Svijetu su očajnički potrebni jaki lideri

Evropi je potrebna “snažna Amerika sa jakim liderom” ako postoji ikakva nada za okončanje sukoba u Ukrajini, rekao je mađarski premijer Viktor Orban u četvrtak na Konzervativnoj političkoj akcionoj konferenciji (CPAC) u Teksasu. Trenutna strategija koju su prihvatili “globalistički lideri” samo produžava sukob, koji se može okončati samo razgovorima između SAD-a i Rusije, dodao je on.

Orban se obratio CPAC-u u Dalasu u četvrtak, rekavši okupljenima da je čudno da je lider male evropske zemlje pozvan da drži predavanje o globalnoj supersili. Nakon što je iznio izvještaj o političkim pozicijama Mađarske i taktikama koje se koriste za njihovo promoviranje, na kraju se dotakao sukoba u Ukrajini.

“Ukrajina je naš susjed. Potpuno smo solidarni s njima”, rekao je Orban okupljenima u CPAC-u, dodajući da je ruska intervencija do sada protjerala blizu milion izbjeglica u Mađarsku. To je skoro desetina ukupnog stanovništva Mađarske, istakao je on.

„Po mom mišljenju, strategija globalističkih lidera eskalira i produžava rat i smanjuje šanse za mir“, tvrdi on. „Bez američko-ruskih pregovora, nikada neće biti mira u Ukrajini. Sve više ljudi će umirati i patiti, a naše ekonomije će doći na rub kolapsa.”

Nama u susjedstvu Ukrajine očajnički trebaju jaki lideri koji su sposobni da pregovaraju o mirovnom sporazumu… Treba nam jaka Amerika sa jakim liderom

“Ne mogu vam reći šta da radite. To je vaša suverena odluka. Međutim, mogu vam reći jednu stvar: samo jaki lideri su u stanju da sklope mir”, rekao je Orban na CPAC-u.

Mađarski premijer je bio otvoreni kritičar politike ekonomskog ratovanja SAD i EU protiv Moskve. Prošlog mjeseca je rekao da sankcije nisu pomogle Ukrajini ili zaustavile ruske trupe, već su osakatile evropske ekonomije. U radijskom intervjuu jednoj mađarskoj stanici, Orban je rekao da je EU “pucala sebi u pluća i dahta za zrakom” i da donosi politiku zasnovanu na pogrešnim pretpostavkama, kojoj je hitno potrebna revizija.

Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell odgovorio je osudivši Orbanove komentare, rekavši da rukovodstvo u Briselu ne misli da su sankcije greška, ali “ono što smo morali da radimo i nastavit ćemo raditi”.

SAD su u više navrata govorile da je svaka odluka o sklapanju mira u potpunosti na ukrajinskoj vladi, dok joj daju bezuslovnu podršku u novcu i oružju. Krajem marta Kijev je skoro postigao dogovor s Moskvom, ali je otišao nakon što je britanski premijer Boris Johnson obavijestio predsjednika Vladimira Zelenskog da Zapad nije voljan da sklopi mir s Rusijom, javljaju ukrajinski mediji.

Rusija je poslala trupe u Ukrajinu 24. februara, navodeći neuspjeh Kijeva da sprovede sporazume iz Minska, čiji je cilj da regionima Donjecka i Luganska da poseban status u okviru ukrajinske države. Protokoli, uz posredovanje Njemačke i Francuske, prvi put su potpisani 2014. Bivši ukrajinski predsjednik Pjotr ​​Porošenko je od tada priznao da je glavni cilj Kijeva bio da iskoristi primirje kako bi kupio vrijeme i “stvorio moćne oružane snage”.

U februaru 2022. Kremlj je priznao republike Donbasa kao nezavisne države i tražio da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti nijednom zapadnom vojnom bloku. Kijev insistira da ruska ofanziva nije bila potpuno ničim izazvana.