Sve je krenulo, odluka Vijeća Europe usvojena, a mi?

Stiže EU  „putovnica“ o cijepljenju manipulacijom riječima. Naši egzibicionisti, političari, misle samo na svoj džep! Zašto šuti predsjednik Vlade, naš „sjajni Bruxelles dečko“!

Na Skupštinskoj raspravi 27. siječnja 2021. (5. zasjedanje) Vijeća Europe usvojena  je Rezolucija 2361 (2021) temeljem dokumenta 15212, izvješće Odbora za socijalna pitanja, zdravstvo i održivi razvoj, kojeg je izvjestiteljica bila  Jennifer De Temmerman.

Tekst Rezolucije 2361: „Cjepiva Covid-19: etička, pravna i praktična razmatranja“ usvojila je Skupština 27. siječnja 2021.

Rezolucija naglašava nedopustivost prisilnog cijepljenja i diskriminaciju ljudi po načelu cijepljenih – necijepljenih.

Rezolucija poziva države da obavijeste građane da cijepljenje nije obvezno i ​​da nitko ne smije biti podvrgnut političkom, socijalnom ili drugom pritisku da se cijepi ako se osoba ne želi cijepiti. Izvještava se o uvođenju  tzv „covid putovnica“  s “potvrdama o cijepljenju” da bi ih trebalo koristiti samo za nadzor učinkovitosti cjepiva i njegovih nuspojava. U obrazloženju teksta rezolucije stoji da je odbijanje cijepljenja pravo zajamčeno člancima 8. i 9. Europske konvencije o ljudskim pravima.

Ali postavlja se pitanje što je s „covid putovnicama“ jer ovdje se kaže kako „potvrde o cijepljenju služe kao prevencija za kontrolu i praćenje bolesti“.

Ovo je čista manipulacija? Ili bolje reći, čista podvala. Što rade naši EU parlamentarci? Zar su svi hipnotizirani? Kako su glasovali? Do završetka ovog teksta taj podatak nisam uspijela pribaviti. A informacija o ovoj Rezoluciji skinuta je s jedne američke stranice!

Zar je moguće da se sve skriva?

Gdje su u svemu ovome građani Hrvatske?  Pojma nemaju. Nitko u RH ni riječi o svemu. Zašto šuti predsjednik Vlade, vrli gospodin Andrej Plenković? Taj „sjani Bruxelles dečko“! S obzirom da većini građana nije dostupna Rezolucija 2361, odlučila sam  je staviti na kraj ovog teksta. Uživajte u obmanama Europske unije.

Rezolucija 2361 (2021)

„Cjepiva Covid-19: etička, pravna i praktična razmatranja“

 Skupštinska rasprava 27. siječnja 2021. (5. zasjedanje) (vidi dokument 15212 , izvješće Odbora za socijalna pitanja, zdravstvo i održivi razvoj, izvjestiteljica: gđa Jennifer De Temmerman).

Tekst usvojila Skupština 27. siječnja 2021. (5. sjednica).

1 Pandemija Covid-19, zarazne bolesti uzrokovane novim koronavirusom SARS-CoV-2, nanijela je mnogo patnje u 2020. godini. Do prosinca je zabilježeno više od 65 milijuna slučajeva u svijetu i više od 1,5 milijuna umrlih. Teret bolesti same pandemije, kao i mjere javnog zdravstva potrebne za borbu protiv nje, opustošili su globalno gospodarstvo, ogolivši već postojeće kvarove i nejednakosti (uključujući pristup zdravstvenoj zaštiti) i uzrokujući nezaposlenost, ekonomski pad i siromaštvo.

2 Brza primjena sigurnih i učinkovitih cjepiva protiv Covida-19 širom svijeta bit će presudna kako bi se suzbila pandemija, zaštitili zdravstveni sustavi, spasili životi i pomogli u obnavljanju globalne ekonomije. Iako su nefarmaceutske intervencije poput fizičkog distanciranja, upotrebe maski za lice, često pranje ruku, kao i isključivanja i zaključavanja, pomogli usporiti širenje virusa, stope zaraze sada ponovno rastu širom većine svijeta. Mnoge države članice Vijeća Europe doživljavaju drugi val koji je gori od prvog, dok njihova populacija sve više doživljava “pandemijski umor” i osjećaju se demotivirano slijediti preporučena ponašanja kako bi zaštitile sebe i druge od virusa.

3 Međutim, čak ni brzo primijenjena, sigurna i učinkovita cjepiva nisu neposredna panaceja. Nakon blagdana krajem 2020. i početkom 2021., s tradicionalnim okupljanjima u zatvorenom, stope zaraze vjerojatno će biti vrlo visoke u većini država članica. Uz to, francuski liječnici upravo su znanstveno utvrdili korelaciju između vanjskih temperatura i stope učestalosti bolesti u hospitalizacijama i smrtnim slučajevima. Cjepiva nedvojbeno neće biti dovoljna za značajno smanjenje stope zaraze ove zime – posebno ako se uzme u obzir da potražnja u ovom trenutku daleko nadmašuje ponudu. Privid “normalnog života” tako se neće moći nastaviti ni u najboljim okolnostima najranije sredinom i krajem 2021. godine.

4 Da bi cjepiva bila učinkovita, presudno će biti njihovo uspješno postavljanje i dovoljan unos. Međutim, brzina kojom se cjepiva razvijaju može predstavljati težak izazov za izgradnju povjerenja u njih. Pravična primjena cjepiva Covid-19 također je potrebna kako bi se osigurala učinkovitost cjepiva. Ako nisu dovoljno široko rasprostranjena na teško pogođenom području neke zemlje, cjepiva postaju neučinkovita u zaustavljanju plime pandemije. Nadalje, virus ne poznaje granice i stoga je u interesu svake zemlje surađivati ​​na osiguravanju globalne nepristranosti u pristupu cjepivima Covid-19. Kolebanje cjepiva i nacionalizam cjepiva sposobni su izbaciti iz kolosjeka dosad iznenađujuće brze i uspješne napore na cjepivu Covid-19,

5 Stoga je međunarodna suradnja sada potrebna više nego ikad kako bi se ubrzao razvoj, proizvodnja i poštena i nepristrana distribucija cjepiva Covid-19. Plan raspodjele cjepiva Covid-19, poznat i kao COVAX, vodeća je inicijativa za globalnu dodjelu cjepiva. Pod vodstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Saveza za cjepiva (Gavi) i Koalicije za inovacije u pripravnosti za epidemije (CEPI), inicijativa povlači sredstva iz zemalja potpisnica za potporu istraživanju, razvoju i proizvodnji širokog spektra Covid -19 cjepiva i pregovarajte o njihovim cijenama. Adekvatno upravljanje cjepivima i logistika opskrbnog lanca, koja zahtijeva međunarodnu suradnju i pripreme država članica, također će biti potrebne kako bi se cjepiva protiv virusa isporučila na siguran i pravedan način. S tim u vezi,

6 države članice već sada moraju pripremiti svoje strategije imunizacije za dodjelu doza na etičan i pravedan način, uključujući odlučivanje kojim populacijskim skupinama dati prednost u početnim fazama kada je zaliha kratka, te kako proširiti cijepljenje kao dostupnost jedne ili više Covid- 19 cjepiva se poboljšava. Bioetičari i ekonomisti uglavnom se slažu da osobe starije od 65 godina i osobe mlađe od 65 godina s osnovnim zdravstvenim stanjima izlažu riziku od težih bolesti i smrti, zdravstveni radnici (posebno oni koji usko surađuju s osobama koje su u rizičnim skupinama), a ljudi koji rade u ključnoj kritičnoj infrastrukturi trebali bi dobiti prioritetni pristup cijepljenju. Ne treba zaboraviti djecu, trudnice i dojilje za koje do sada nije odobreno cjepivo.

7 Znanstvenici su u rekordnom vremenu napravili izuzetan posao. Sada je na vladama da djeluju. Skupština podržava viziju glavnog tajnika Ujedinjenih naroda da cjepivo Covid-19 mora biti globalno javno dobro. Imunizacija mora biti dostupna svima, svugdje. Skupština stoga potiče države članice i Europsku uniju da:

7.1 s obzirom na razvoj cjepiva Covid-19:

7.1.1 osigurati visokokvalitetna ispitivanja koja su zdrava i provode se na etičan način u skladu s relevantnim odredbama Konvencije o ljudskim pravima i biomedicini (ETS br. 164, Oviedo konvencija) i njezinog Dodatnog protokola o biomedicinskim istraživanjima (CETS No. 195), a koji postupno uključuju djecu, trudnice i dojilje;

7.1.2 osigurati da regulatorna tijela zadužena za procjenu i odobrenje cjepiva protiv Covid-19 budu neovisna i zaštićena od političkog pritiska;

7.1.3 osigurati da se poštuju relevantni minimalni standardi sigurnosti, djelotvornosti i kvalitete cjepiva;

7.1.4 provesti učinkovite sustave za nadzor cjepiva i njihove sigurnosti nakon uvođenja u opću populaciju, također s ciljem praćenja njihovih dugoročnih učinaka;

7.1.5 uspostaviti neovisne programe nadoknade cjepiva kako bi se osigurala nadoknada za pretjeranu štetu i štetu koja je posljedica cijepljenja;

7.1.6 obratiti posebnu pozornost na moguću trgovinu iznutra od strane farmaceutskih rukovoditelja ili farmaceutskih tvrtki koje se neopravdano obogaćuju na javni trošak, provodeći preporuke sadržane u Rezoluciji 2071 (2015)o javnom zdravlju i interesima farmaceutske industrije: kako zajamčiti primat interesa javnog zdravstva?

7.1.7 prevladati prepreke i ograničenja koja proizlaze iz patenata i prava intelektualnog vlasništva, kako bi se osigurala široka proizvodnja i distribucija cjepiva u svim zemljama i svim građanima;

7.2 s obzirom na dodjelu cjepiva Covid-19:

7.2.1 osigurati poštivanje načela jednakog pristupa zdravstvenoj zaštiti kako je utvrđeno u članku 3. Oviedske konvencije u nacionalnim planovima raspodjele cjepiva, jamčeći da su cjepiva Covid-19 dostupna stanovništvu bez obzira na spol, rasu, vjeru, zakonitost ili socio-ekonomski status, platna sposobnost, položaj i drugi čimbenici koji često pridonose nepravdi unutar stanovništva;

7.2.2 razviti strategije za pravičnu raspodjelu cjepiva Covid-19 unutar država članica, uzimajući u obzir da će ponuda u početku biti niska, i pripremiti se za način proširivanja programa cijepljenja kad se ponuda proširi; slijediti savjete neovisnih nacionalnih, europskih i međunarodnih odbora i institucija za bioetiku, kao i WHO, u razvoju ovih strategija;

7.2.3 osigurati da se jednako postupa s osobama iz istih prioritetnih skupina, s posebnom pažnjom na najugroženije ljude, poput starijih osoba, osoba s osnovnim stanjima i zdravstvenih radnika, posebno onih koji usko surađuju s osobama koje su u visokom riziku grupe, kao i ljudi koji rade u osnovnoj infrastrukturi i u javnim službama, posebno u socijalnim službama, javnom prijevozu, provođenju zakona i školama, kao i oni koji rade u maloprodaji;

7.2.4 promovirati nepristranost u pristupu Covid-19 cjepivima između država podržavajući međunarodne napore kao što je Access to Covid-19 Tools Accelerator (ACT Accelerator) i njegov COVAX Facility;

7.2.5 suzdržati se od zaliha cjepiva Covid-19, što podriva sposobnost drugih država da nabave cjepiva za svoje populacije, osigurati da se zalihe ne prevode u eskalaciju cijena cjepiva od onih koji se zaliha do onih koji to ne mogu, provesti reviziju i dubinsku skrb kako bi se osiguralo brzo uvođenje cjepiva uz minimalne troškove na temelju potrebe, a ne tržišne snage;

7.2.6 osigurati da svaka zemlja može cijepiti svoje zdravstvene radnike i ranjive skupine prije nego što se cijepljenje uvrsti u ne rizične skupine, i na taj način razmotriti doniranje doza cjepiva ili prihvatiti da se prioritet daje zemljama koje još nisu to učinile, imajući na umu da je pravedna i nepristrana globalna raspodjela doza cjepiva najučinkovitiji način pobjeđivanja pandemije i smanjenja povezanih društveno-ekonomskih tereta;

7.2.7 osigurati da cjepiva Covid-19 čija je sigurnost i učinkovitost utvrđena budu dostupna svima koji ih trebaju u budućnosti, pribjegavajući, prema potrebi, obveznim licencama u zamjenu za plaćanje tantijema;

7.3 s obzirom na osiguravanje visokog unosa cjepiva:

7.3.1 osigurati da su građani informirani da cijepljenje NIJE obavezno i ​​da nitko ne vrši politički, socijalni ili drugi pritisak da se cijepi, ako to ne žele sami;

7.3.2 osigurati da nitko ne bude diskriminiran zbog toga što nije cijepljen zbog mogućih zdravstvenih rizika ili ne želi biti cijepljen;

7.3.3 poduzeti rane učinkovite mjere za suzbijanje dezinformacija, dezinformacija i kolebanja u vezi s Covid-19 cjepivima;

7.3.4 distribuirati transparentne informacije o sigurnosti i mogućim nuspojavama cjepiva, radeći i regulirajući platforme društvenih medija kako bi se spriječilo širenje dezinformacija;

7.3.5 transparentno komunicirati sadržaj ugovora s proizvođačima cjepiva i učiniti ih javno dostupnima za parlamentarni i javni nadzor;

7.3.6 surađivati ​​s nevladinim organizacijama i / ili drugim lokalnim naporima da se dopre do marginaliziranih skupina;

7.3.7. Angažirati se s lokalnim zajednicama u razvoju i provedbi prilagođenih strategija za potporu uvođenju cjepiva;

7.4 s obzirom na cijepljenje Covid-19 za djecu:

7.4.1 osigurati ravnotežu između brzog razvoja cijepljenja za djecu i urednog rješavanja problema sigurnosti i djelotvornosti te osigurati potpunu sigurnost i djelotvornost svih cjepiva dostupnih djeci, s naglaskom na najbolji interes djeteta, u skladu s Konvencijom UN-a o pravima djeteta;

7.4.2 osigurati visokokvalitetna ispitivanja, s dužnom pažnjom o odgovarajućim zaštitnim mjerama, u skladu s međunarodnim pravnim standardima i smjernicama, uključujući poštenu raspodjelu koristi i rizika kod djece koja se proučavaju;

7.4.3 osigurati da se želje djece pravilno uzimaju u obzir u skladu s njihovom dobi i zrelosti; ako se djetetov pristanak ne može dati, osigurajte da je sporazum naveden u drugim oblicima i da se temelji na pouzdanim i dobnim informacijama;

7.4.4 podržati UNICEF u naporima da isporuči cjepiva od proizvođača koji imaju sporazume s COVAX Facility onima kojima su najpotrebnija;

7.5 s obzirom na osiguravanje praćenja dugoročnih učinaka cjepiva COVID-19 i njihove sigurnosti:

7.5.1 osigurati međunarodnu suradnju za pravovremeno otkrivanje i rasvjetljavanje svih sigurnosnih signala putem globalne razmjene podataka u stvarnom vremenu o štetnim događajima nakon imunizacije (AEFI);

7.5.2 koristiti potvrde o cijepljenju samo u svrhu koja im je određena za praćenje učinkovitosti cjepiva, potencijalnih nuspojava i štetnih događaja;

7.5.3 eliminirati sve praznine u komunikaciji između lokalnih, regionalnih i međunarodnih tijela javnog zdravstva koja rade s AEFI podacima i prevladati slabosti u postojećim mrežama zdravstvenih podataka;

7.5.4 približiti farmakovigilanciju zdravstvenim sustavima;

7.5.5 podupire novo istraživanje adversomicsa koje proučava inter-individualne varijacije odgovora cjepiva na temelju razlika u urođenom imunitetu, mikrobiomima i imunogenetikama.

8 Pozivajući se na Rezoluciju 2337 (2020) o demokracijama suočenim s pandemijom Covid-19, Skupština ponovno potvrđuje da, kao temeljne institucije demokracije, parlamenti moraju i dalje igrati svoju trostruku ulogu predstavljanja, zakonodavstva i nadzora u pandemijskim uvjetima. Skupština stoga poziva parlamente da izvršavaju ove ovlasti, prema potrebi, također u pogledu razvoja, dodjele i distribucije cjepiva Covid-19.

Napomena, moja, na kraju ove rezolucije. Korištenje tzv. sofisticiranih,  i usko vezanih za određenu struku  izraza, nije korektno prema cca  450 milijuna stanovnika EU.  Stoga moram značenje nekih pojmova upisati.

Farmakovigilancija jest skup aktivnosti vezanih uz otkrivanje, procjenu, razumijevanje, prevenciju i postupanje u slučaju nuspojava lijekova kao i novih saznanja o škodljivosti primjene lijekova. Adversomics je novonastalo polje imunogenetike neželjenih događaja cjepiva.