Trumpovi strogi razgovori sa Iranom “povećavaju” cijene nafte – ali pitanja potražnje i skladištenja i dalje postoje

Trgovci smatraju da su prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da će potopiti iranske patrolne brodove u Perzijskom zaljevu zaslužne za nagli porast vrijednosti nafte, samo nekoliko dana nakon što su nedostatak skladišta i mala potražnja doveli američki referentni indeks WTI ispod nule.

Junski ugovori za West Texas Intermediate u četvrtak su na njujorškoj robnoj berzi iznosili 16,87 dolara za barel, rastući 19 odsto dva dana za redom. Brent sirova nafta, međunarodno mjerilo, takođe je povećana za skoro pet procenata, na 21,33 dolara za barel. To dolazi nakon što su majski WTI ugovori trgovani za – 37,63 dolara za barel u ponedeljak.

Međunarodni analitičari i naftni posrednici dijelom su pripisivali porast Trumpovoj agresivnoj retorici prema Teheranu. “Prijetnje ratom su uvijek bile važan faktor u povećanju cijene nafte”, rekla je Hamidreza Azizi, gostujući stipendista Njemačkog instituta za međunarodna i sigurnosna pitanja (SVP).

Trumpovo priznanje da je naredio američkoj mornarici da potopi iranske patrolne brodove ako prijete “povećala je mogućnost ponovne napetosti na Bliskom istoku, velikom regionu za proizvodnju nafte, što trgovci uvijek pretvaraju u smanjenje proizvodnje i izvoza u regiji ako stvari eskaliraju,”

Rekao je Bjornar Tonhaugen, šef tržišta nafte u kompaniji Rystad Energy, u dnevnoj istraživačkoj noti. Međutim, većina je bila uvjerena da je prijetnja stvarnim ratom između SAD i Irana i dalje relativno mala.

Iako su cijene budućnosti WTI bile vođene uglavnom gomilanjem nafte u skladištima i smanjenom potražnjom zbog zatvaranja uslijed koronavirusa širom SAD, globalni indeks pobijedio je zbog rata cijena koji je Saudijska Arabija pokrenula navodno protiv Rusije, sa američkim proizvođačima škriljaca koji su pretrpjeli glavni dio pada.

Rat je završen preliminarnim primirjem prošle nedelje, jer su se OPEC, Rusija i drugi proizvođači nafte dogovorili o smanjenju proizvodnje za 10 miliona barela dnevno, počevši od maja. Zbog neizvjesnosti kraja zatvaranja uslijed Covid-19 u SAD i Evropi pa i u Indiji, potražnja će vjerovatno ostati mala.

“Oluja za naftu nije gotova, ali bar je za sada manje nestabilna od naslova objavljenih u posljednjih nekoliko dana”, primjećuje Carlo Alberto De Casa, glavni analitičar u ActivTrades, ali dodaje da on dugotrajno vidi potrebu za daljnjim smanjenjem proizvodnje od strane Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i drugih.