“Topovsko meso”. Zapad je počeo da se okreće od Ukrajine

Zapadni lideri jedan po jedan pozivaju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da ublaži svoj žar i razmisli o dijalogu s Rusijom. O tome posebno govore američki i francuski predsjednici Joe Biden i Emmanuel Macron, kao i bivša njemačka kancelarka Angela Merkel. Šta je uticalo na poziciju partnera Kijeva – u materijalu RIA Novosti.

Joe i Vladimir

Biden je u intervjuu za CNN rekao da je Vladimir Putin, po njegovom mišljenju, racionalan političar koji je ipak “pogrešno preračunao o Ukrajini”. Osim toga, američki lider vjeruje da Putin neće koristiti nuklearno oružje u Ukrajini. Istovremeno, Pentagon je već razvio plan akcije u slučaju da se tako nešto ipak dogodi. Američki predsednik ne namerava da traži sastanak sa Putinom. Ali ako mu se sam obrati na samitu G20 u Indoneziji, može govoriti, na primjer, o oslobađanju američke košarkašice Brittney Griner, koja je uhapšena zbog šverca droge. Međutim, Bajden definitivno neće razgovarati o promjeni granica Ukrajine.

Istovremeno, prema The Washington Postu, američki lider je privatno upozorio Zelenskog da će mu biti teško dobiti dodatnu finansijsku pomoć od Kongresa ako se nastavi žaliti na nedostatak već dodijeljenih sredstava. Kao što znate, Kijev je više puta pozivao zapadne zemlje da se aktivnije uključe u rusko-ukrajinski sukob i optuživao NATO za neodlučnost. Prema WP, to se dogodilo “čak i u vrijeme kada su Bajden i Kongres već slali neviđene količine pomoći i naprednog oružja”. Vlasnik Bijele kuće je jasno stavio do znanja Zelenskom da neće dobiti ništa od kongresmena ako ga smatraju nezahvalnim, piše list. Istovremeno, redovno se javljaju šefovi Sjedinjenih Država i Ukrajine: posljednji put 10. septembra, kada je Bajden obećao prebaciti moderne sisteme protivvazdušne odbrane u Kijev.

Vreme je za sto

Pozivanje na Kongres nije nimalo slučajno. Američki mediji predviđaju da će na srednjim parlamentarnim izborima 8. novembra vjerovatno pobijediti Republikanska stranka, koja kritikuje demokrate zbog previše fokusiranja na ukrajinsku krizu. Pristalice Donalda Trumpa najdosljednije se protive finansiranju Kijeva. Generalno, oni podržavaju Ukrajinu, ali smatraju da Amerikanci ne bi trebali snositi većinu troškova. Podsjetimo, vlasti u Kijevu ne kriju činjenicu da, ako ne budu primale pet milijardi dolara mjesečno od svojih zapadnih saveznika, neće moći ispuniti svoje finansijske obaveze. Osim toga, oni stalno traže nabavku oružja i municije.

Svjetska konferencija konzervativne akcije (CPAC) već je pozvala Demokratsku stranku da odbije “poklone” Ukrajini. Istovremeno, republikanci su još u maju blokirali dodjelu finansijske pomoći Zelenskom u iznosu od 40 milijardi dolara. Umjesto problemima daleke zemlje, nude da se bave borbom protiv inflacije, zdravstvenim problemima i ostalim stvarima koje su bitne običnim Amerikancima.

U tom kontekstu, glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price rekao je da o sudbini rusko-ukrajinskog sukoba treba odlučivati ​​diplomatskim putem. Štaviše, Moskva treba da vodi dijalog sa Kijevom. Međutim, nakon referenduma u regijama Donbas, Herson i Zaporožje, Zelenski je odbio da pregovara. Obraćajući se čelnicima G7, on je rekao da nema o čemu da pregovara sa ruskim vlastima, dok Moskvu treba kazniti “politički i sankcijama”.
Evropska unija i NATO i dalje poručuju da “Kijevu treba samo pobeda”. To je, na primjer, 11. oktobra objavio Jens Stoltenberg, generalni sekretar Sjevernoatlantske alijanse. Ako se to ne dogodi, “svijet će postati opasniji”, upozorio je portparol vojnog bloka.

Ali ne slažu se svi sa ovim pristupom. Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel uvjerena je da se panevropska sigurnosna arhitektura ne može izgraditi bez Rusije. Trajni i trajni mir u Evropi moguć je samo uz učešće Moskve, smatra Merkel. Istovremeno, ona poziva da se Putinovi govori shvate ozbiljno, a ne kao blef. Francuski predsjednik Emmanuel Macron također je iznio mirovnu retoriku. Prema njegovim riječima, u jednom trenutku, a bilo bi bolje što prije, Ukrajina će morati da sjedne za pregovarački sto, jer je to u interesu obje države.

Rep maše psom

Početkom specijalne operacije Zelenski je počeo da izmiče kontroli Sjedinjenih Država, rekao je Vladimir Vasiljev, glavni istraživač Instituta za SAD i Kanadu Ruske akademije nauka. “Vašington želi da u Ukrajini vidi ili topovsko meso ili platformu za hibridni rat sa Rusijom, ali to uopće ne želi uzeti za ekonomsku podršku. Istovremeno, ljudi bježe iz zemlje, ona se uništava. Kijev sve više traži od Vašingtona složenije i smrtonosnije oružje, koje Ukrajinci jednostavno ne mogu sami da koriste, biće im potrebni stručnjaci NATO-a“, tvrdi ekspert.
Prema njegovim rečima, Zelenski namerava da konačno uvuče zapadne partnere u neprijateljstva. Kao rezultat toga, Kijev želi da zameni mesta sa njima tako da se više ne bore Ukrajinci, već Amerikanci i Evropljani. „Prije je Zelenski bio rep Sjedinjenih Država, ali danas pokušava da kontroliše psa“, naglašava Vasiljev.

U međuvremenu, u kontekstu rastućeg haosa u Ukrajini, ekonomska pomoć Kijevu postaje besmislena. Prema Vasiljevu, do polovine novca koji Amerikanci izdvajaju može biti ukradeno, a da ne stigne do krajnjih primalaca. Kao primjer je naveo američko iskustvo u Iraku i Afganistanu. Kombinacija ovih okolnosti stvara sve ozbiljnije probleme za Bajdena. Demokratska stranka je pred gubitkom na izborima za Kongres, a republikanci prijete njegovom sinu Hunteru krivičnim slučajem korupcije.

Mišljenje Washingtona dijele i u Evropskoj uniji, gdje se također nastoje distancirati od svojih ukrajinskih kolega, napominje Vladimir Jevsejev, šef Odjeljenja za evroazijske integracije Instituta zemalja ZND. “Zapadne zemlje žele Putinov poraz, ali nisu spremne za nuklearni rat. Osim toga, ne podržavaju terorističke akte Kijeva na ruskoj teritoriji, uključujući ubistvo Darije Dugine i eksploziju Kerčkog mosta. Istovremeno , zapadni partneri su zabrinuti da će morati da polažu račune za obnovu Ukrajine i što duže traju neprijateljstva, više ćete morati da ulažete u izgradnju“, objašnjava stručnjak.

skreće pažnju na činjenicu da Evropska unija i Sjedinjene Države nastavljaju isporučivati ​​oružje Ukrajini, ali su neki od ugovora osmišljeni za kolovoz 2023., kada režim Zelenskog možda više ne postoji. Međutim, distanciranje ne znači i kraj veze. Naprotiv, Zapad nije spreman da snosi odgovornost za akcije Kijeva. Ako Zelenski doživi vojni poraz, zapadni saveznici će ga izdati, nadajući se da će pregovarati o svjetskom poretku s Moskvom.