Subota 23. 03. 2019.

Još jedan “lav kalifata” iz BiH se predao Kurdima

Još jedan terorist poraženog kalifata porijeklom iz BiH se predao snagama arapsko-kurdskog SDF saveza. Riječ je o Senadu Hasanoviću, koji je se u Siriji bori od 2012. godine. Saznaje se i da je Nusret Imamović, koji je sudjelovao u borbama u redovima Al-Nusra Fronta u Siriji, pobjegao sa sjevera zemlje u Libiju. Priča o Hasanoviću iz Hadžića, koji je u Siriju je otišao 2012. godine, je posebna. Naime, on se u svibnju  2013. vratio u BiH da bi pronašao suprugu. Šerijatski se vjenčao sa Sadžidom Dedić da bi u rujnu iste godine opet otišao u Siriju, ovaj put sa suprugom. Borio se pod imenom Abu Dudžan u jedinici Bajre Ikanovića, a zatim u jedinici Rame Pazare.

Sudjelovao je u borbama kod grada Kobane u kojima je i ranjen. Svjedok pokajnik je policiji u Sarajevu izjavio: “Imao je FB profil pod imenom Ebu Rukaja. Imao je mnogo novca, nosio je uvijek dobre uniforme i ličio na kriminalca. Za njega se govorilo da je najbolji borac iz Bosne, da je ubio mnogo neprijateljskih vojnika.

Nakon pogibije Rame Pazare preuzeo je komandu nad njegovom jedinicom. Znam da je ostao u okruženju u gradu Manbiju.” Tek u prosincu 2016. Interpol je za Hasanovićem raspisao crvenu tjeralicu zbog terorizma. Ranije, 2007. godine, sud u BiH osudio ga je na šest mjeseci zatvora zbog posjedovanja ilegalnog oružja i eksplozivnih sredstava.

Novi ruski helikopter Mi-28NM poslan u probne borbe u sirijski Idlib

Po prvi put je najnoviji ruski jurišni helikopter Mi-28NM sudjelovao u borbenim operacijama kao dio ruskih snaga u Siriji. Proveo je napade na položaje i ciljeve “umjerenih oporbenih” militanata u južnom dijelu islamističke enklave Idlib. Jučer su teroristi skupine Jaish Al-Izza snimili kako najnoviji ruski helikopter Mi-28NM u paru s Mi-35M napada položaje militanata oko grada Lataminah, na samom sjeveru sirijske provincije Hama.

Militanti su na svojoj internetskoj stranici izvijestili da su na istom mjestu uspjeli oboriti ruski dron Orlan-10, koji se bavio korekcijom helikopterskih udara. Ranije tijekom dana je potvrđeno da su prvi helikopteri “Noćni lovac” Mi-28NM stigli na terenska ispitivanja u rusku zračnu bazu Hmeymim u sirijskoj provinciji Latakija, gdje će prvi put biti uključeni u stvarne terenske i borbene uvjete prije početka serijskih kupnji za potrebe Ministarstva obrane Ruske Federacije.

Helikopter Mi-28NM je dodatna modernizacija već klasičnog Mi-28N. Radovi na helikopteru započeli su 2009. godine. Helikopter je opremljen potpuno novim senzorima koji mu omogućavaju kružni pregled, a imat će i novo precizno oružje, moderan sustav upravljanja s elementima umjetne inteligencije i “staklenu kabinu” u kojoj praktički nema mehaničkih instrumenata i klasičnih upravljačkih ploča.

Podsjetimo da je zamjenik ruskog ministra obrane Aleksej Krivoručko 7. ožujka rekao da će ministarstvo uskoro zaključiti ugovor o isporuci prvih moderniziranih helikoptera Mi-28NM i vojska će dobiti šest ili 18 helikoptera. Istodobno je kupljeno 10 teških transportnih helikoptera Mi-26T2V, više od desetak napadačkih helikoptera Mi-28MN, te izviđačkih i napadačkih helikoptera Ka-52.

UN, Rusija, Iran i Turska protiv izraelske i politike Trumpa o Golanu

Vijeće UN-a za ljudska prava je petak je kritiziralo širenje izraelskih naselja na okupiranoj sirijskoj Golanskoj visoravni. Rezolucija protiv Izraela je usvojena samo dan nakon odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa da prizna izraelski suverenitet nad spornim teritorijem. Međunarodno tijelo za ljudska prava zahtijeva okončanje izraelske ekspanzije na sirijskom Golanu.

Usvojena je rezolucija koju je u ime Organizacije islamske konferencije podnio Pakistan. Za rezoluciju je glasalo 26 država, 16 je bilo protiv i 5 suzdržanih. Zemlje EU, uključujući Veliku Britaniju, glasale su protiv rezolucije. Sjedinjene Države, podsjećamo, prošle su godine napustile Vijeće za ljudska prava UN-a, optužujući ovo tijelo za anti-izraelsku pristranost, tako da nisu ni sudjelovale na sastanku.

Rezolucija od 22. ožujka poziva Izrael da prestane graditi naselja, prestati nametati izraelsko državljanstvo i izraelske osobne iskaznice sirijskim građanima na Golanu i da zaustaviti represivne mjere. “Usvajanje rezolucije bi trebalo dati jasan signal okupacijskoj sili i svima koji podupiru Izrael u ovom Vijeću i šire”, rekao je Husam Edin Aala. sirijski veleposlanik pri UN-u u Ženevi.

Sirijci su uvjereni da Sjedinjene Države, sa svojom “glupošću i bahatošću”, nemaju pravo odlučivati o sudbini ove regije, a svaki korak priznavanja suvereniteta Izraela nad Golanom je “ilegalni čin bez ikakvog utjecaja”. Sirijski saveznici, Rusija i Iran, ali i Turska, osudili su stav i tvrdnje Trumpa. “Trumpove osobne odluke dovest će do krize u regiji”, izjavio je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova, opisujući ih kao “nezakonite i neprihvatljive”.

Rusija je izjavila da će Trumpovi komentari ozbiljno destabilizirali regiju i izrazila je nadu da je ta izjava predsjednika Sjedinjenih Država bila samo deklarativna. Turska se složila kako bi takav potez Sjedinjenih Država Bliski istok gurnuo na rub nove krize, jer se okupacija Golanske visoravni ne može legalizirati.

Mađarska postaje ključni partner Gazproma u istočnoj EU

Mađarsko ministarstvo vanjskih poslova je objavilo da je postignut sporazum s izvršnim direktorom Gazproma Aleksejom Millerom o nastavku opskrbe plinom i nakon 2019., unatoč nedostatku sporazuma o tranzitu između Moskve i Kijeva. Mađarska vlada je dobila jamstva od ruske strane, a bilateralni sporazum više neće ovisiti o hirovima ukrajinskih vlasti.

“Danas smo generalni direktor Gazproma i ja postigli dogovor da će Gazprom sljedeće godine isporučivati plin Mađarskoj, bez obzira na sporazum o tranzitu plina između Ukrajine i Rusije”, izjavio je mađarski ministar. Gazprom ukazuje na značajan porast izvoza plina u Mađarsku i da je prošle godine Budimpešta povećala kupnju za 9,3%, te kupila 7,6 milijardi kubnih metara. Od početka ove godine do danas je ruski plinski div već isporučio 1,3 milijarde kubnih metara plina u Mađarsku, što je za 12,1% više u odnosu na isto razdoblje 2018. godine.

Uprava Gazproma je istaknula da su na sastanku s mađarskim ministrom vanjskih poslova govorili o provedbi novih projekata. Obje strane razmatraju dugoročnu suradnju u energetskom sektoru i namjeravaju zajednički razviti transportni sustav plina istočne Europe. Podsjetimo da od kraja studenog 2015. Kijev nije izravno kupovao plin iz Rusije, već i dalje ruski plin uvozi preko zemalja EU. Dva ugovora potpisana 2009. godine između Gazproma i Naftogaza za tranzit preko Ukrajine ističu krajem ove godine.