“Turski tok” ide kroz Bugarsku i Srbiju prema sjeveru, a zaobilazi Grčku i Makedoniju

Prema dokumentima operatera tranzita plina kroz europske zemlje, koji su objavljeni u okviru postupka za buduće kapacitete, produžetak plinovoda “Turski tok” se može polagati kroz Bugarsku, Srbiju, Mađarsku i Slovačku.

Kao što ste primijetili, ne predviđa se plinsko čvorište na tursko-grčkoj granici i dalje kroz Grčku, Makedoniju i Srbiju prema sjeveru.

Postupak rezervacije za buduće operatere tranzita plina kroz europske zemlje je propisan zakonodavstvom za izgradnju novih plinovoda Europske unije, izvještava ruski Kommersant.

Prema članku, plin će do Bugarske i Srbije kroz Turski tok teći od 2020., do Mađarske će stići 2021., a do Slovačke u drugoj polovici 2022. godine.

Zapravo, ovo je trasa “Južnog toka”, projekta kojeg je EU zamrznula 2014. pod pritiskom Sjedinjenih Država. Sada je teško pronaći grešku u projektu, jer je Gazpromov pristup u potpunosti  usklađen s propisima EU, piše dalje Kommersant.

Aukciju budućih kapaciteta plinovoda, na ulazu u bugarski sustav iz Turske i na izlaz do Srbije, bugarska kompanija Bulgartransgaz će održati već u prosincu ove godine.

Ulazni kapacitet, koji se predlaže za zakup od 1. siječnja 2020. godine, za sljedećih 20 godina, iznosi 15,8 milijardi kubnih metara godišnje, što je puni kapacitet jednog kraka plinovoda “Turski tok”. Tog datuma će izlazni kapacitet iz Bugarske dalje prema Srbiji biti 4 milijarde kubnih metara, ali bi se 1. siječnja 2021. izlazni kapacitet trebao povećati na 11 milijardi kubnih metara.

Podsjetimo, u ponedjeljak je završeno polaganje plinovoda “Turski tok” u Crnom moru, a posao je dovršio specijalizirani brod “Pioneering Spirit”.

Na svečanom završetku izgradnje plinovoda su nazočili predsjednici Rusije i Turske, Vladimir Putin i Recep Tayyip Erdogan. Tim za zavarivanje je zatvaranje posljednjeg “zgloba” posao u ruke prepustio Putinu i Erdoganu.

“Izgradnja “Turskog toka” je jedinstveni projekt. Po prvi put je postavljena cijev promjera 813 mm na dubini od 2,2 km. Između ruske Anake i priobalnog turskog naselja Kıyıköy su izgrađene su dvije plinske linije”, rekao je predsjednik Gazproma Aleksej Miller.

Prema njegovim riječima, dužina svake od plinovodnih cijevi je preko 930 km. Ukupni kapacitet plinovoda je 31,5 milijardi kubnih metara plina godišnje, a posao je obavljen doslovno u utrci s vremenom, zbog sankcija i mogućih pravnih prepreka, kojima se Gazpromu i turskoj kompaniji Botas prijetilo tijekom izgradnje “Turskog toka”.

Aleksej Miller je također dodao kako je u kolovozu, tijekom izgradnje plinovoda, postavljen svjetski rekord u polaganju velikog plinovoda na otvorenom moru, kada su uspjeli položiti 6330 metara plinovoda u jednom danu.

Grčka želi proširenje “Turskog toka” na njezin teritorij

Podsjetimo i da je Atena u srijedu, odmah po završetku radova, izrazila interes za proširenje “Turskog toka” na teritorij Grčke, a to pitanje će tijekom posjeta Rusiji 7. prosinca otvoriti premijer Alexis Tsipras.

“U području energetike, Grčka je zainteresirana za Turski tok, što je postalo jasno tijekom nedavnih rasprava i službenih pregovora. Na primjer, ovo pitanje je bila tema sastanka potpredsjednika grčke vlade Yannisa Dragasakisa i ruskog veleposlanika u Ateni Andreja Maslova početkom studenog, a Alexis Tsipras je govorio o plinovodu na summitu u Solunu 15. studenog”, rekao je izvor Ateni koji sudjeluje u pripremi radne posjete Moskvi grčkog premijera za ruske RIA Novosti.

Izvor je također naglasio da bi tijekom posjeta Tsiprasa Rusiji, nakon nedavnog diplomatskog sukoba, Moskva i Atena mogle ponovno uspostaviti punu razinu suradnje.

U Ateni vjeruju da privremene poteškoće u odnosima nisu utjecale na ključne stvari u bilateralnim odnosima i naglašavaju konstruktivan stav Rusije. Sukob između dvije zemlje se dogodio ovog ljeta, kada je došlo do političkog skandala zbog protjerivanja ruskih diplomata iz Grčke, koji navodno “nisu poštivali međunarodni zakon i grčku državu” i bili su optuženi za “pokušaj dobivanja i širenja informacija, kao i za podmićivanje državnih dužnosnika”.

Incident se dogodio neposredno nakon što je Grčka  postigla sporazum s bivšom jugoslavenskom Republikom Makedonijom oko promjene imena sjevernog susjeda.

Kao što je poznato, Grčka sporazumom zahtijeva da Makedonija promijeni ime, kako bi mogla ući u EU i NATO. Tsipras je tad odlučio da se Makedoniji da mogućnost da se zove “Republika Sjeverna Makedonija”, što znači da se NATO na Balkanu može dalje širiti, na što Moskva ne gleda blagonaklono, dok SAD pozdravljaju sporazum. Grčki lokalni tisak je optužio Rusiju da je sudjelovala u organizaciji prosvjednih skupova protiv promjene imena u Grčkoj, ali i Makedoniji, a Atena je to protumačila kao uplitanje i unutarnje poslove Grčke i protjerala dva ruska diplomata, a još dvojici je uvela zabranu ulaska u zemlju.

Moskva je negirala grčke optužbe i protjerivanje diplomata smatrala neprijateljskom korakom protiv Rusije.

Gazprom još nije priopćio kako će odgovoriti na zahtjev Grčke da se plinovod “Turski tok” produži do grčkog teritorija, dok se u ruskim medijima Makedonija uopće ne spominje, iako je prema početnom planu trebala biti tranzitna zemlja za ulazak na teritorij Srbije i dalje prema sjeveru.

TASS