Švicarska se umjesto “papirnatih dolara” također okreće fizičkom zlatu

Nakon Rusije, koja je u ožujku i travnju prepolovila udio američkih državnih obveznica u rezervama zemlje i još aktivnije se okrenula kupnji zlata, što je trend koji je primjetan i u drugih zemalja.

Indija, Turska, Meksiko, Iran, Kirgistan, Kazahstan, Bjelorusija, Uzbekistan, Tadžikistan, Mongolija i, naravno, Kina, posljednjih nekoliko godina naglo povećavaju svoje zlatne rezerve, dok američki dolar kao rezervna valuta sve više gubi svoju važnost.

Sada se ovoj skupini pridružio geopolitički patuljak, ali zato financijski div – Švicarska. Naime, mirovinski fond Švicarske potiče ulaganja u zlato i odustaje od američkih državnih  obveznica, odnosno vrijednosnih papira u američkim dolarima.

“Švicarski vladin mirovinski sustav je odlučio je promijeniti papir u zlato. Prva transakcija iznosi 700 milijuna švicarskih franaka, a fizičko zlato će biti pohranjeno u zemlji. 700 milijuna franaka je samo 2 posto ukupne imovine sustava, ali je prilično iznenađujuće da to čine”, izjavio je za RTBE Claudio Grass, nezavisni savjetnik za plemenite metale i ambasador Instituta Mises.

Prema Grassu, to je jak signal ljudima trebaju ozbiljno shvatiti da je mirovinski fond investicijski sustav koji ima dugoročnu strategiju za budućnost.

“Fizičko zlato je najbolji način za zaštitu i akumuliranje bogatstva koje se stječe desetljećima. Da se sredinom sedamdesetih kupili 100 000 dolara zlata, ono bi danas vrijedilo više od 2 milijuna dolara”, rekao je analitičar.

To znači da je ulaganje u zlato isplativije od prinosa na američke državne obveznice, iako su mnogi pod pritiskom kupovali vrijednosne papire američke savezne vlade.

Još jedan čimbenik zašto je švicarski mirovinski fond zatražio fizičko zlato je što oni razumiju da papirno zlato predstavlja samo zahtjev za zlatom po skupim tržištima, što je uvelike utjecalo na papir kao takav, objasnio je Grass.

“Vodeći se zdravim razumom, Švicarska u aktualnim okolnostima želi osigurati da se zlato pohranjuje u domovini, Švicarskoj, umjesto Londonu ili Sjedinjenim Državama, što me podsjeća na repatrijaciju od strane središnje banke”, dodao je analitičar.

Grass dodaje kako sve više zemalja primjećuju geopolitički pomak sa Zapada na Istok i zato kupuju više fizičkog zlata, umjesto vrijednosnih papira temeljenih na američkim dolarima.

“Posljednji geopolitički pomak, koji je započeo s Prvom svjetskom ratom i završio s Drugim svjetskim ratom, stavio je SAD u dominantan položaj, koje su posjedovale i držale 70 posto zlatnih rezervi slobodnog svijeta. Ovo je također jedan od glavnih razloga zašto su Amerikanci preuzeli carstvo od Britanaca. Sada svjedočimo još jednom geopolitičkom pomaku moći s usponom Istoka”, rekao je Claudio Grass.

Globalni teret duga i dalje raste, a više od 65 posto svih monetarnih rezervi na svetu je u američkim dolarima, primjećuje Grass.

“Držanje fizičkog zlata definitivno je najbolja zaštita od svih vrsta financijskih rizika, dok je iz perspektive bilo koje središnje banke to apsolutno najbolja zaštita od slabljenja dolara, koji je na putu da dosegne svoju intrinzičnu vrijednost nule”, zaključio je Claudio Grass.

Kao što smo naveli ranije, rizik za SAD i svjetsko gospodarstvo u ovom slučaju je da se ovaj trend može ubrzati, čak i proširiti, ako trgovinski rat s Kinom, Rusijom, EU, Indijom i drugim zemljama postane intenzivniji. To će najvjerojatnije dovesti do slabljenja dolara, viših obveza i puno veće stope inflacije. Za zlato ovaj trend scenarij stvara vrlo svijetle izglede i sve ukazuje na to da će države koje ulažu u kupnju zlata biti na pobjedničkoj strani.

Rusija umjesto dolara preferira zlato i nije sama u tome