USAID daje 8 milijuna dolara “za razvoj kritičkog mišljenja” studenata u BiH

Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) namjerava izdvojiti 8 milijuna dolara za razvoj “kritičkog mišljenja” studenata u Bosni i Hercegovini. Stručnjaci vjeruju kako Washington koristi promjenu bosanskog obrazovnog sustava kako bi mlađoj generaciji zemlje usadio takozvane “američke vrijednosti”.

Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) planira izdvojiti 8 milijuna dolara za razvoj sposobnosti studenata u Bosni i Hercegovini za kritičko mišljenje, te za poboljšanje njihovog učinka u egzaktnim znanostima. Kao što je navedeno u opisu programa, projekt će trajati pet godina.

“Cilj aktivnosti programa TABLA agencije USAID je razvijanje sposobnosti kritičkog razmišljanja učenika i povećanje akademskog uspjeha u egzaktnim znanostima. Zadatak je pomoći određenim regijama u uvođenju kvalitetnih programa osposobljavanja nastavnika u postojeći obrazovni sustav”, kaže projekt američke agencije.

Kao što je navedeno u dokumentu američke agencije, obrazovni sustav Bosne i Hercegovine nije zaštićen od političkog utjecaja, zbog čega se resursi navodno ne usmjeravaju na rješavanje “glavnog zadatka”, a to je “poboljšanje kvalitete nastave”.

Osim toga, autori programa naglašavaju da su mnoge škole podijeljene po etničkim linijama, a udžbenici navodno samo produbljuju postojeća proturječja u društvu.

“Zajedno sa zastarjelim obrazovnim programima i pomagalima to dovodi do situacije u kojoj učenici ne dobivaju zadaće za razvijanje kritičkog mišljenja, potrebnog za razmatranje različitih stavova i procjenu ogromne količine informacija koje su im izravno dostupne”, navodi se u dokumentu.

Kako bi se postigao ovaj cilj, “razvijanje kritičkog mišljenja među studentima i povećanje akademskog uspjeha u egzaktnim znanostima”, aktivnosti programa podijeljene su u četiri glavna područja, na obuku novih nastavnika, poboljšanje vještina postojećeg osoblja, stvaranje okruženja za učenje i poticanje rasprave o reformama u obrazovanju.

U dokumentu se također navodi da bi rezultati programa trebali biti opipljivi već nakon isteka njegovog mandata. U početku će se projekt provoditi na području Sarajevskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona i Republike Srpske. Ali ako se projekt prepoznaje kao uspješan, može se proširiti na cijeli teritorij Bosne i Hercegovine.

Pristupanje euroatlantskim integracijama

Autori projekta također ističu da će provedba programa pomoći u postizanju cilja iz Strategije razvojne suradnje Bosne i Hercegovine prema kojem bi zemlja trebala postati stabilnija država i “bliža europskim integracijama”.

Podsjetimo da je Bosna i Hercegovina dobila Akcijski plan za ulazak u NATO još 2010. godine, a 2016. je podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.

Kako je u razgovoru za RT rekao Vladimir Vasilijev, glavni istraživač u Institutu za SAD i Kanadu Ruske akademije znanosti, financiranje programa usmjerenih na promjenu obrazovnog sustava jedan je od oblika “meke sile” koju Sjedinjene Države koriste već dugi niz godina.

“Washington sa svojom financijskom pomoći usmjerava mlađe generacije drugih zemalja na svoj vrijednosni sustav”, rekao je Vladimir Vasilijev, koji je dobro upoznat s aktivnostima ove američke agencije ’90-ih u Rusiji, gdje su USAID, Otvoreno društvo i druge američke vladine i nevladine agencije provele agresivne programe izmjene ruskog obrazovnog sustava, potpuno neprikladne ruskim tradicijama i neprihvatljive narodima Ruske Federacije. Međutim, za Rusiju su ta vremena prošlost i Moskva ne dopušta inozemno uplitanje u svoje obrazovne programe, ni pod kojim izgovorom.

“Što se tiče obrazovanja, to je tradicionalni američki pristup, jer je to danas oblik upoznavanja s američkom kulturom i američkim načinom razmišljanja. Sjedinjene Države oduvijek pridaju veliku važnost obrazovnim programima. To je oblik utjecaja na ono što Amerikanci smatraju demokracijom i kulturom. U tom smislu, ljudi koji se obrazuju u tom smjeru postaju fokusirani na američki sustav vrijednosti, koji se može manifestirati u različitim aspektima”, istaknuo je stručnjak.

Analitičari vjeruju da je jedan od razloga zašto Washington ulaže u programe usmjerene na Bosnu i Hercegovinu činjenica da rukovodstvo jednog dijela države, ono u srpskom entitetu u Banja Luci, protivi ulasku zemlje u NATO.

Nije tajna da se bivši predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, koji sada obavlja funkciju jednog od predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine, protivi ulasku zemlje u NATO.

“Kada se danas suočim sa zahtjevima za ulazak Bosne i Hercegovine u NATO, jasno kažem da to ne mogu prihvatiti i da to neću prihvatiti”, rekao je Milorad Dodik u više navrata, što je vjerojatno njegov najveći “krimen”, a da promjeni mišljenje, sve bi mu u Washingtonu bilo oprošteno, od korupcijskih skandala do slučaja “Pravde za Davida” i druga znana i neznana nedjela.

Dodik je također kritizirao i sam USAID. Prema njegovim riječima, Agencija za međunarodni razvoj Sjedinjenih Država se u Sarajevu upliće se u unutarnje poslove Balkana.

“USAID osigurava sredstva pod okriljem navodne borbe protiv kriminala i korupcije kako bi zaobišao sve institucije i izravno intervenirao u naše unutarnje poslove”, rekao je Milorad Dodik.

Stari zadatak

U razgovoru za RT je voditeljica Centra za proučavanje moderne balkanske krize Instituta za slavistiku Ruske akademije znanosti, Elena Guskova, rekla da je Balkan zona američkih interesa i da Washington pokušava spriječiti približavanje zemalja u regiji Moskvi.

“Još početkom devedesetih su Sjedinjene Države izjavile da je Balkan zona njihovih nacionalnih interesa. Ali zadatak koji se odnosi na Balkan je postavljen još ranije, sedamdesetih godina. Kada su očekivali da će umrijeti Josip Broz Tito, Sjedinjene Države su pokušale spriječiti zbližavanje Balkana sa Sovjetskim Savezom, a zatim s Rusijom. I taj posao rade do danas”, naglasila je Elena Guskova.

Tako su u istraživačkoj službi američkog Kongresa već izjavili kako Rusija vrši “negativan utjecaj” na Bosnu i Hercegovinu, gdje navodno podržava antizapadne političare, potiče etničke sukobe i militarizira Republiku Srpsku, koja je entitet ove balkanske države. Analitičari su pozvali Kongres da razmisli o količini pomoći koja je balkanskoj zemlji potrebna kako bi sačuvala svoj teritorijalni integritet, energetsku sigurnost, integraciju u NATO i EU, te kako bi se suprotstavila “mekoj sili” Rusije.

U međuvremenu, Elena Guskova je također podsjetila na ranije postojeće planove Sjedinjenih Država za premještanje glavnih snaga NATO pakta iz Srednje Europe na Balkan.

“Na Balkanu postoji vrlo dobra vojna infrastruktura, nema se što graditi ni završiti. Prvi korak je bio izgradnja američke vojne baze Bondsteel na Kosovu. Zato je i bilo toliko važno da Kosovo bude nezavisna država, kako ne bi ovisila o odlukama Beograda o pitanju vojne nazočnosti NATO pakta na Balkanu. Danas se samo Bosna i Hercegovina, Srbija i Makedonija nisu u NATO paktu. Naravno, Sjedinjenim Američkim Državama je povjerena zadaća da uguše nedavno uspostavljene centre neovisnosti. Metode pritiska ne funkcioniraju, pa se čini da se razvio program kako bi mlađa generacija bila više orijentirana prema Zapadu i Sjedinjenim Državama”, zaključila je Guskova.

USAID/Bosnia / RT