Susret iranskog, iračkog i sirijskog vojnog vrha i mogući napad Izraela na ciljeve u Siriji

U nedjelju je u Damasku održan trilateralni sastanak načelnika glavnih stožera vojske Iraka, Irana i Sirije.

Načelnici glavnog stožera Iraka i Irana su u nedjelju posjetili sirijski grad Damask kako bi održali tripartitni sastanak sa sirijskim kolegom, izvijestila iranska novinska agencija Fars.

“Načelnik Glavnog stožera iranskih oružanih snaga general Mohammad Hosein Bagheri predvodio je vojno izaslanstvo u Damasku s ciljem sudjelovanja na tripartitnom sastanku o borbi protiv terorizma”, navodi Fars News.

“Posjet generala Bagherija je usmjeren na razvoj vojne obrambene suradnje i na provođenje konzultacija o borbi protiv terorizma i vojnoj koordinaciji između Irana, Iraka i Sirije”, navodi list.

Osim praćenja mehanizama za uspostavu stabilnosti i sigurnosti u regiji, posjet također uključuje inspekcijski obilazak iranskih vojnih savjetnika u Siriji.

U istom kontekstu, načelnik Glavnog stožera iračke vojske, general Othman Al-Ghanmi, uputio se u Damask kako bi sudjelovao na sastanku.

Irak, Sirija i Iran se danas smatraju za tri ključne zemlje takozvane Osovine otpora na Bliskom istoku, podržavajući jedni druge u smislu nacionalnog suvereniteta i borbe protiv imperijalizma i terorizma.

Vojni zapovjednici su se složili da će službeno otvoriti granice između Sirije i Iraka, zaobilazeći za sada područje Al-Tanfa u kojem su prisutne američke snage i skupina islamističkih militanata. Dogovoreno je da je prelazak granica nužan kako bi se suzbio terorizam i održala aktivna operativna suradnja između tri zemlje.

Sirijski list Al-Watan navodi kako je iranski general Mohammad Bagheri izjavio kako je američka nazočnost u Siriji nezakonita, ali da će biti kratkotrajna.

“Sile koje su u ovoj zemlji bez koordinacije s vladom Sirije napustit će sirijsko tlo prije ili kasnije”, rekao je on nakon što je stigao u Damask.

Također je ukazao na nezakonito prisustvo stranih snaga u Idlibu, gdje je Turska postavila vojne promatračke jedinice duž linije fronta između vlade i islamističkih snaga. Prisutnost Turske u Idlibu je dio dogovora između Ankare i Assadovog saveznika Rusije da se zaustavi krvoproliće na tom području, prenosi Reuters.

Tripartitni sastanak u Damasku i otpor Izraelu

Novinar i stručnjak za Bliski istok Elijah J. Magnier je prije sastanka vojnog vrha Irana, Iraka i Sirije u Damasku pisao kako Sirija i njezini saveznici pripremaju svoje projektile za nadolazeću bitku s Izraelom, koji će sigurno biti lansirani ako Tel Aviv odluči otvoriti vatru na važne vojne položaje pod kontrolom sirijske vojske.

Dobro obaviješteni izvori kažu kako sve ovisi o smjeru izraelskih izbora. Ako premijer Benjamin Netanyahu procijeni da su njegove šanse dovoljno visoke za osvajanje drugog mandata, neće se usuditi krenuti u novi sukob sa Sirijom i njezinim saveznicima. Datum sljedeće bitke bit će odgođen. Ali ako vidi da će izgubiti izbore, tada mogućnost pokretanja bitke postaje vrlo visoka. Ozbiljna bitka između Izraela sa Sirijom i Iranom s druge strane bila bi dovoljna za odgodu izbora. Netanyahu nema mnogo izbora: ili će pobijediti na izborima i odgoditi sudski postupak protiv njega, ili odlazi u zatvor.

Američko Europsko zapovjedništvo (EUCOM) je nedavno poslalo vojne zrakoplove, 200 američkih vojnika i protubalističke raketne obrambene sustave THAAD u južni Izrael. Službeni razlog za primjenu ovog modernog i sofisticiranog sustava je priprema za zajedničke vježbe između Izraela i SAD-a. THAAD će unaprijediti već postojeće izraelske sustave obrane od raketnih napada “Iron Dome”, “David Sling” i “Arrow”.

“SAD ne vjeruju u izraelski sustav, pa je THAAD raspoređen kako bi presreo sve projektile koje bi lansirale sirijske ili iranske snage raspoređene u Siriji, koje su obećale odmazdu u slučaju da se Netanyahu odluči na ofenzivu. Sirija i Iran su obećali su trenutnu odmazdu ako Izrael bombardira bilo kakve značajne vojne položaje u tim zemljama. Zbog toga su SAD odlučile sudjelovati u tom sukobu, uvjerene da će svaka buduća bitka biti razorna za sve strane”, piše Elijah J. Magnier.

Posjet predsjednika Bashara Al-Assada Teheranu je jasno pokazao svima koji su uključeni u sirijski rat, posebno Europskoj uniji i Sjedinjenim Državama, da Damask nikada neće tražiti od Irana da se povuče iz Sirije kako bi udovoljio trećim stranama ili u zamjenu za obnovu ili normalizaciju odnosa između Arapa i Sirije ili između Zapada i Sirije.

“Posjet sirijskog predsjednika Iranu pomogao je predsjedniku Putinu da pojasni svom gostu Netanyahuu da Moskva ne može pomoći Izraelu sa njegovim zahtjevom da se Iran izvuče iz Sirije. Odnos između Sirije i Irana je robustan, objasnio je Putin svom gostu, budući da je Damask pozvao Irance, a Rusija nije u poziciji da traži promjenu strateškog odnosa između dvije zemlje”, rekao je izvor Elijaha J. Magniera.

Iran i Turska pokrenuli zajedničku kampanju protiv kurdskih militanata

U kontekstu navodnih napetih odnosa s turskom koje spominje Reuters, treba napomenuti da su jučer turske i iranske snage pokrenule najavljenu zajedničku vojnu operaciju protiv kurdskim militanata u pograničnom području između dvije zemlje.

Turska je pokrenula zajedničku operaciju s Iranom protiv ilegalnih PKK snaga na istočnoj granici Turske, rekao je jučer turski ministar unutarnjih poslova.

“Počeli smo zajedničku operaciju s Iranom protiv PKK militanata na istočnoj granici u 08.00 sati po lokalnom vremenu. Kasnije ćemo objaviti ishod operacije. Uklonit ćemo PKK”, kazao je Süleyman Soylu.

Turska je nedavno govorila o mogućoj zajedničkoj operaciji sa susjedom Iranom kako bi se suprotstavila militantima PKK, ali je ovo prvi put da su turske vlasti potvrdile vojne aktivnosti.

Soylu nije govorio o detaljima operacije, ali je predsjednik Recep Tayyip Erdoğan ranije izjavio kako će to biti operacija protiv skrovišta militanata u Iraku.

Iranske snage sigurnosti se također bore protiv iranske skupine PJAK, podružnice PKK snaga, a obje skupine imaju baze u Iraku.

Iako bez većih borbi, osim u Jemenu, situacija na Bliskom istoku je na prekretnici. Brojni kontakti vojnih dužnosnika, uključujući ruske i turske generale, uz sve manje diplomacije, sugerira povećanu napetost i moguću eskalaciju sukoba, ne samo regularnih vojski protiv nedržavnih entiteta kao što su ISIL, Al-Qaeda ili PKK i njegovi ogranci PJAK i YPG, već i mogući međudržavni sukob koji bi mogao izbiti zbog političke budućnosti Benjamina Netanyahua. U tom smislu je dolazak iračkog generala Othmana Al-Ghanmija posebno važan, ništa manje od vojne suradnje iranske i turske vojske u borbi protiv kurdskih militanata.