Tusk želi da EU, Kina, Rusija i SAD reformiraju WTO i zaboravlja ekonomskog diva Indiju

Na summitu u Pekingu je čelnik Europskog vijeća Donald Tusk predložio da se Europska unija, Rusija, Sjedinjene Države i Kina zajednički angažiraju u reformiranju Svjetske trgovinske organizacije. Donald Tusk je rekao kako je nemoguće dopustiti pokretanje trgovinskih ratova, koji se mogu razviti u “punopravne sukobe”, piše The Guardian.

“Svi znamo da se arhitektura svijeta mijenja pred našim očima, a naša zajednička dužnost je da se to promijeni na bolje” , rekao je Tusk na otvaranju summita Kina-EU u Pekingu.

Dodao da bi se trgovinski ratovi mogli pretvoriti u “punopravne sukobe” i predložio reformu Svjetske trgovinske organizacije.

“I dalje imamo vremena da spriječimo sukobe i kaos”, naglasio je Tusk.

Osim Tuska, na summit je došao i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Kinesku stranu zastupa premijer Državnog vijeća Narodne Republike Kine Li Keqiang.

Bilateralni summit se održava u pozadini napetih odnosa između Washingtona s jedne strane i Pekinga i Bruxellesa s druge, prenosi The Guardian.

Prije početka ovog susreta  Trumpa je nazvao jednim od “najvećih neprijatelja” njegove zemlje. Nekoliko sati prije toga je savjetovao britanskoj premijerki Theresi May da napusti Europsku uniju i da uopće ne pregovara o Brexitu. Osim toga, čelnik Bijele kuće je prošlog tjedna zaprijetio da će uvesti tarife na kineske i europske robe, podsjeća The Guardian.

Čelnici EU i Kine su objavili priopćenje u kojem su se suzdržali od kritiziranja Sjedinjenih Država. Umjesto toga su obećali  “promicati otvoreno globalno gospodarstvo, da će se oduprijeti protekcionizmu i izolaciji proces globalizacije učiniti otvorenijim, uravnoteženijim, uključenijim i profitabilnim za sve”, što za kinesku stranu znači globalizacija koja će biti prožeta multilateralizmom.

Ako je točno, barem kako piše The Guardian, čelnici EU su odbili prijedlog Pekinga za stvaranje “antiameričkog saveza” i odlučili su da neće zaoštriti svoj stav protiv Washingtona. Stvar je u tome što je Bruxelles zabrinut i zbog kineske ekonomske politike.

Prošlog mjeseca, je Europska unija objavila izvješće u kojem je kritizirala subvencije za kineske tvrtke i “prisilni prijenos intelektualnog vlasništva”, što su identične kritike koje na račun Kine dolaze iz Sjedinjenih Država.

Čini se da je Juncker zbog toga rekao da Bruxelles u odnosima s Pekingom treba ” fer i poštena multilateralna pravila”.

“EU je otvorena za suradnju, ali nije naivna”, rekao je čelnik Europske komisije tijekom svog govora, zaključio je The Guardian.

Ono što čudi je nepoznavanje “svjetske arhitekture” od strane Donalda Tuska. Naime, on predlaže da se “Europska unija, Rusija, Sjedinjene Države i Kina zajednički angažiraju u reformiranju Svjetske trgovinske organizacije”.

Donald Tusk je u svom eurocentrizmu potpuno zaboravio Indiju, koja je u prošlim pokušajima reforme WTO imala presudnu ulogu u sprečavanju usvajanja novih pravila na štetu Indije i cijele azijsko-pacifičke regije. Podsjetimo tada je Washington tražio da se brzo usvoje reforme, a Indija je bila ta koja je to spriječila.

Osim toga, Indija je 2017. imala nominalni BDP s kojim je bila na šestom mjestu u svijetu, uz tendenciju rasta, jednak britanskom, veći od Francuske, Brazila, Rusije, a Tuskove Poljske da ne govorimo. Ne spomenuti Indiju u raspravi o reformi Svjetske trgovinske organizacije i isključiti je iz hipotetskog saveza u kojem bi o reformama WTO odlučivali EU, SAD, Rusija i Kina je izjava koju će sigurno negativno primiti političari u New Delhiju.

Donalda Tuska bi trebalo podsjetiti na važnost Indije u svjetskoj trgovini. Naime, 2014. je u New Delhi otputovao tadašnji američki državni tajnik John Kerry, koji je imao spreman sporazum o liberalizaciji tržišta, kojeg je trebala potpisati Indija.

Njegov posjet je bio od vitalne važnosti za Washington, koji se nadao da će indijsko-američki odnosi biti “jedno od najvažnijih partnerstva XXI stoljeća”.

Ključno pitanje oko kojeg se Kerry nadao da će se dogovoriti s indijskim čelnicima je protivljenje New Delhija reformi Svjetske trgovinske organizacije i predloženim globalnim trgovinskim reformama koje su dizajnirane tako da idu u prilog zapadnim gospodarstvima.

Indija je odbila potpisati trgovinski protokol Svjetske trgovinske organizacije, poznat kao “protokol iz Balija”. Sporazum je trebao olakšati trgovinu na globalnoj razini i na neki način uspostaviti “globalnu zonu slobodne trgovine”, a WTO je tražio da stupi na snagu od srpnja 2015. Svjetska trgovinska organizacija je uvjeravala sve kako time globalna ekonomija zaradila 1 000 milijardi dolara godišnje, što je možda i točan podatak, ali se ne govori o konačnom odredištu glavnine profita.

Indija je kritizirala sporazum, jer u njemu nema nijedne rečenice o sigurnosti prehrane za Indijce. New Delhi troši veliki novac na subvencije i potiče programe za distribuciju subvencionirane pšenice i riže za 800 milijuna ljudi, a sve u svrhu suzbijanja pothranjenosti, što je program kojeg je započela još bivša vlada. Međutim, subvencioniranje poljoprivrede i distribucije hrane su u određenim granicama u suprotnosti s pravilima WTO. Međutim, New Delhi ne želi nikakve nejasne i parcijalne ustupke i želi sve razjasniti prije potpisivanja trgovinskog protokola.

John Kerry je tada pokušao sve. Vršiti pritisak na indijskog premijera Narendru Modija, čak je rekao “kako će odbijanje potpisivanja trgovinskog sporazuma ozbiljno naškoditi imidžu Indije”, ali uzalud.

Indijska teška diplomacija je tada blokirala trgovinski sporazum koji je trebao označiti prekretnicu u svijetu, unatoč što je to bio zadnji rok za spašavanje prva globalne trgovinske reforme od stvaranja Svjetske trgovinske organizacije. Trgovinski diplomati u Ženevi su rekli da su zapanjeni i  uplašeni, a indijsku odluku su opisali “kao uzimanje talaca i samoubojstvo”.

Tada su neki analitičari za indijski veto rekli da može biti početak kraja za WTO. Trgovinski stručnjaci kažu da ako se pravilnik organizacije, star 20 godina, ne promijeni, trgovina će se sve više i više voditi prema novim regionalnim sporazumima. Zemlja koja je tada najviše bila pogođena je SAD. Bivši američki državni tajnik John Kerry je indijskom premijeru Narendri Modiju rekao da je Indija odbijanjem potpisa globalnog trgovinskog sporazuma poslala pogrešan signal i pozvao je New Delhi “da to riješi što je prije moguće”.

No, reforme su blokirane i ne mogu se provesti bez ekonomske sile u usponu, koju je Donald Tusk, vjerojatno zbog paničnog straha od Sjedinjenih Država, potpuno zaboravio. Ovo samo potvrđuje da većina čelnika Europske unije uopće nije kompetentna da obavlja zadaće koje su im povjerene, ali će njihove greške, nažalost, plaćati stanovnici zemalja EU, ne oni novcem sa svojih tekućih računa.