Turska vraća Francuskoj teroriste i djecu – Oprez sa SAD i Iranom – Peking odgovora Trumpu

Turska isporučila tri terorista i devetero djece francuskim pravosudnim organima

Već dulje vrijeme u Francuskoj se pitaju što se događa s teroristima i njihovom djecom koja se nalaze u rukama sirijskih Kurda. Radi se o osobama koje imaju francusko državljanstvo, a koje su participirale u napadu na Siriju i Irak. Turska je protjerala jednog 35-godišnjaka i dvije žene od kojih jedna ima 36 godina. Osobe su odmah po dolasku pritvorene.

Većina terorista je već osuđeno na smrtnu kaznu i likvidirano. Određeni broj koji se obratio francuskim vlastima nije likvidiran i nada se povratku u Francusku, gdje ne postoji smrtna kazna i gdje su zatvori za više razina bolji nego u Iraku i Siriji. Njihove supruge s djecom su se našle u vrlo nezavidnoj situaciji. Francuske vlasti imaju obvezu prema djeci s francuskim državljanstvo, ali se opiru prihvatu osoba kojima su ruke krvave. Osobe koje imaju dvojno državljanstvo, neće biti prihvaćene i vjerojatno će biti prepuštene da same rješavaju svoj problem.

Turska već dulje vrijeme organizirano šalje bivše borce terorističkih skupina za Francusku, uključujući njihove žene i djecu, što stvara ideološke podjele u Francuskoj. Ratna siročad se smještaju u specijalizirane ustanove koji će preuzeti odgovornost za njihovu budućnost.

Njemački ministar vanjskih poslova upozorava na moguću vojnu eskalaciju između SAD i Irana

Moraju se poduzeti koraci kako bi se izbjegao rat između Teherana i Washingtona, upozorio je njemački ministar vanjskih poslova, ističući širu zabrinutost u Europi zbog posljedica novog zastoja na Bliskom istoku.

“Situacija u ovoj regiji je vrlo eksplozivna i vrlo ozbiljna”, izjavio je Maas novinarima nakon sastanka s iranskim ministrom vanjskih poslova Javadom Zarifom. “Opasna eskalacija postojećih napetosti može također dovesti do vojne eskalacije.”

U toj atmosferi neprijateljstva, veliki broj velikih europskih tvrtki prestao je poslovati s Islamskom Republikom u strahu od američkih sankcija, izolirajući zemlju dalje od globalnih tržišta.

Dugo očekivano trgovačko sredstvo namijenjeno pomoći Iranu kako bi zaobišli  američke sankcije bit će uskoro spremno, kazao je Maas. Njemačka se nada kako će time obnoviti određenu trgovinsku razmjenu između Irana i Europe i pomoći “spriječiti neuspjeh” nuklearnog sporazuma.

Washington nastavlja nametati nove slojeve sankcija Islamskoj Republici kao dio “kampanje maksimalnog pritiska”, koja je nedavno usmjerena na petrokemijski sektor u zemlji, dok su sankcije na cijelu naftnu industriju uvedene u studenom.

Iran je smatrao sankcije “ekonomskim terorizmom”, te je u svibnju obećao da će povećati stopu obogaćivanja urana ako sankcije ne budu ukinute.

Pekingov odgovor Trumpovim carinama je masivni otkup zlata

Kineska ogromne rezerve zlata u svibnju su iznova uvećane, što je označilo stalni porast već šesti mjesec zaredom, prema najnovijim podacima koje je objavila Narodna banka Kine.

Prošlog je mjeseca središnja banka povećala svoje rezerve zlatnih poluga na 61,61 milijuna unci s 61,10 milijuna u prethodnom mjesecu. Od kraja svibnja, nacionalna rezerva je procijenjena na 79,83 milijarde dolara u usporedbi s 78,35 milijardi dolara mjesec ranije. U količinskom smislu to znači povećanje od 15,86 tona, nakon što je tijekom pet mjeseci do travnja dodano gotovo 58 tona zlata.

U svibnju, ukupne devizne rezerve zemlje, najveće na svijetu, navodno su porasle za 0,2 posto, ili 6 milijardi dolara više, dosežući 3,101 trilijuna dolara.

Posljednji poticaj pekinške zlatne zalihe navodno odražava kineski korak prema diversifikaciji poluga i deviznih zaliha uslijed dugotrajnog trgovinskog spora s SAD-om.

Kineske vlasti traže “utvrđenu diversifikaciju” daleko od imovine u američkim dolarima, kaže Helen Lau, analitičar iz tvrtke Argonaut Securities, kako navodi Bloomberg. Stručnjak očekuje da Kina do kraja tekuće godine kupi 150 tona zlata.

Dvije najveće svjetske ekonomije trenutno su uključene u uzavrelu trgovinsku razmiricu koja je rezultirala uvođenjem carina na međusobni izvoz koje prelaze stotine milijardi dolara. U posljednjoj eskalaciji, SAD su povećale carine na 25 posto na kineske robe vrijedne 200 milijardi dolara. Kao odgovor, Kina je uvela carine od 25 posto na 5.000 američkih proizvoda u vrijednosti od 60 milijardi dolara.