Velike europske banke povukle 280 milijardi dolara iz američkih kompanija

U protekle tri godine četiri najveće investicijske banke u Europi – Deutsche Bank, Credit Suisse, UBS i Barclays – povukle su svoju imovinu iz svojih glavnih američkih konglomerata u ukupnom iznosu od 280 milijardi dolara.

Ovaj dramatični „preustroj“ poslovanja otkriva kako banke rješavaju svoje kronične probleme povezane s profitabilnošću poslovanja u Sjedinjenim Državama.

Od 2016. godine su divovi bankarskog sektora bili prisiljeni prenijeti većinu financijskih operacija koje su vodili u Sjedinjenim Državama na takozvane intermedijarne konglomeratne tvrtke, koje su kapitalizirane neovisno i podvrgnute testovima s ciljem procjene njihove sposobnosti da izdrže buduće krize. U tri godine su spomenute banke svoju imovinu kod ovih entiteta smanjile za preko 34% početne vrijednosti.

To smanjenje je u određenoj mjeri posljedica smanjenja njihove prisutnosti u Sjedinjenim Državama, ali najvećim dijelom je ono provedeno zbog potrebe da se imovina prenese na subjekte koji podliježu manjoj regulaciji od strane Američke vlasti.

Švicarska banka Credit Suisse je predvodnik ovog trenda, koja je smanjila imovinu u intermedijarnim konglomeratima u vrijednosti od 105 milijardi dolara.

Odmah je uslijedila njemačka Deutsche Banka koja je smanjila svoju imovinu za 86,3 milijarde dolara, odnosno s 203 na 116,7 milijardi dolara. Zbog toga se u istom razdoblju imovina glavne podružnice Deutsche Banke u Sjedinjenim Državama povećala s 45 na 175 milijardi dolara.

Prije 2016. je Deutsche Banka bila oštro kritizirana zbog korištenja složenih američkih struktura za obavljanje operacija na Wall Streetu bez ograničenja kapitala i koristila je minimalni kapital u zahtjevu za solventnost kojeg na određenom teritoriju mora ispuniti neka kreditna institucija.

Izvor blizak ovom slučaju  rekao  je za Financial Times da se promjena imovine dijelom odnosi na optimizaciju kapitala.

Kapitalizacija Barclaysa u američkim kompanijama je u međuvremenu pala za 61 milijardi. Britanska banka je više predana Sjedinjenim Državama od svojih stranih rivala zbog akvizicije Lehman Brothersa nakon krize 2008. godine.

“U usporedbi s nekim od naših konkurenata ni odrađujemo najveći postotak poslovanja u Sjedinjenim Državama“, poručili su iz Barclaysa.

„Zbog toga su SAD za nas od temeljnog značaja. Gotovo kao da ima dvostruku lokaciju”, objasnio je jedan od rukovoditelja Barclaysa, Joe McGrath.

Najmanje smanjenje imovine prijavila je švicarska banka UBS. Između 2016. i 2019. ova je financijska institucija povukla samo 25 milijardi dolara iz spomenutih intermedijarnih konglomerata.

Dennis Keller, izvršni direktor lobija Better Marketsa, vjeruje da su ove strategije europskih banaka zabrinjavajuće i predstavljaju “klasičnu regulatornu arbitražu” koja će porezne obveznike i institucije Federalnih rezervi ponovno izložiti riziku, obzirom da će ih se morati “spašavati” u slučaju krize.

Pojednostavljeno, europski bankarski divovi povlače kapital iz američkih kompanija i premještaju ga na sigurno, izvan dosega američkih vlasti, što je pokazatelj visoke doze opreza na sve brojnije napise o nadolazećoj recesiji u Sjedinjenim Državama.

Financial Times