije za još godinu dana

Europska unija je produžila sankcije nametnute Siriji za još godinu dana i prema najnovijoj odluci će trajati do lipnja 2020. godine. Iz Vijeća EU je objavljeno da u skladu sa strategijom EU prema Siriji zbog “nastavka represije prema civilima odlučeno da se zadrže restriktivne mjere protiv sirijskog režima i njegovih pristalica”. Novom odlukom je ažurirana lista od 270 osoba prema kojima se provode sankcije zabrane putovanja i zamrzavanja imovine. Osobe koje su nedavno dodane na listu imale su ulogu i kad je riječ o nikada dokazanoj upotrebi kemijskog oružja. S liste od prošle godine je skinuto pet osoba koje su poginule, te dvije organizacije. Međutim, na listi se i dalje nalazi 70 sirijskih tvrtki i organizacija.

Rusija se može vratiti u Vijeće Europe

Vijeće Europe spremno je dati Rusiji pravo glasa u svojoj Parlamentarnoj skupštini (PACE), kojeg je Moskva izgubila zbog, navodno pripajanja Krima 2014. godine, stoji u izjavi koju su usvojili ministri vanjskih poslova 47 država članica Vijeća Europe na sastanku u Helsinkiju u petak, 17. svibnja. U dokumentu, koji je usvojen velikom većinom, navodi se da bi sve države članice Vijeća Europe trebale imati pravo sudjelovati u radu Vijeća Europe i tijelu PACE na ravnopravnoj osnovi. Predstavnici Ukrajine, Gruzije i tri baltičke republike glasovali su protiv tog prijedloga. Armenija i Rusija su se suzdržale. Konačnu odluku o ovom pitanju treba donijeti Parlamentarna skupština Vijeća Europe. Odbor ministara bio je za to da se Rusiji pruži mogućnost da hitno imenuje izaslanstvo koje će sudjelovati na plenarnoj sjednici PACE-a krajem lipnja. Na ovom sastanku bit će donesene vrlo važne odluke. Bit će izabran novi glavni tajnik Vijeća Europe, kao i nekoliko sudaca Europskog suda za ljudska prava (ECHR). Rusi će se i dalje moći obratiti Europskom sudu za ljudska prava, a njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, komentirajući odluku iz Helsinkija, napisao je na Twitteru: “Dobro je što smo se složili da će Rusija ostati u Parlamentarnoj skupštini i Vijeću Europe, posebno zato što zadržava pravo milijuna Rusa da se žale Europskom sudu za ljudska prava.” Naravno, to ne znači da Vijeće Europe i PACE priznaju Krim za dio Rusije. PACE jednostavno treba ruski novac, zbog kojeg je tijelo spremno žrtvovati Ukrajinu i svoja načela. “Europski partneri” imaju cijenu, a između načela i novca će izabrati novac, što nije najbolji način kada govore o njihovom integritetu. Lako je primijetiti i da su svi napori Ukrajine bili su nemoćni pred financijskim interesom. S druge strane se otvara pitanje treba li Rusija uplaćivati u fond Vijeća Europe s takvim “partnerima”? Ako su to “plaćeni partneri”, čija je stvarna subjektivnost minimalna, upitno je koliko su potrebni Moskvi. Na kraju je cijena europskog integriteta bila jednaka razini ruskih financijskih doprinosa.

Zelenski će ipak biti predsjednik – Porošenkov klan čekaju duga i teška suđenja

Unatoč opstrukciji prevratničke elite u Kijevu, koja je zemljom vladala od 2014. Godine, na pritisak Bruxellesa, skupine G7 i Washingtona će Vladimir Zelenski ipak uskoro biti inauguriran za predsjednika Ukrajine. Predstojeća inauguracija novoizabranog predsjednika Vladimira Zelenskog će se, kako tvrdi Jekaterina Zelenko, tiskovna tajnica ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova, održati uskoro, a potvrde o dolasku na ceremoniju su došle od pet predsjednika različitih zemalja. Dužnosnica je rekla  kako će doći čelnici Latvije, Litve, Estonije, Gruzije i Mađarske, a dolazak je potvrdio i pomoćnik potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič. Jekaterina Zelenko je istaknula kako će među službenim delegacijama na inauguraciji biti i političari nižeg ranga. Vlade i parlamenti Europske unije i skupine G7 će poslati svoje predstavnike. Svečana inauguracija će se održati u ponedjeljak 20. svibnja u zgradi parlamenta. Ranije je tim Zelenskog predložilo inauguraciju 19. svibnja, ali su pod raznim izgovorima zastupnici Bloka Porošenko u Vrhovnoj Radi odgađali preuzimanje dužnosti novog predsjednika. Zato je, smatra političar, čekanje inauguracije trajalo duže od svih prethodnih, čak 29 dana. U međuvremenu su ostavke na dužnost podnijeli čelnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine Aleksandar Turčinov i ministar vanjskih poslova Pavel Klimkin. Sud u Kijevu je pokrenuo postupak za zabranu putovanja izvan Ukrajine za odlazećeg predsjednika Petra Porošenka, predsjednika vrhovne Rade Andreja Parubija, premijera Vladimira Groismana i zastupnike parlamentarne frakcije Bloka Porošenko, uz obrazloženje da mogu izbjeći progon zbog mogućih procesa za korupciju i zlouporabi moći. Do sada je njihov status onemogućavao suđenja, kojih će sigurno biti. Naravno, ti procesi neće pogoditi one koji pregovaraju s novom vladom ili su dobili jamstva od Sjedinjenih Država.